Istanbul, evropski grad kulture 2010

Istanbul je jedan od tri glavna evropska grada kulture za 2010. godinu i to pre svega zbog njegove viševekovne istorije i savremene umetnosti. Sa druge strane, trebalo bi poboljšati položaj manjina u tom gradu.

Izvor: Deutsche Welle

Izvor: B92

Subota, 09.01.2010.

06:40

Default images

„Istanbul, grad koji najviše inspirše na svetu“, tako glasi slogan u reklamnoj kampanji tog evropskog grada kulture za 2010. Ova metropola na Bosforu sa 15 miliona stanovnika ima mnogo toga što je čini atraktivnom. To su, pre svega, istorijske znamenitosti: bivša vizantijska katedrala Aja Sofija, takozvana „Plava džamija“ koja se zapravo zove „Džamija sultana Ahmeda“, zatim sultanova palata Topkapi iz Osmanlijskog perioda i Galata kula koju su svojedobno izgradili majstori iz Đenove.

Čudesno arheološko otkriće

Jedna od atrakcija je i velika građevina na južnoj obali lučkog dela starog grada poznatog po imenu Jenikapi. Tu se nalazi čvorište moćnog saobraćajnog projekta, čiji bi središnji deo, u vidu podzemne železnice, trebalo da bude dug 1,4 kilometra, a tunel bi se nalazio na dubini od 56 metara ispod Bosfora. Ovaj sistem bi u jednom satu mogao da preveze 150.000 putnika i znatno bi oslobodio Istanbul od akutnih saobraćajnih problema.

No, već prilikom prvih građevinskih merenja pronađeni su ostaci vizantijske luke. Radovi su bili obustavljeni i područje su prvi put istražili arheolozi. Jedan od njih je i Ralf Beks sa Univerziteta u nemačkom gradu Tibingenu: „Rano metalno doba smo dokazali novim iskopinama u Jenikapiju, tako da ovde u Istanbulu zaista možemo poći od toga da je tu postojalo konstantno naseljavanje. To naravno dodatno podvlači značaj tog mesta“.

Problem Istanbula su manjine

Iako Istanbul važi za grad koji je otvoren prema svetu, nacionalne manjine tu gotovo da i ne dolaze do izražaja. U gradu je recimo pre 50 godina živelo 120.000 Grka sa Bosfora, a danas ih ima samo 3.000. Za grčki patrijarhat na obali Zlatnog roga, koji formira vođstvo pravoslavlja širom sveta, to predstavlja ozbiljan problem jer će patrijarh i njegovi naslednici – kako kaže portparol pop Dositeos – morati da budu turski državljani:

„Turski episkopi su trenutno, zajedno sa patrijarsima, u poznim godinama. Pronaći nekog mlađeg mitropolita, odnosno episkopa, koji je turski državljanin i živi u Turskoj biće veoma teško“.

Zbog toga se Grci nadaju da će 1971. zatvorena bogoslovija na ostrvu Hejbeli, koje pripada Istanbulu, ponovo biti otvorena. Tako bi u Turskoj ponovo mogli da se obrazuju pravoslavni sveštenici. Manjina na Bosforu bi time bila jača, a glavni grad Istanbul bi dobio bolju međunarodnu ocenu.

autori: Ulrih Pik / Senad Tanović

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: