Kos - ispod Hipokratovog platana

Kos, rodno ostrvo oca medicine, ove godine među najposećenijim u Grčkoj

Izvor: Politika

Izvor: B92

Petak, 17.09.2010.

22:00

Default images

Autobus pun stranaca pokupljenih po okolnim hotelima s naporom se lokalnim putem probija do Kosa, glavnog grada istoimenog grčkog ostrva, smeštenogduboko u Egeju. Ne smeta im što je u septembru vrućina i što se stoji. Važnija od svega je ekskurzija po staroj tvrđavi, zamku vitezova sv.Jovana sagrađenog 1381. godine,mogućnost da se uživo vidi Hipokratov platan pod kojim je, prema legendi, držao predavanja iz medicine…

U celom društvunervozan je samo kondukter kome je dosta ovogodišnje navale stranih turista na ostrvo Kos koje je,uz Rodos, ovog leta najposećenija destinacija u Grčkoj.

Kad autobus stade u centru, svi stranci pohrliše prema luci do koje se stiže kroz stari deo grada koji su kroz vekove „posećivali“katastrofalni zemljotresi,ali i razni osvajači koji su ostavili i svoja obeležja. Tu se sreću antički spomenici iz 3. i 4. veka p.n.e., figura boginje zdravlja Igije sa zmijom u ruci, ostaci rimske kulture,džamija i hamami koje su ostavili Turci koji su ostrvo osvojili u 15. veku i tu ostali do 1912. Tu su i tragovi italijanske arhitekture jer su i oni bili vladari do 1943. kada je Kos pao u ruke Nemaca, zatim, posle britanskog oslobađanja, konačno bio pripojen Grčkoj tek 1947.

Najveća povorka turista kreće prema zamku i mostićem do Trga platana i najveće atrakcije, drveta koje je,navodno, zasadio otac medicine Hipokrat koji je živeo pre 2.400 godina. U senci ovog platana,čije je stablo danas prečnika 10metara i smatra se najvećim drvetom u Evropi, Hipokrat je,tako je zabeleženo u istoriji ovog grada, držao lekcije iz medicine i svojim učenicima pripovedao o mnogim bolestima, njihovom lečenju, učio ih da ova veština ne sme imati veze s magijom i mistikom, da je priroda najbolja lekarova pomoćnica i da u svemu što rade lekari mora da postoji visoka profesionalna etika.

Ispod ovog platana,koje više nema dobar deo središnjeg dela stabla,vlada neka čudna atmosfera, tišina.Ograđeno je i poduprto metalnom konstrukcijom jer su grane,koje još rastu,listaju i pružaju debelu hladovinu, preteške za oronulo stablo pod koje su,vekovima posle onih koji su pod njim slušali Hipokrata,mnogi dolazili da zagrle verujući da će im ono vratiti snagu i životne sokove.

Prema mesnoj tradiciji, prve nedelje septembra žene sa ostrva do izlaska sunca idu na more noseći dva grozda, vezu belog luka, maslinovu grančicu i list sa Hipokratovog platana i stavljaju ih u vodu da ih„okupa 40talasa“. Zatim dolaze do platana i grle ga ali sada, s obzirom na to da je ograđen i nepristupačan, samo oko njega naprave krug.

Oko njega se oseća nekakva magična atmosfera protkana tišinom i dozom strahopoštovanja kao da je Hipokrat još tu i s prekorom gleda posetioce, jasno prepoznajući lekare. Turisti iz celog sveta fotografišu njegov platan iz svih uglova, u obližnjoj prodavnici suvenira kupuju statuete Hipokrata i tekst čuvene Hipokratove zakletve preveden na sve jezike.

Bojažljivo se kod okolnih prodavaca raspituju da li je samo legenda ili istina da su tu učili oni koji su kasnije bili lekari čuvenih ljudi: Kritodim, poznati hirurg i lični lekar Aleksandra Makedonskog,Praksagor,najbolji anatom 4.veka p.n.e.,zatim Deksip,koga su znali i van granica antičke Grčke... Tradicija medicinske škole s Kosa produžavala se još mnogo decenija i vekova, iz nje je potekao i Ksenofon,lični lekar imperatora Tiberija Klaudija, Kalip,koji je spasao od boleština građane Krita i za to bio nagrađen zlatnim vencem.

Do pojave Hipokrata u celoj Grčkoj bolesni su se obraćali bogu medicine Asklepiju i prinosili mu žrtve. Hipokratovompojavom i otvaranjem prve škole medicine,lečenje je dobilo novu dimenziju, naučnu i metodološku osnovu. U 5.veku p.n.e.,kada je Ainu zahvatila strašna epidemija kolere,Hipokrat je na poziv Perikla otišao u zaraženi grad ilečio bolesne. Atinu je spasao od katastrofe i u znak zahvalnostiAtinjani su ga nagradili zlatnim vencem i proglasili punopravnim građaninom Atine.

Hipokrata pamte kao skromnog čoveka koji za svoje lekarsko umeće nije primao novac.Samo dva puta je odbio da leči i to onda kada su od njega pomoć tražili neprijatelji Grčke,Iliri i kasnije Persijanci koji su mu uzveliku nagradu predložili da medicinu predaje na njihovoj teritoriji.

Hipokrat je, navodno, doživeo duboku starost i umro je u 104, a prema nekim spisima čak u 109.godini.Napisao je mnogo radova,ali nisu svi sačuvani.Mnoge bolesti i metodi lečenja navedene u „KorpusuHipokratikumu“,vekovima su predstavljali najvažniji izvor medicinskog znanja.

Jer, sve ostalo je, naročito zakletva koju je ne slučajno smislio za one kojima medicina treba da bude porfesija, davno je dovedeno u pitanje. Čini se da je oko njegovog platana danas sve više pacijenata, a sve manje lekara.

Jasmina Pavlović-Stamenić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: