Izvor: B92

Dvorac Bran, u kojem je živeo Vlad III Cepeš poznatiji kao grof Drakula, godišnje poseti oko 500.000 ljudi a samo na ulaznice Rumunija zaradi preko 2.5 miliona evra. Iako je Drakula postao popularan zbog holivudskih filmova, ljubitelji priča o vampirima znaju i da on nije bio prvi vampir na svetu.

Zapravo, prvi pisani tragovi o postojanju vampira dokazuju da je Petar Blagojević iz našeg sela Kisiljevo bio prvi mrtvac koji se povampirio. Ili su tako, barem, verovali meštani sela.

Zapravo, priča o Petru Blagojeviću jedina je autentična jer postoji jasan zapisnik austrijskog izaslanika koji je prisustvovao iskopavanja mrtvaca. Meštani su pričali da se Petar šeta selom, a priču je povela njegova udovica. Zbog toga su tražili od austrijskog komandanta koji je bio nadležan za tu oblast da dobiju dozvolu za iskopavanje leša i probadanje kocem.

Foto: Bure_NS/Shutterstock

I zbog toga je samom činu prisustvovao i njegov izaslanik jer je Austrijancima bilo šokantno da im neko traži nešto slično. Čak postoji i detaljan zapis o svemu, a ono što je zanimljivo jeste da se u njemu pominje da su Blagojeviću bili primetni tragovi krvi oko usana a da mu je sveža krv krenula na usta kada su ga proboli, mada je bio mrtav više od dva meseca. I tada se prvi put u nekom zapisu i pominje reč vampir, koja je očigledno potekla iz ovih krajeva.

Iako u Velikom Gradištu postoji kopija zapisa dobijena iz bečkih arhiva, iako se za ovu legendu zna daleko van granica Srbije, pa su čak i strani mediji pravili emisije, ne postoji organizovana tura gde bi znatiželjni turisti mogli da posete grob slavnog vampira.

Na groblju koje je malo udaljeno od Kisiljeva ne postoji nikakva oznaka da tu leži najstariji poznati vampir na svetu. Njegov grob nije čak ni obeležen, sem patrljkom od spomenika na kome ništa ne piše. I ne samo da nije obeležen, nego je obrastao u šiblje i ne može mu se prići.

Foto: Profimedia/Cronos/Alessandro Bosio

A da stvar bude gora, nigde u Kisiljevu ne postoji oznaka da je tu živeo prvi srpski vampir iako je sigurno da bi ovo selo moglo ozbiljan novac da zaradi kada bi popularisali ovu priču. Zapravo, novinar 24sedam imao je priliku pre nekoliko godina da se uveri u to da meštani nerado pričaju o Blagojeviću. A da stvar bude zanimljivija, postoji i legenda da je u selu živela i žena za koju se isto smatralo da je zaposednuta. Međutim, slučajni prolaznik nikada ne bi mogao da "provali" ni da je u Kisiljevu živeo prvi vampir ni da uopšte postoji njegov grob. Jer ne postoji čak ni neka tabla koja bi na to ukazivala, a kamoli šta drugo.
24sedam/ Radovan Marković

Ostaje nejasno zbog čega ne postoje organizovane ture do njegovog groba, jer se čini da bi to bio dobar poslovni potez koji bi doneo dobru zaradu i meštanima Kisiljeva.

Aleksandar Seničić iz JUTA kaže da se u Srbiji niko do sada nije bavio "vampir-turizmom", a da u istočnoj Srbiji postoje brojne misteriozne lokacije sa sličnim legendama.

"Nemamo nikoga ko se bavio tim turama, niti se neko po lokalnim samoupravama bavio time. To zahteva vreme, neku reklamu i na taj način bi eventualno mogli da se pridobiju neki strani gosti. Ali nema interesovanja za to. A da bi se neko iz privatnog sektora bavio time, mora da postoji interesovanje i publika koje će to da plati", kaže Seničić.

Foto: Profimedia/Cronos/Alessandro Bosio

On dodaje da u tim krajevima postoje i sela u kojima se bave magijom, a da su probane ture ali nisu dale rezultate.

"Odlaze i sad ljudi da nađu te priče, te stare Vlahinje koje se time bave, ali se to radi pojedinačno. Srbi vole da slušaju o tome, ali neće da plate. A, recimo, kada bi se o grobu prvog vampira više pričalo, promovisalo... možda bi se u okviru nekih postojećih tura moglo izdvojiti par sati da se poseti. Pa da se onda naprave neki suveniri, da se nešto kupi... ali da to bude samostalan proizvod za to nema klijenata", kaže Seničić.

Kao još jednu misterioznu pojavu Seničić podseća na planinu Rtanj, koja je zbog svog piramidalnog oblika često predmet priča o uticaju vanzemaljaca.

"Veruje se da tu postoji neka posebna energija koja se, navodno, vidu u određenim periodima godine. Onda na jugu imamo zanimljive priče u smislu čudnih običaja koji se periodično obavljaju na određenim svečanostima. Ima po Srbiji dosta toga, ali to nije komercijalno", objasnio je Seničić.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.