Tenerife, ostrvo sreće

Lepota prirode, blaga klima tokom cele godine, bescarinska zona, provod za svačiji ukus, neki su od razloga zašto ga zovu „ostrvo sreće“

Izvor: Večernje novosti
Autor: Srđan Škoro

Izvor: B92

Sreda, 02.03.2011.

09:55

Default images

Kada neko kaže Tenerife, obično pogrešno pomislimo na neku egzotičnu destinaciju tipa beli pesak i tirkiznoplavo more. Doduše, zaista je egzotika u pitanju, ali u ovom slučaju, sa crnim peskom i modrom bojom okeana. A ono što je najlepše i dodatno povećava užitak je činjenica da se radi o bescarinskoj zoni.

Kanarska ostrva, od kojih je Tenerife najveće, nalaze se u Atlantskom okeanu, nedaleko od marokanske obale, tako da blizina afričkog kontinenta čini klimu blagom, sa temperaturama koje se retko spuštaju ispod 20 stepeni Celzijusovih, tokom cele godine.

Ostrvo je vulkanskog porekla i priroda se potrudila da ga podari božanstvenom lepotom, tako da je više od 40% površine zakonom zaštićno, što zbog vulkana, rezervata endemskih vrsta ili, pak, nesvakidašnjih pejzaža.

Glavni grad, Santa Kruz, koji je ime dobio po krstu koji su Španci zaboli u tle posle osvajanja ostrva, neizbežna je turistička atrakcija zbog prelepih crkava, muzeja, sa prepoznatljivim Auditorijumom (sa krovom u obliku jedra) i Španskim trgom, gde se svake godine održava jedan od najčuvenijih svetskih karnevala. Nedaleko od grada nalazi se plaža Teresita, poznata po žutom pesku, donetom iz Sahare, što je razlikuje od svih ostalih na ostrvu gde su pesak i šljunak u bojama od tamnosive do teget-crne.

Na zapadnoj obali, gde gospodare vetrovi i temparature su nešto niže, u mestu Porto de la Kruz,uglavnom borave stariji turisti, pretežno Britanci. Ljupke ulice i trgovi čine ovaj gradić prekrasnim, a neophodnu dozu luksuza daje mu „Logo Martinez“, kompleks sa veštačkim jezerom, fontanama i neizbežnim kasinom. Ne bi trebalo zaboraviti ni Loro park sa najvećim jatom papagaja na svetu.

Sve do kraja 20. veka, Porto de la Kruz bio je glavni turistički centar, kada je na jugu ostrva, u blizini starog ribarskog sela Los Kristijanos, sagrađen kompleks hotela na prelepoj plaži Las Amerikas. Osim peskovite plaže i talasa, koji su meka za surfere, mesto nudi najbolji noćni provod na ostrvu.

Tenerife su, pre nego što će u 15. veku španska čizma kročiti na tle, naseljavali Guanči, za koje jedni veruju da su potomci čuvenih Atlantiđana, dok drugi smatraju da su to srodnici Berbera, koji naseljavaju severni deo Afrike. Visoki, atletski građeni, sa plavim očima, svetlom kosom i nemalim znanjem koje su nasledili od svojih predaka, nisu uspeli da se odupru znatno jačem neprijatelju. Osim pokolja, Španci su doneli i razne bolesti koje su desetkovale stanovništvo. I mada su u znak sećanja na starosedeoce ostrva, u mestu Kandelarija, napravljene statue devet kraljeva koji su vladali ovim prostorima u trenutku španskih osvajanja, u turističkim brošurama tek ponegde se pominje ovaj deo istorije. U istom mestu je i bazilika poznata po tamnoputoj Madoni, zaštitnici ostrva.

Osim najvišim vrhom Španije, Tenerife se ponose i najvišim liticama u Evropi, ponegde su i do 600 m visoke, i pružaju prelepu sliku o tome kako je ostrvo nastajalo tokom miliona godina udruženim radom vulkana i okeana. S obzirom na geografski položaj, ostrvo su pohodili pirati, tako da je među nepristupačnim liticama skrovište našlo i seoce Maska, gde je vreme davno stalo, i u koje je jedino moguće doći brodićem, iz obližnje luke Las Gigantes, uz dodatno pentranje planinskim gudurama oko sedam kilometara.
Trg u Santa Kruzu
Oni što su imali sreće da rone u vodama oko Tenerifa, gde je dubina i do tri hiljade metara, kažu da je konfiguracija terena vrlo impresivna sa raznim tunelima, pećinama i bogatim podvodnim svetom. Posebnu atrakciju čine razne vrste delfina, kao i jedna od najvećih svetskih kolonija pilot kitova. Srećom, njih je moguće videti i bez ronilačke opreme, prilikom turističkog obilaska ostrva. Susret sa jatima delfina uvek je impresivan, a rečima se ne može opisati uzbuđenje kad pored brodića lagano, sa celom svojom porodicom, prođe kit dugačak i do osam metara.

Zaštitni znak ostrva je „zmajevo drvo“, takozvano drago milenario,koje postoji više od tri hiljade godina. Inače, osim na Kanarima uspeva i u Makroneziji, i interesantno je da je ova vrsta preživela mnogobrojne epohe i opstala do današnjih dana. To je, kako kažu, jedino drvo na svetu sa biljnim sokom u crvenoj boji, i s obzirom na to da sporo raste, potrebno je mnogo godina da neugledna stabljika izraste u raskošnu biljku. Guanči su ga koristili za balsamovanje.

