Izvor: B92

Novi Pazar je zbog dobre lokacije bio važan grad. Od postojanja je imao važnu ulogu za komunikaciju i trgovinu, ovo područje je bila prestonica Raške u vreme Nemanjića, a u vreme Otomanskog carstva je bio sedište Novopazarskog sandžaka.

Procvat Novog Pazara nastupa 1468. godine kada postaje jedan od najvećih gradova na Balkanu. Zvanično ga je osnovao Isa-beg Isaković kada mu daje naziv Jeni Bazar, a kao Novi Pazar spominje se u dokumentu Dubrovačke Republike.

Kako je Novi Pazar bio veoma važan za vreme srpskih, ali i turskih „zlatnih vekova“, u ovom gradu su ostala znamenja koja podsećaju na obe kulture.

Stara čaršija

Svako ko je posetio Sarajevo primetiće sličnost Baščaršije i Stare čaršije, razlog tome je isti osnivač Isa-beg Isaković. U glavnoj ulici Novog Pazara nalazile su se dućani zanatlija i trgovaca, koji su u početku bili s leve strane reke Raške, a kasnije su morali da se prošire i na desnu. Čuveni turski putopisac Evlija Čelebija napisao je da je u Novom Pazaru bilo više od 1.000 takvih radnjica.

Ovo je i danas centar Novog Pazara, ali zanatske radnje su zamenili frizerski saloni, butici, zlatare...ipak, tu su i mesari, pekare i ćevabdžinice, koji čuvaju tradicionalne recepte po kojima je ovaj grad, između ostalog, poznat.

Stara čaršija je proglašena za kulturno dobro izuzetnog značaja, jer je okružuju kulturno-istorijski važne građevine.

Altun-Alem džamija

Jedna od najlepših i najstarijih džamija na Balkanu nalazi se u Staroj čaršiji. Sagrađena je sredinom 16. veka, a veruje se da ju je sagradio veoma učen i bogat Muslehedin Abdul Gami. Za ovu džamiju se, kao i sve značajne objekte, vezuje legenda.

U ovom slučaju se radi o tri ćerke koje su bile toliko lepe i s toliko velikim mirazom da niko nije smeo da ih zaprosi, pa su na kraju ostale neudate. Navodno su odlučile da novac koji nikome nisu odnele u miraz iskoriste za dobročinstva, pa je tako Altuna odlučila da napravi najlepšu džamiju u čaršiji.

Arap-džamija

O ovoj džamiji postoje malo pouzdaniji izvori, ali ipak nije sigurno po kome nosi ime. Poznato je da je sagrađena 1528. godine, a predanje o imenu kaže da je graditelj Hasan Čelebi bio arapskog porekla, ali o tome danas nema pouzdanih izvora. Džamija je bila spaljena 1.689. godine, a veruje se da ju je obnovio arapski oficir kojem je podignut nadgrobni spomenik na Velikom groblju i danas poznat kao Arapov grob.

Lejlek džamija

Ovo je najstarija džamija u Novom Pazaru, a originalni naziv joj je bio Amed-beg silhadar, po njenog graditelju koji je navodno bio čuvar oružja. Postoji nekoliko verovanja vezano za ovu crkvu, a ono koje će Novopazarci rado spomenuti jeste da je sultan Mehmed Osvajač, dok je išao u pohod na Bosnu svratio u Novi Pazar i da je klanjao baš u ovoj džamiji.

Hamam Isa-bega Isakovića

Na području Novog Pazara je bilo nekoliko hamama, ali ovaj se nalazio u gradskom jezgru i podigao ga je Isa-beg Isaković. Ovaj spomenik islamske arhitekture se nalazi pod zaštitom države kao spomenik izuzetnog značaja. Hamam je izgrađen u 15. veku, a kao javno kupalište bio je podeljen na dva dela - muški i ženski. Hamam prekriva 11 kupola, a u njemu je bilo više prostorija.

Gradska tvrđava s kulom motriljom

Tvrđava se nalazi u samom centru grada u gradskom parku. Osnova tvrđave je trougaona, služila je za odbranu grada, pa je nekoliko puta rušena i obnavljana. Kada je došlo do značajnog prodora Austrougarske, turske vlasti su počele da dograđuju tvrđavu.

U kuli se nalazi prepoznatljiv simbol Novog Pazara, a to je kula motrilja. Sagrađena je početkom 17. veka, a visoka 15 metara i ima četiri puškarnice. Osim kule, pouzdano se zna da su među zidinama postojale dve crkve i džamija.

Amir-agin han

Ovaj han je nastao u 18. veku, kao mesto koje su posetili mnogi putnici i trgovci. U prizemlju se nalazila mehana, a na spratu je bilo prenoćište za one koji su završavali važne poslove ili nisu želeli da putuju noću.

Petrova crkva, Crkva Svetog Petra i Pavla

Crkva potiče iz 8. veka, ali njeni temelji su starijeg datuma. U osnovi se nalazi rotunda iz vizantijskog perioda, a ostaci fresaka svedoče da je crkva ukrašavana od 10. do 13. veka, a upravo su se pod tim freskama krstili Nemanjići i predavali prestoli.

Istraživanja su pokazala da se tu nalazio ranohrišćanski objekat iz 7. veka, ali su otkriveni i ostaci ilirske kneževske humke iz 5. veka pre nove ere u kojoj je nađena kolekcija 92 predmeta u zlatu i ćilibaru.

Manastir Đurđevi stupovi

Manastir je posvećen Svetom Đorđu i nalazi se na brdu iznad Novog Pazara. Ovo je jedan od najstarijih srpskih manastira, a podigao ga je veliki župan Stefan Nemanja 1171. godine. Manastir je pod zaštitom Uneska, a od skoro 850 godina kako postoji, 300 je u ruševinama, a danas je manastir gotovo potpuno obnovljen.

Stari Ras sa Sopoćanima

Freske manastira Sopoćani se smatraju nekima od najznačajnijih dela crkvene umetnosti. Najznačajnia freska je Uspenje Presvete Bogorodice, koje je naslikano na 40 metara kvadratnih. U manastirus se nalaze i freske mnogih Nemanjića i njihovih žena, a smatra se da je unutrašnost Sopoćana jedna od najznačajnijih i najlepših u periodu srednjeg veka.

Kao i drugi važni crkveni objekti na području Starog Rasa, i ovaj manastir je zadužbina Nemanjića. Naziv potiče od slovenske reči sopot, što znači izvor, jer se nalazi u blizini izvora reke Raške.

Na brdu zvanom Gradina nalazi se srednjovekovni grad Stari Ras, prestonica države Nemanjića. U kompleksu Starog Rasa su tri arheološka lokaliteta: utvrđenje na Gradini, pećina sa manastirom Svetog Arhanđela ispod utvrđenja i naselje Pazarište (Trgovište) s urbanizovanom strukturom građevina, a sve ovo, zajedno s manastirom, pod zaštitom je Uneska.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.