Stanje suma u "Nacionalnom parku Kopaonik"

U "Nacionalnom parku Kopaonik", koji se prostire na skoro 12.000 hektara, dominantan deo cine sume smrce. Medjutim, pored svih lepota, planinari i ljubitelji prirode otkrivaju i tamniju stranu te planine. Pripremila Sandra Mandic.

Izvor: B92

Sreda, 19.06.2002.

09:44

Default images

Sve ucestalije zalbe planinara i ljubitelja prirode ukazuju na suva i bolesna stabla cetinara, a "krivci" za takvo stanje su poznate i nepoznate vrste lisajeva, kao i bombardovanje NATO. Medjutim, Duska Dimovic, biolog u republickom Zavodu za zastitu prirode, kaze da ne postoje misterije i skida sumnju sa lisajeva. "To su procesi koji su vezani za neke druge stvari, a ne za lisajeve. Oni samo fizicki naseljavaju smrce, ne uzimaju ni organsku materiju, ni vodu, smrce su samo podloga za lisajeve u smislu da je jedan ekosistem tako kompletno zatvoren. Ne moze se reci da ta vrsta treba da bude uklonjena da bi neka druga tu mogla da zivi. Lisajevi, gljive i stetni insekti se najcesce javljaju u monodominantnim sumama u kojima je najbrojnija jedna vrsta, u ovom slucaju smrca. Zato postoji povecana brojnost lisajeva, ali to je prirodan proces", kaze Duska Dimovic.

Direktor "Nacionalnog parka Kopaonik" Milosav Filipovic otkriva da osnovni uzroci susenja suma nisu oni koje obican posetilac moze odmah da uoci. "Osnovni uzrok je jedna fitopatogena gljiva koja se najcesce siri kontaktima zila i putem spora. To je agresivna gljiva kojoj odgovaraju kisela zemljista koja postoje u cetinarskim sumama. Borba protiv te gljive zasniva se na odgovarajucim proredama suma koje treba da na tlo sume dovedu vise svetla i sunceve toplote da bi mineralizacija bila brza i kiselost manja. Stabla obolela od te gljive napadaju i sekundarne stetocine i insekti koji daju zavrsnu rec", kaze Filipovic.

Stabilnost sumskog eko-sistema moze biti uredjena na jos jedan nacin. Dragana Ostojic, magistar sumarstva i savetnik Zavoda za zastitu prirode, kaze: "Monodominantne sume mogu da budu nestabilne, pa favorizovanje plemenitih liscara, kao sto su javor ili neke vrste vockarica, moze biti upotrebljeno za stabilizovanje sumskog eko-sistema, odnosno za razbijanje monodominantnosti kako bi ta trulez mogla na vreme da bude sanirana i kako se ne bi sirila", kaze Dragana Ostojic.

Na pitanje koliki je procenat ugrozenih stabala, Filipovic kaze da je to tesko odrediti, ali i dodaje da stanje nije alarmantno. "Nacionalni park sada stalno radi pracenja obolelosti, a panjevi se posipaju supstancom koja treba da spreci klijanje gljiva. Na grebenima su veca zarista, dok su u uvalama manja, pa se procenat infekcije krece od 20 do 30 odsto od ukupnog broja stabala. U celini gledano, opstanak suma 'Nacionalnog parka Kopaonik' nije doveden u pitanje, samo treba primeniti uzgojne mere kojima ce biti negovani zdravstveno stanje i vitalnost sume. Suma je dinamican sistem, neki umiru, a drugi se radjaju", zakljucuje Filipovic.

 Jedan deo smrcevih suma stradao je i zbog loseg urbanistickog plana, slazu se svi sagovornici, jer je "Nacionalni park Kopaonik" u vrhu ispresecan skijaskim stazama, zicarama, turistickim centrima i vikend-naseljima. Pri narusavanju sumskih eko-sistema, doslo je i do fizioloskog slabljenja stabala.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: