Rođendani pruga koje su nas vodile u svet

Druga polovina avgusta je vreme u koje pada nekoliko jubileja železnice u Srbiji, među kojima i 130 godina od otvaranja pruge Beograd-Niš i Železničke stanice Beograd.

Izvor: Tanjug

Sreda, 20.08.2014.

19:50

Default images

Oni su svečano otvoreni 23. avgusta 1884, a samo tri dana ranije 20. avgusta 1884, sa tadašnje Železničke stanice Savski most u Beogradu za obližnji Zemun je ispraćen dvorski voz sa srpskim kraljem Milanom Obrenovićem.

Na sutrašnji dan, 21. avgusta 1854. je puštena u rad prva železnička pruga na teritoriji današnje Srbije. Reč je o železničkoj trasi koja je povezivala Belu Crkvu i Temišvar, od čega se deo dužine 27 kilometara nalazio na teritoriji današnje Srbije. Prve dve godine je korišćena konjska vuča, a od kraja 1856. lokomotive s parnom vučom.

Gradnja železničke stanice Beograd odvijala se nešto više od tri godine, od juna 1881, kada je Milan Obrenović, tada knez, kako su novinari i hroničari zabeležili, "srebrnim budakom" označio početak radova na obeleženoj trasi pruge Beograd-Niš.
Foto: BokicaK / Wikimedia Commons
Železnička stanica Beograd bila je tada građevina skromnih dimenzija, delo je arhitekte Dragutina Milutinovića, a kasnije je prerasla u impozantno arhitektonsko delo. Imala je u prvo vreme tri koloseka za putničke, ali i više koloseka za teretne vozove i dva pokrivena perona.

O istorijatu srpskih železnica u "Sveznanju“ leksikografskom delu referentnom za međuratni period, stoji da je u Kneževini Srbiji prvi pokušaj za gradnju železnice učinjen za vlade kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858) godine 1851. na inicijativu Turske, zbog čega je knez odbacio njeno trasiranje.

Pod knezom Milanom Obrenovićem Srbi su sami pomišljali na podizanje železnice i doneli Zakon o građenju železnice 1875. godine ali su sve pripreme prekinuli ratovi s Turcima (1876-1878).
Foto: Tanjug / Oksana Toskiæ
Tek posle Berlinskog kongresa (1878), na kojem je Srbija preuzela obavezu da podigne prugu od Beograda do Ristovca (tada granica s Turskom) i od Niša do bugarske granice, pristupljeno je ponovo radu, tako da je prva pruga puštena u saobraćaj 1884.

Projektom Beograd na vodi, koji je počeo, predviđa se da će na mestu sadašnje Glavne železničke stanice najverovatnije ostati putnički peroni sa nekoliko koloseka i zgrada stanice za koju je predlagano da bude pretvorena u muzej.

Prema generalnom urbanističkom planu, do 2021. godine sa Savskog amfiteatara trebalo bi da se izmeste sva postrojenja namenjena servisiranju i održavanju vozova, kako bi to postala najatraktivnija lokacija za komercijalne sadržaje. Savski amfiteatar biće izgrađen kada Železnička stanica bude preseljena na lokaciju Prokop.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: