Izvor: B92, Beta

Francuski dnevni list je u svojoj reportaži naveo da je Beograd postao novi Berlin, u kom se svakodnevno dešavaju brojne kulturne manifestacije na obali Save.

Stara i zapuštena mesta od pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine pretvorena su u zdanja sa kulturnim dešavanjima i zabavnim večerima nove beogradske scene, tako da se istinska kulturna revolucija zaista i desila, preneo je francuski list Figaro.

List u opširnom opisu Beograda piše da je grad sa 1,6 miliona stanovnika, uništen tridesetak puta tokom svoje duge istorije još od rimskog doba, sada dobio novi izgled.

"Oslobodila se čitava generacija kreativnih ljudi koja je tokom ratova devedesetih godina prošlog veka vegetirala", izjavio je izvršni direktor Mikser hausa (House) Ivan Lalić.

Beograd ispred Njujorka: "Dinamičan i primamljiv grad"

Generacija koja sebe nije videla povezanom sa teškim i inertnim institucijama nasleđenim iz bivše Jugoslavije koje su imale monopol na sva kulturna dešavanja, stvorila je jedinstven front preduzetnika, dizajnera, arhitekata i umetnika svih profila u potrazi za infrastrukturom.

Ta nova generacija je u takvim mestima videla jedinstvenu priliku da obalu Save vrati u srce grada, navodi Figaro.

Beograd je "cool" dečak, a Novi Sad tinejdžer sa stavom: Kako uticajni magazin vidi Srbiju

Pokret je pokrenuo arhitekta Aleksandar Rodić, zvani Roda, pionir u metamorfozi skladišta Beton hale, napuštenih kada se lučka delatnost preselila sa obala mirne Save na obale moćnog Dunava krajem sedamdesetih. Na tom mestu kod zidina tvrđave Kalemegdan sada ima desetak restorana, modernih barova i noćnih klubova, gde se igra do jutra.

U Beogradu postoji i staro pristanište Savamala, koje sada zrači alternativnim i prazničnim duhom "Novog Berlina", piše Figaro opisujući novi izgled pristaništa koji je zadržao industrijski i autentični aspekt prostora, sa izloženim ciglama i metalnim stepeništem.

Ni provod ni hrana: Turisti u Beograd dolaze najviše zbog jedne stvari VIDEO

Sada su tu koncerti, književne večeri, izložbe, a vikendom nastupaju razni di-džejevi u ambijentu sačuvanog nameštaja iz pedesetih godina, ali i dekora koji simbolično podseća na mračni period devedesetih, na embargo i kante benzina na crnom tržistu.

Francuski list pominje i Skadarliju i Dorćol plac, ali i Gardoš i kulturna dešavanja na obali Dunava.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.