Tajne koje kriju imena Barselone, Mančestera, Istanbula...

Svi znamo njihova imena, ali možda ne i otkud ta imena dolaze: evropski gradovi kriju u svojim nazivima zanimljivo poreklo.

Izvor: index.hr

Nedelja, 28.09.2014.

18:13

Default images

Foto: Lies Thru a Lens /Flickr.com

Barselona tako svoje ime duguje generalu Hamilkaru, ocu čuvenog Hanibala. Hamilkar je utemeljio Barselonu, a ime grada vuče poreklo od njegovog porodičnog prezimena Barsa, što na punskom znači "munja".

Prema nemačkoj narodnoj tradiciji, Berlin je svoje ime dobio od reči "bär" što znači "medved", koji je i simbol Berlina. Ipak, prema drugoj teoriji ime grada zapravo dolazi od slovenske reči za močvaru – "berl".

Bukurešt znači "sreća", a Liverpul "zgrušana voda"

Foto: edward stojakovic/Flickr.com

Naziv rumunskog glavnog grada, Bukurešta, dolazi od Bukura, istorijskog junaka koji je, prema različitim legendama, bio princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, ili možda sve to. Na rumunskom jeziku, "bukurija" znači "sreća".

Mančester, koji se ranije zvao Mamucio, današnji naziv je dobio od naziva "Mameceastre" i složenica je od reči "mamm" što znači "dojka" ili "brdo u obliku dojke", i staroengleskog "ceastre, chester", što označava rimski grad.

Liverpul svoje ime takođe duguje dvema rečima, staroengleskoj "lifer" što znači "debela, zgrušana voda" i "pool" što znači "bazen", što je povezano s bazenom.

Švedska prestonica Stokholm ime duguje kombinaciji reči "stäk" što znači "zaliv" (ili, možda "stock" što znači "kolac", "dići sidro", "stub", "motka") i reči "holm" što znači "ostrvo".

Glavni grad Norveške, Oslo, ime najverojatnije duguje staronordijskoj reči "os" što znači "ušće". Iako postoje i druge teorije, ova je najrealnija s obzirom na lokaciju na kojoj se mesto nalazi. Kopenhagen u prevodu znači "trgovačka luka", ime je dobio od danske reči "køber" što znači "trgovac" ili "kupac", i "havn" što znači "luka".

Istanbul, Hamburg, Pariz...

Foto: Pedro Szekely/Flickr.com

Istanbul ime duguje turskoj verziji grčke fraze "eis tan polin" što zapravo znači - "u grad". Sintagma je korišćena iz sledećeg razloga: Konstantinopolis je u toj meri bio iznad svih ostalih gradova na svetu da su ga Grci jednostavno zvali Grad, stoga su "išli u Grad".

Hamburg ime duguje reči "hamma" što znači "butina, zadnji deo kolena", odnosno, u prenesenom značenju, "savijenost, ugao", što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na skretanju reke. Druga, i manje verovatna, teorija kaže da dolazi od srednjonemačke reči "hamme" što znači "zatvoreni prostor travnjaka". Drugi deo imena, "burg", znači "tvrđava, utvrđenje".

Pariz se u antička vremena zvao "Lutecia Parisorum", a kasnije i "Parisii". Bio je utvrđeno naselje galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prestonicu.

Minhen po monahu

Foto: Bernt Rostad/Flickr.com

Split je ime dobio od biljke žukve koja oko njega raste u izobilju, a za koju je grčki naziv "aspalatos" ili "spalatos". U srednjem veku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od "spalato" i referenca na Dioklecijanovu palatu koja predstavlja srž grada.

Minhen u korenu svoje reči ima izraz "mönch" što znači "monah". Osnovali su ga benediktanci. Firenca, na latinskom "Florencia", ima u svom nazivu prezime porodice Medici, a u doslovnom prevodu znači "cvetanje", ime potiče od reči "florens" koja je glagolski pridev reči "florere".

Ime Londona, prema jednoj teoriji, potiče od izraza "Londinium" što znači "mesto koje pripada čoveku po imenu Londinos". Ova je teorija, međutim, odbačena, a drugog, zvaničnog objašnjenja za sada nema.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

19 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: