Izvor: Ivana Kovaèeviæ

Autor: {"id":548389,"id_news":1533987,"name":"","surname":"Ivana Kova\u00e8evi\u00e6"}

Svima je potreban mali predah: od posla, okruženja, porodice... i za to je idealno vikend-putovanje.

Lako je pripremiti se za putovanje u regionu. Kada se konkretno o Banjaluci radi, nisam mnogo istraživala. Zašto to kažem!? Zato što postoji jedan dečko iz tog grada čije putopise redovno pratim, pa mi je bilo logično da pročitam njegove preporuke o gradu u kome je rođen i da se prepustim. Samo jedna stvar me je mučila: da li će vreme biti dobro...

I vreme nije bilo dobro. Padala je kiša, bilo je hladno, ali smo uspeli pored Banjaluke, u koju smo se namenski uputili, da skoknemo i do Jajca i da uživamo u prelepoj priodi i pored lošeg vremena.

Iz Beograda već neko vreme postoji direktna avio-linija, pa je, posebno Beograđanima veoma lako i dostupno da upoznaju istoriju, a preporuka je i probati ukusnu hranu sa ovog područja i, naravno, uživati u prekrasnoj priodi.

Grad smo obišli laganom šetnjom, pešice. Prvi razlog je što je većina znamenitosti smeštena u centru, a drugi to što smo imali sreće, pa za “lične vodiče” imali moju imenjakinju Ivanu i njenog kolegu Vladimira, koji su uspeli da nam približe grad i njegovu okolinu i ispričaju nam sve lokalne priče o ovom mestu, ali i da nas usmere na ono najbolje što ima da pruži.

U centru grada, uz levu stranu reke Vrbas koja protiče kroz grad, nalazi se tvrđava Kastel, inače najstariji istorijski spomeniku u Banjaluci. U prošlosti, Kastel je bio vojničko utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od naleta neprijatelja. Danas, ovo utvrđenje u letnjem periodu ima par interesantnih manifestacija i letnju pozornicu.

Foto:Privatna arhiva Ivana Kovaèeviæ

Preko ulice, u neposrednoj blizini tvrđave, nalazi se Safikadin grob. Legenda kaže da se mlada i lepa Banjalučanka zaljubila u austrougarskog vojnika koji je čuvao stražu na njenim zidinama. Međutim, sudbina ih je rastavila, poslavši mladića na front, a nedugo zatim je stigla i vest o njegovoj pogibiji.

Mlada Safikada je zbog te ljubavi i zakletvi koju je dala svom dragom da će njihova ljubav trajati do groba, jednog dana tačno u podne, kada su sa tvrđave topovi označavali 12 sati, stala pred top koji je pogodio i pogubio. Na mestu gde je njeno telo palo sada je spomen ploča ispred koje zaljubljeni parovi pale sveće za večnu ljubav.

Foto:Privatna arhiva Ivana Kovaèeviæ

Samo par minuta hoda dalje, nalazi se trg Krajina. Na trgu je krivi sat, koji ne pokazuje “pravo” vreme, već simbolizuje vreme udara velikog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. godine.

Nedaleko je smeštena je pijaca, tu je i robna kuća Boska, pešačka zona sa lepo uređenim fasadama starih zdanja i hotel koji je ujedno i spomenik graditeljskog nasleđa prve kategorije, sagrađen 1933, u periodu procvata Banjaluke, za vreme Vrbaske banovine i bana Svetislava Tise Milosavljevića.

Nastavili smo dalje Gospodskom ulicom, a Ivana nam je objasnila zašto ta ulica nosi ovaj naziv. Naime, davnih dana ulicu su krasile trgovačke radnjice u kojima se prodavala “skupa” roba. Nedaleko odatle tu je, kao što je i danas slučaj, bila smeštena pijaca (tržnica). Ljudi ove zaposleni često su svraćali do ove ulice da vide šta je to tako posebno i jedinstveno u radnjama. Naravno, s obzirom na to da su radili na pijaci, tj. verovatno dovodili stoku kako bi je prodavali, nije ih pratio miomiris, pa je jedan od vlasnika lokala na svom izlogu napisao “Samo za gospodu”. Ulica danas zvanično nosi drugačiji naziv, ali je u narodu ostala “Gospodska”.

Na kraju ove ulice smeštena je palata predsednika Republike Srpske, kao i zgrada Banskih Dvora, koja sadrži prelepu dvoranu namenjenu za predstave, koncerte, modne revije…

Centar krase i Hram Hrista Spasitelja, džamija Ferhadija izgrađena po želji Paše Sokolovića, kao i samostan Marija Zvijezda.

Banjaluka je i univerzitetski centar Republike Srpske, pa grad uvek pun mladih ljudi.

U neposrednoj okolini, na oko pet kilometara od centra, nalazi se Banj Brdo (431 metar nadmorske visine). Nismo imali dovoljno vremena da ovom prilikom obiđemo izletište, ali verujemo Banjalučanima na reč kad kažu da obožavaju da ga posete.

Na oko 25 kilometara od centra Banjaluke nalaze se Krupski slapovi, poznatiji kao Krupa na Vrbasu. Kaskadni vodopadi, stara vodenica i huk vode, šetalište uz obalu reke i šumovit predeo pravi su biser. Pešačkom stazom od slapova se lako možete popeti do crkve Svetog Ilije iz dvanaestog veka.

Foto:Privatna arhiva Ivana Kovaèeviæ

S obzirom na to da smo posetili Banjaluku pre maja, kada počinju rafting ture, nismo, nažalost, imali priliku da uživamo u ovoj vodenoj avanturi. Plahovita reka Vrbas, uz koju smo vozili veći deo puta, pruža veliku mogućnost za uživanje u raftingu, kanjoningu, kanuingu i kajakingu.

Izašli smo, zatim, iz Republike Srpske i ušli u Federaciju, otišavši do Jajca. Plivski vodopad je prvo na šta pomislim kada se spomene ovaj grad.

Foto:Privatna arhiva Ivana Kovaèeviæ

Grad Jajce je sam po sebi muzej. Iako omalen, ima mnogo toga da ponudi. Tu su dokazi o postojanju rimskih naselja; poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je krunisan u Jajcu; tu su i katakombe, odnosno podzemna crkva iz srednjovekovnog perioda, tvđava i naravno muzej tj. kuća u kojoj se održalo drugo zasedanje AVNOJ-a.

Put nas je dalje odveo ka velikom i malom Plivskom jezeru, na kome se nalaze mlinčići.

Foto:Privatna arhiva Ivana Kovaèeviæ

Vratili smo se, zatim, u Republiku Srpsku, sa idejom da dan završimo na Janjskim otocima (opština Šipovo) - prava mala oaza prirode i zelenila (iako je tek početak proleća i nije sve još procvetalo), kaskadni vodopadi, potoci.

Janjski otoci su pravi mali ekosistem bogat biljnim i životinjskim svetom. Uživali smo u moći prirode, cvrkutu ptica i zaboravili na svakodnevne brige.

I to je zapravo ono što bih akcentovala - vikend za pamćenje, za resetovanje, za opuštanje i beg od svega. Divna priroda ove regije i Banjaluka u kojoj ima šta da se doživi, vidi, pojede... idealno su mesto za usporavanje tempa i resetovanje.

Preuzeto sa sajta: www.mojeputovanje.net

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.