Izvor: B92

Komentari 15

Berlinski noćni klubovi bore se da dobiju isti kulturni status koji imaju i opere.

Predstavnici klubova i noćnog života u Berlinu smatraju da ako ne dođe do promena u očuvanju klubova, kao jednog od zaštitnih znakova Berlina, njihovo postojanje će se dovesti u pitanje jer je na delu džentrifikacija, odnosno proces u kome se stare zgrade pretvaraju u nove.

Grupa posvećena zaštiti noćnog života nemačke prestonice pokrenula je svoju kampanju u parlamentu, pozivajući na veću zaštitu budući da je zatvoreno više mesta zbog gradnje novih objekata, ali i zbog sve većeg broja stanovnika koji podnose pritužbe na buku.

Oko 100 klubova zatvoreno je u poslednjih 10 godina, a 25 je na ivici zatvaranja. Koliko je ovaj problem postao ozbiljan govori i činjenica da je dobio i svoje ime: clubterben ili klupska smrt.

Clubcommis, grupa klupskih vlasnika i navijača koji su prikupljali podatke o zatvorenim klubovima, rekao je Odboru Bundestaga za izgradnju, život i urbani razvoj da su muzički klubovi "puls grada", koji ima vitalnu ulogu i u kulturnom životu Berlina, ali i u ekonomskom životu, jer privredi donosi milione evra, piše Gardijan.

Procenjuje se da tri miliona turista godišnje dođe u Berlin kako bi posetilo njegove poznate klubove. Klubovi su prošle godine ekonomiji doprineli sa 1,5 milijardi evra.

Ljudi dolaze iz celog sveta kako bi posetili berlinske klubove, od kojih su mnogi smešteni u starim fabrikama, skladištima, napuštenim bazenima i podzemnim skloništima. Iako su posle pada Berlinskog zida zaživeli, sada ih svrstavaju u rang sa bordelima i kockarnicama.

Izgradnja novih zgrada utiče na to da klubovi budu izmešteni ili uništeni u potpunosti, što nimalo ne odgovara vlasnicima klubova, niti onima koji u Berlin dolaze isključivo zbog njih.

Problem predstavlja i to što se mnogi građani žale na buku, pa su neki klubovi zatvoreni, a mnogi vlasnici prostora, koje iznajmljuju klubovima, odbili su da produže ugovore o iznajmljivanju zbog pritužbi na buku, ali i viših cena iznajmljivanja koje vlasnici nisu spremni da plate.

Aksel Balrajh, iz udruženja "Livekomm", koje okuplja 580 klubova iz cele Nemačke, smatra da bi klubovi trebalo da imaju status kao koncertne dvorane ili kuća opere.

"Klubovi se po zakonu smatraju jednakim mestima za zabavu kao što su igraonice, upravo one stvari koje ljudi ne žele da imaju u svojim četvrtima. Želeli bismo da imamo ista prava kao i koncertne dvorane ili opere, što bi nam pružilo sasvim drugi ugao gledanja", smatra Aksel.

Mnogi vlasnici i menadžeri klubova zalažu se za zakon kojim bi se klubovi prepoznali kao kulturna mesta, umesto što ih neki stavljaju u rang bordela i kockarnica.

"Ako se zakon ne promeni, klubovi će postati žrtva komercijalizacije i mejnstriminga. Već vidimo klubove gurnute na marginu gradova jer su iznajmljivanja prostora postala preskupa, a vlasnici prostora ne žele da sklapaju dugoročne ugovore. To nije recept za raznoliku kulturnu ponudu", smatra bivši vlasnik kluba Jakob Turtur.

Kao jedno od mogućih rešenja za zaštitu od buke predlaže se i izolacija u vidu debljih prozora, kojima je država već donirala sredstva.

"Za nas je od vitalnog značaja da imamo mesto u zakonskim knjigama i građevinskim propisima. Ne mogu klubovi da budu na rubovima grada. Izgubiće svoju prepoznatljivost", smatra Balrajh.

"Nadamo se da ćemo uveriti političare da je klupska kultura važna", istakao je Balrajh.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 15
Pogledaj komentare