Izvor: pun kufer

Posle Drugog svetskog rata, država je podeljena na Zapad i Istok. Prvi je bio pod uticajem zapadnih sila, uspešno je razvijao demokratiju, ali vremenom i visok standard svojih građana, dok se za Istok može reći uglavnom suprotno.

Svako ko danas poseti Berlin može se uveriti da je ovo metropola. Sve je veličanstveno, sve je veliko, široko, duge avenije se protežu svuda oko nas. I većina vas zna za čuveni Zid, dobar deo i za zgradu parlamenta, ali da li ste znali da je Berlin u jednom trenutku istorije, tačnije u poslednjih sto godina, bio prestonica pet različitih zemalja?

Da stvari budu interesantnije, još pre osnivanja bilo koje nemačke države, Berlin je bio glavni grad Pruske. Međutim, ujedinjenjem 1871. kancelar je postao legendarni Oto fon Bizmark, a Berlin prestonica Nemačke imperije.

Nemačko carstvo (1871 - 1918)

Kao glavni grad Nemačkog carstva, Berlin je prošao kroz brojne društvene, političke i ekonomske promene. Uostalom, doživeo je i Prvi svetski rat. Međutim, prva velika promena dogodila se ubrzo nakon osnivanja carstva, a Berlin je doživeo pravi porast stanovništva u drugoj polovini 19. veka. Razlog tome bila je jaka industrija koja je zahtevala veliki broj radnika, tako da je početkom 20. veka grad imao oko 2 miliona stanovnika, i bio treći po veličini u Evropi, posle Londona i Pariza. Međutim, problemi su nastali kada je car Vilhelm II došao na vlast. koji se udaljio od Bizmarkove politike, i zahtevao proširenje zemlje, i to je bio jedan od razloga za početak rata. Ostalo znate – rat je prilično uništio zemlju, ali i prestonicu, a ubrzo je došlo do…

Vajmarska republika (1918 - 1933)

Ubrzo po završetku rata, republiku su proglasili i socijalisti i komunisti, što je dovelo do nestabilnosti u društvu. Ipak, socijalisti su pobedili, a odluke donete prilikom potpisivanja Versajskog sporazuma imale su značajan uticaj na život. Inflacija je bila strašna, čemu u prilog govori i podatak da je u jednom trenutku jedan dolar vredeo 4 miliona maraka. Međutim, dvadesetih godina situacija se smirila, a te godine donele su gradu pravu eksploziju kulture u kojoj su stvarali Breht i Fric Lang. Međutim, 1933. godine osnovana je "ozloglašena država" pod nazivom….


Treći Rajh (1933-1945
)

Ovaj period je poznat i površnijim poznavaocima istorije. Hitler je došao na vlast u Nemačkoj, ubrzo su počeli da se donose antisemitski zakoni, a sve to je praćeno otvaranjem koncentracionih logora. Međutim, vreme je donelo Berlinu jedan važan sportski događaj - Olimpijske igre 1936. godine, ali ovih dvanaest godina zauvek će ostati upisane kao najsramniji period u nemačkoj istoriji.

Istočna Nemačka (1945 - 1989)

Posle Drugog svetskog rata, država je podeljena na Zapad i Istok. Prvi je bio pod uticajem zapadnih sila, uspešno je razvijao demokratiju, ali vremenom i visok standard svojih građana, dok se za Istok može reći uglavnom suprotno. Pedesetih godina prošlog veka ogroman broj prebega naterao je građane Istočne Nemačke da izgrade Berlinski zid, koji je bukvalno podelio grad. Zid je podignut 1961. godine, bilo je gotovo nemoguće preći, a mnogi su tokom pokušaja ostali bez glave. Međutim, osamdesetih godina prošlog veka komunizam je počeo sve više da popušta, a 1989. godine zid se srušio i dve Nemačke su se ujedinile.

Nemačka (1989 -)


I da, Berlin je glavni grad ujedinjene Nemačke. Danas je lud (u pozitivnom smislu te reči), užurban, ogroman, vrvi od turista - ali takođe nudi puno istorije. U svakom slučaju, ako idete u Berlin - ne možete pogrešiti.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.