Izvor: B92

Ove godine pandemijom je sektor turizma direktno pogođen, krizu su osetili i turistički poslenici kao i putnici, a što se Srbije tiče fokus je na domaćem turizmu, objasnio je državni sekretar za turizam Miroslav Knežević u razgovoru za B92.net.

Procenjuje se da su u Srbiji, turističkim agencijama, vodičima, gradskim hotelima, prevoznicima i drugim firmama u turizmu, prihodi drastično manji u odnosu na prošlogodišnje.

"Posebno su ugroženi turistički vodiči i pratioci, s obzirom da ne možemo govoriti o trendu putovanja u grupama, posebno kada je o strancima reč", kaže Knežević u razgovoru za naš portal.

Ovu tešku krizu su osetili i putnici, s obzirom na to da su granice u mnogim omiljenim destinacijama širom sveta zatvorene. Trenutno su, kako objašnjava, ugroženi svi, i direktni i indirektni pružaoci usluga, putnici, kao i države koje prihoduju od turizma.

Što se Srbije tiče, fokus ove godine ostaje na domaćem turizmu. Domaći turisti bi boravkom na domaćim destinacijama ujedno ublažili gubitke koje trenutno trpi naša turistička industrija.

U prvih šest meseci ove godine to su turisti iz BiH, Ruske Federacije, Rumunije, Crne Gore, Turske.

U 2019. godini su u Srbiji najviše boravili turisti iz BiH, Kine, Crne Gore, Turske, Ruske Federacije.

Foto: Depositphotos/ devteev

Redosled emitivnih tržišta u odnosu na prošlu godinu je nepromenjen, izuzev Kine, imajući u vidu da se prvi slučaj kovida 19 upravo javio na ovom tržištu i da su kineski turisti prestali da putuju još u januaru.

Međutim, treba imati u vidu da je trenutna lista emitivnih tržišta samo nastavak interesovanja za našu zemlju ovih stranih turista od prošle godine, s obzirom da su visoki procenat dolazaka realizovali u prva dva, tri meseca ove godine, dok nije proglašena pandemija.

"U ovom trenutku, dok se međunarodna putovanja još uvek ne realizuju po ustaljenom toku, rano je govoriti o promeni strukture stranih turista koji dolaze kod nas", objašnjava Knežević.

Procene su, da će Srbija ove godine, usled epidemije izazvane koronavirusom, kao uostalom i sve druge destinacije, znatno osetiti odsustvo stranih turista.

"Kada je reč o apsolutnim brojevima, to ćemo moći da izmerimo tek na kraju godine jer je pred nama još četiri meseca, odnosno trećina godine. To je dugačak period, u ovom trenutku još uvek neizvestan", ističe Knežević dodavši da je rano za zaključke.

U 2020. godini startom svi bili zadovoljni

U januaru smo imali rast broja stranih turista od 28 odsto u odnosu na januar prošle godine, u februaru 18 odsto više nego u istom mesecu 2019. godine, a ni mart nije bio toliko loš. Međutim, u narednim mesecima beležili smo pad za više od 90 odsto.

Foto: Deposithphotos / boggy22

Kriza u turističkom sektoru je evidentna i na globalnom nivou. Prema podacima Svetske turističke organizacije (UNWTO), u martu je, zbog ograničenja putovanja, bilo 55 odsto manje realizovanih međunarodnih turističkih putovanja u odnosu na isti period 2019. godine, a u aprilu čak 97 odsto.

U prva četiri meseca međunarodni turistički dolasci su se smanjili za 44 odsto, što je rezultiralo gubitkom od oko 195 milijardi američkih dolara od međunarodnih prihoda od turizma.

Gde je tu Srbija?

Narodna banka Srbije beleži jedino prihod od stranih turista. Tako je u poslednjih pet godina (od 2015-2019. godine), devizni priliv od stranih turista koji su boravili u Srbiji, porastao sa 945 miliona evra na 1.436 milijardi evra, odnosno u poslednjih pet godina je zabeležen rast deviznog priliva od 52 odsto, ističe državni sekretar.

"Kada govorimo o domaćim turistima, njihovo interesovanje za domaće destinacije možemo da merimo po broju dolazaka i realizovanih noćenja. Tako je u istom periodu broj domaćih turista porastao sa 1,3 miliona na 1,8 miliona domaćih turista, čime je zabeležen rast od 41 odsto, a broj njihovih noćenja je veći za 43 odsto (sa 4,2 miliona u 2015. na 6 miliona noćenja koliko su domaći turisti realizovali na našim destinacijama u prošloj godini)", objašnjava Knežević.

Jedna od retko dobrih vesti u doba pandemije kada je reč o turizmu u Srbiji je da je najveći broj građana usled zatvorenih granica odabrao da odmor provede u svojoj zemlji.

Foto:Deposithphotos / leelook

Srbija spremna da se, kako se nekad bude smirivala situacija, uključi u "borbu" za privlačenje stranih turista

Promocija Srbije kao turističke destinacije traje i u vreme pandemije. Trenutni fokus je ka domaćim turistima i onima koji dolaze iz regiona.

Tokom letnje kampanje Turističke organizacije Srbije, koja i dalje traje na digitalu i u štampanim medijima, a uključivala je i TV i radio, Srbija je promovisana pod sloganom "Izaberi svoju avanturu! #vidisrbiju". O omiljenim destinacijama za odmor u našoj zemlji, su za društvene mreže govorile su poznate ličnosti – sportisti, glumci, pevači.

Intenzivna digitalna kampanja TOS-a, je, uz napomenu da treba odgovorno putovati, usmerena i ka turistima iz BiH, Bugarske, Nemačke, Španije, Francuske, Mađarske, Italije, Makedonije, Rumunije, Rusije, Turske. TOS je krajem prošle godine obezbedio veliki projekat koji finansira Evropska turistička komisija, i uz pomoć tih sredstava sada se radi pojačana onlajn kampanja kako u Kini tako i u SAD. Cilj je da turisti iz tih zemalja ne zaborave Srbiju i da planiraju da nas posete u budućnosti.

"TOS će poseban akcenat staviti na zemlje bivše Jugoslavije, region, ona emitivna tržišta sa kojih poslednjih godina imamo najviše turista, a teritorijalno su nam najbliži i imaju lak pristup Srbiji kopnenim saobraćajem", naglasio je Knežević.

Foto: Deposithphotos/ nikola31

Domaći turisti "prinudno" na domaćim destinacijama, a sledeće godine očekivanja su da će veći deo odmora provesti u našoj zemlji - sada kada su je bolje upoznali.

"Odavno govorimo o tome i svesni smo da Srbija nije zemlja 'mora i peska' ali upravo nam je ova situacija sa pandemijom pokazala da smo itekako destinacija gde turisti mogu da provedu kompletan godišnji odmor", zadovoljan je Knežević.

Na našim najposećenijim destinacijama, poput Zlatibora, Kopaonika, Vrnjačke banje, Sokobanje, Divčibara i drugim, traži se krevet više. U tom slučaju, naši turisti traže tzv. alternativne destinacije, poput Stare planine, Kosjerića, ostalih planina, etno-sela, salaša, jezera i na tim ugostiteljima je sada da prikažu sve lepote i autentičnosti svojih krajeva.

Treba na najpametniji i najunosniji način iskoristiti prilive domaćih turista

"Zadovoljan turista će se ponovo vratiti na destinaciju i rado će je preporučiti", svesni su iz sektora turizma. Kao što su naveli, dobro, u moru nepovoljnih okolnosti za naš turizam, je mogućnost afirmacije novih destinacija.

Foto: Deposithphotos / Emica

Najveći izazov našeg turizma - smeštajni kapacitet

S obzirom na to da smo u jeku turističke sezone, jer su i pored vanrednih okolnosti aktuelni godišnji odmori i školski raspust, tj. meseci kada naši građani najviše putuju, ispostavilo se da je jedan od izazova, nedostatak smeštajnih kapaciteta na nekim od naših najtraženijih destinacija.

"Svako na svojoj destinaciji treba da identifikuje ono što nedostaje da bi turista otišao zadovoljan. Neretko je reč o dostupnosti destinacije, turističkoj signalizaciji, nedostatku dodatnih sadržaja, ugostiteljskih objekata i slično", objasnio je Knežević.

Higijena je jedan od važnih faktora, ne samo kada je reč o turistima, već i za domaće stanovništvo koje živi na određenoj destinaciji.

Ovim pitanjem se bave jedinice lokalne samouprave.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je, u skladu sa razvojnom politikom koju vodi Vlada RS, godinama unazad preko konkursa izdvajalo sredstva za projekte unapređenja turističke infrastrukture, projekte promocija, manifestacija i edukacija u turizmu, a dostupni su i povoljni krediti za likvidnost i obrtna sredstva uz posebnog programa Fonda za razvoj RS. O svemu tome više informacija se nalazi na njihovom zvaničnom sajtu.

Ovo je samo jedan od načina da sve potencijale kojima Srbija obiluje u narednom periodu pretvore u komparativne prednosti koje će biti stavljene u svrhu i domaćeg i inostranog turizma.

"Time će pozicija Srbije na turističkoj mapi biti još vidljivija i značajnija, što nam je zajednički cilj", zaključio je Knežević.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.