Tango - ples strasti u Buenos Ajresu

Buenos Ajres i tango su skoro sinonimi pošto je ovaj ples integralni deo argenitnske metropole. Možete ga naći širom Buenos Ajresa: u legendarnim kafeima, milongama ili dok šetate kroz autentična naselja grada.

Izvor: B92

Nedelja, 04.12.2011.

20:30

Default images

Istorija tanga, od skromnih početaka do najnovijih uspona, utkana je u velelepnu istoriju Buenos Ajresa.

Strast podzemnog sveta

Iako danas predstavlja simbol glamura i elegancije visokih društvenih krugova, sa ženama obučenim u sjaktave večernje haljine i muškarcima u frakovima, argentinski tango je nastao među najnižim slojevima - u bordelima.

Kada su 80-ih godina 19. veka doseljenici iz Evrope, Afrike i nepoznatih luka pohrlili u predgrađa Buenos Ajresa, mnogi su svraćali u kuće koje su bile na lošem glasu.

Tango je nastao kao ples kojim se „imitira” odnos između prostitutke i njenog svodnika. Nazivi prvih koraka davani su prema imenima iz sveta prostitucije i mnogi su ih smatrali nepristojnim. Ovaj oblik tanga se za nekoliko godina proširio „podzemljem” a u to vreme u muzici se pojavio bandoneon, instrument nalik harmonici, koji je prvobitno korišćen u Nemačkoj na verskim službama u crkvama koje nisu mogle sebi da priušte orgulje.

Smatra se da je Eduardo Arolas zaslužan za preplitanje sudbina bandoneona i tanga u Argentini. On je govorio kako je taj instrument stvoren za sviranje tanga zbog duboko melahnoličnog zvuka sa kojim su imigranti mogli da se poistovete.

Onda je došao Pariz

Sledeće poglavlje u istoriji argentintskog tanga „pisao” je Rikardo Guiraldes, uspešni pesnik, pisac, boem i plejboj iz visokog društva.

1910. otišao je iz Argentine u Evropu. Napisao je pesmu „Tango” u čast plesa i u jednom pomodnom pariskom salonu izveo tango performans. Publika je bila opčarana i tango je tako postao prvi od mnogih latino plesova koji su preplavili Evropu.

Kad je postao popularan u Evropi, prihvatili su ga i visoki društveni krugovi u Argentini. Osvajanje Holivuda Sledeće veliko ime u razvoju tanga bio je filmski star Rudolf Valentino.

U „Četiri jahača apokalipse” (1926) on je igrao gaučosa i plesao tango u širokim farmerkama i kožnim navlakama, dok je držao karanfil u ustima i bič u ruci. To je verovatno najnezaboravnija scena u istoriji argentinskog tanga, koja ni trenutka nije diskreditovana činjenicom da gaučosi nikada nisu igrali tango.

Čak su i potonje tango zvezde bile primorane da igraju obučene kao gaučosi samo da pojačali imidž koji je Valentino stvorio.

Gardel i zlatno doba tanga

Karlos Gardel (1890-1935) je bio zvezda i veliki šampion aregentinskog tanga. Njegov božanstven glas i mačo izgled učinili su ga omiljenim sinom Argentine i reperom za sve buduće generacije. Pošto su u to vreme radio, ploče i film ušli u široku upotrebu, doživeo je svetsku slavu i uveo tango u svoje zlatno doba.

Gardel je tragično nastradao u avionskoj nesreći u Kolumbiji i nakon njegove smrti ova umetnička forma je podeljena na dva glavna pokreta koja su dominirala tada prepunim koncertnim i plesnim dvoranama. Tradicionalni pokret prevodili su Filiberto, D’Arisen, Bigi i De Anhel, dok su evolucionisti bili De Karo, Dia Sari, Troio i Puljeze.

Pjacolin Tango Nuevo

zabaraorg / Flickr.com
Astor Pjacola postao je sledeća velika zvezda tanga. On je imao viziju tanga „pre za uho nego za stopala”. Komponovao je brojne opere, koncerte i muziku za filmove i predstave.

On je utro put za nastanak nove ere tanga. 1920-ih tango rok je postao popularan zahvaljujući albumima poput "Homage to Gardel and Le Opera" benda Lit to Nubia.

Standardna kombinacija violina i kontrabasa zamenjena je rok ritam sekcijom uz električne gitare i sintisajzere. Tango je takođe pravio kombinacije i sa džezom; taj stil predvodio je trio Siglo XX.

Tradicionalni tago održavala je stara garda koju su činili pevač Roberto „Polako” Gojeneče i pijanista Osvaldo Puljeze.

Tango danas

Nakon rastegnute „druge dekadencije tanga” (60-ih i 70-ih), mladi su počeli da ga prihvataju kao deo svoje svakodnevice, ali na svoj način - dajući mu jedinstven karakter, mešajući Pjacolu sa primitivnim bendovima i sa flautom i gitarom, „sklapajući” i „rasklapajući” ga na razne načine.

To vaskrsnuće možda će učiniti ovu umetničku formu moćnijom no ikad. Šta god da se desi, predivni grad Buenos Ajresa ostaje svetski centar tanga.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: