Izvor: B92, Nationalgeographic.com

Skoro svaki dan na internet sajtovima i društvenim mrežama mogu se naći informacije o neko "nesrećnom" sefiju fotografisanom na potpuno neprikladnom mestu.

Turisti sa svih strana sveta na društvene mreže postavljaju svoje fotografije, na kojima se smeju ispred kapija iz Aušvica ili poziraju na u zarđalom zabavnom parku u Pripjatu, ukrajinskom gradu evakuisanom posle nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine.

Prizori "mračnog turizma", i pored toga što za neke ljude mogu biti veoma uvredljivi, sve su prisutniji u sajber prostoru.

Istina je, međutim, da su mesta velikih stradanja i patnje privlačila pažnju turista još mnogo pre nego što je selfi štap postao popularan.

Èernobil / GettyImages

Primeri iz istorije nisu ni nepoznati ni malobrojni. Turisti su, tako, pojurili u Getisburg još 1863. godine, neposredno posle najkrvavije bitke Američkog građanskog rata, dok je još mogao da se "omiriše" barut, ali i krv.

Slavni Anton Pavlovič Čehov je 1890. godine postao prvi "gulag turista", kada je napustio Moskvu i krenuo u obilazak ruskog dalekog istoka, godinu dana pre početka izgradnje Transsibirske železinice.

Od rimskog Koloseuma, preko mesta genocida u Ruandi, pa do Memorijala 11. septembra, "turistički lokaliteti smrti, katastrofa i sličnih grozota" od uvek su privlačili ljude, navodi britanski Institut za proučavanje mračnog turizma.

Cu Æi, Ho Ši Min / GettyImages

I dok sam pojam "mračnog turizma" nije nov, ponuda i načini na koji se on reklamira poslednjih godina, su sve raznolikiji.

Posetiocima Cu Ći tunela, nedaleko od Ho Ši Mina, na primer, pruža se mogućnost da pucaju iz kalašnjikova, tokom, obilaska poznatih podzemnih lavirinata Vijetkonga.

Pojedni turisti koji posećuju Golansku visoravan u Izraelu, traže da obiđu ratnu zonu i da prisustvuju borbenim dejstima i granatiranju.

Problem ovde nije sam izbor destinacije, već namere koje stoje iza tog izbora.

Hirošima / GettyImages

I dok neki turoperatori ovakvim mestima pristupaju sa pažnjom koju ona zaslužuju, drugi nemaju problema sa tim da preuveličavaju, pa čak i izmišljaju, činjenice o mestima masakra, terorističkih napada ili nukleranih katastrofa kako bi uvećali dramatični utisak samog mesta.

Ma koliko njihova istorija mračna bila, ova mesta su nezaboravne istorijske ali i turističke lokacije, koje bi posetioce trebalo da podsećaju na strašne momente ljudske istorije i da budu katalizatori promena, jer svaki takav memorijal nosi u sebi snažnu antiratnu i duboko humanu poruku.

Èernobil / GettyImages

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.