Tenerife su jedna od 20 najposećenijih svetskih destinacija. Blaga klima, temperature koje u letnjim mesecima ne idu iznad 30 stepeni, mala zagađenost, jer praktično nema industrije, blizina Evrope (let do Barselone traje tri i po sata), odlični tereni za golf i plaže za surfovanje svake godine privuku više od pet miliona turista, što Skandinavaca, Engleza, Nemaca, Francuza, a poslednjih godina i bogatih Rusa. Mnogi se odlučuju da tokom hladnih zimskih meseci vreme provedu na sunčanim Tenerifama i ledene dane, u svojim zemljama, zamene prijatnim noćima i toplim jutrima.
Masca Road (Foto: Jens Steckert/ wikipedia)
Turizam je glavna privredna grana i sve više pridošlica se odlučuju da život provedu na ovom šarmatnom ostrvu, tako da je sasvim normalno da u irskom pabu konobari znaju samo engleski. Tenerife imaju dva aerodroma, mesta su dobro povezana autoputem, postoji univerzitet, nema PDV-a, kiša retko kada pada, tako da nije teško zamisliti dom na ovom, kako ga još zovu, „ostrvu sreće“.

Za one koji su zadovljni statusom turiste, najbolja rečenica koju mogu izgovoriti pri povratku svojim kućama je – vidimo se sledeće godine.

NACIONALNI PARK „TEIDE“

Ostrvom dominira planina sa vrhom Teide, od 3.718 m (najviši vrh Španije) i usnulim vulkanom, trećim po veličini na svetu, koji je poslednji put bio aktivan 1909. godine. Vrh je praktično tokom cele godine pod snegom i zaštitni je znak ostrva, tako da ne čudi što Tenerife u prevodu znači „bela planina“.

Penjući se od podnožja do vrha, palme, božićne zvezde, banane i pomorandže smenjuje zimzeleno drveće, pre svega, kanarski bor, zatim, na 1.200 metara naglo prestaje bujna vegetacija, sa mestimično žbunoviti delovima, dok sam krater vulkana, na oko 3.000 metara visine, podseća na mesečevo tle. Do samog vrha stiže se žičarom, ali ona zbog jakih vetrova često ne radi.
Planina Teide u pozadini (Foto: Michael Scheffler / wikipedia)
Pogled sa visine od skoro četiri hiljade metara ostavlja bez daha jer se horizont ne nazire tamo negde u daljini, već „u visini“.

Za one koji vole ekstremne sportove i bave se paraglajdingom, ovo je idealno mesto. Poseban je užitak za oči pogled na sunčane plaže dok ih zapljuskuju talasi, a onda prizor kada iz sivih planinskih oblaka „izranjaju“ padobrani duginih boja.

PIRAMIDE GIMAR

Nedaleko od grada Santa Kruz je nalazište sa piramidama koje po obliku podsećaju na Zoserovu u Egiptu ili na slične u Peruu, Meksiku i Gvatemali. Kao i sve ostale, i ove su postavljene precizno u odnosu na astronomska tela i pojave.

O njihovom nastanku postoje razne teorije. Po jednom mišljenju, to su samo gomile kamenja, koje su napravili poljoprivrednici da bi raščistili teren i kultivisali tle, drugi ih povezuju sa strukturama masonskih konstrukcija iz 19. veka, dok je norveški antrolopolog dr Hejerdahl siguran da su delo civilizacije koja je bila na tim prostorima mnogo pre španskih osvajanja.

Prilikom istraživanja kompleksa sa piramidama, krajem 20. veka, iskopani su razni ostaci Guanča (kozje i riblje kosti, ukosnice, ogrlice, keramički predmeti i sl.), na osnovu čega se pretpostavlja da su izgrađene između 8. i 11. veka. To ide u prilog dr Hejerdahlu koji je život posvetio izučavanju migracija naroda, sa ciljem da dokaže da su se i u starom veku prenosila saznanja i da okeani nisu bili prepreka. Sam je u više navrata preplovio okene (Atlantski, Pacifik i Indijski) na splavovima i ručno pravljenim brodovima od prirodnih materijala.

AUTLETI, HRANA I PIĆE

Osim banana i paradajza, od kanarskih proizvoda obavezno treba probati sladak krompir, koji se neoljušten kuva dok voda ne ispari, preliven mojo sosom od crvenih paprika, kozji sir i vino malvaziju.

Iako kao španska ostrva pripadaju Evropskoj uniji, bescarinska zona i male takse čine da proizvodi i usluge nisu skupi. Benzin je 70 centi, kafa oko 1 evro, kanja (pinta) piva od 1 do 3, kokteli nisu više od 5, a, na primer, dvočasovni izlet brodićem u potrazi za kitovima je svega 10 evra. Autleti su ono što se svakako ne bi smelo zaobići - markirani proizvodi sa neverovatno pristupačnim cenama i ljubazno osoblje. Ko ima sreće da ga zateknu sezonska sniženja, može odlično da prođe i u mnogobrojnim tržnim centrima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: