Kipar - ostrvo ljubavi, uzduž i popreko (1.deo)

U svesti našeg prosečnog građanina, Kipar ima različite konotacije - od turističkih pa do poslovnih. Da ne pominjemo publicitet koji je ova mala ostrvska zemlja zadobila tokom poslednjih ratova kod nas, kada je postao pribežište raznih domaćih "biznismena". Ipak, i ovog leta, neće biti mali broj onih koji će se zaputiti na Kipar u potrazi za idealnim mestom za odmor. Piše Ivana Dukčević-Buđa.

Izvor: B92

Ponedeljak, 06.06.2005.

16:48

Default images

Stari Latini bili su prvi koji su Kipru dali ime koje nosi i danas. Reč Kipar (na latinskom ''Cuprus'') znači – bakar, pa je bogatstvo ovom rudom bilo razlog da ovo ostrvo istočnog Mediterana (samo 60 km od obale Turske) u starom veku bude jedan od najznačajnijih centara trgovine u ovom delu sveta.

Istorija Kipra seže do 9000 godina unazad. Iz tog perioda potiču najstariji pronađeni arheološki ostaci na ostrvu - kameni idoli u obliku krsta (iz mesta Khirokitia), koje neizostavno morate videti u Muzeju Kipra (Arheološki muzej) u Nikoziji.

Kipar su tokom vekova posećivali, naseljavali ili osvajali: Grci, Rimljani, Asirci, Persijanci, egipatski Ptolomeji, Vizantijci, Krstaši, Venecijanci i Turci, a 1878. godine postaje britanska kolonija. To je i glavni razlog zašto većina ostrvljana odlično govori engleski jezik.

1960. godine Kipar dobija nezavisnost i postaje republika, na čelu sa harizmatičnim Arhiepiskopom Makariosom III, koji postaje njen doživotni predsednik. Par godina kasnije, ustavom nezadovoljna turska manjina koja je činila oko 18% stanovništva severnog dela ostrva, povlači se iz Parlamenta. Počinju godine razgovora i pregovora, sve do 20. jula 1974. godine. Tog dana, vojne snage iz Turske, vrše okupaciju severnog dela Kipra (njegovih 37% površine), i proglašavaju nezavisnu državu Severni Kipar, koja postoji i dan danas.

Do pre samo dve godine, bilo je potpuno nemoguće iz grčkog dela preći u turski, ali su se stvari malo promenile. Severni Kipar je proleća 2004. očajnički pokušavao da se ''ujedini'' sa južnim, ne bi li zajedno ušli u Evropsku Uniju. Na referendumu održanom u oba Kipra, Turci su glasali – za, ali su Grci rekli – ne. I tu je (za sada) priči kraj.

Kada avionom sletite na ovo najistočnije od svih mediteranskih ostrva, naći ćete se u Larnaki, jer se u ovom gradu nalazi glavni internacionalni aerodrom na Kipru. Nekada je postojao i u glavnom gradu Nikoziji, ali se 1974. godine, podelom Kipra na turski i grčki deo, aerodrom našao na ''ničijoj zemlji''. Iako je u poslednje vreme došlo do približavanja stavova između kiparskih Grka i Turaka, prazna zgrada i zapuštena pista i dalje su jedino što je ostalo na mestu nikozijskog aerodroma.

Larnaca (Larnaka)

Larnaka je grad na istočnoj obali Kipra, sa nešto preko 30 000 stanovnika, i treći je po veličini grad u zemlji sa oko 400 000 duša (grčki deo). U centru grada nalazi se peščana gradska plaža Finikudes (Phinikoudes) i istoimeno šetalište. Na ovoj plaži možete da probate sveže ceđene đuseve od pomorandže, limuna, (najbolji je od dinje!), koje špartajući plažom, prodaju momci zaposleni u obližnjim kafićima. Osim što je prijatan primorski grad, u Larnaki nema ničeg posebnog za videti, ako ne računamo ostatke tvrđave i akvadukt iz XVIII veka (7-8  kilometara van grada).

Najčuvenije zdanje u Larnaki je crkva Svetog Lazara (u centru grada, blizu Finikudesa). Crkva je sagrađena u XVII veku, na ostacima jedne starije iz IX veka. Svoje čuvenje duguje tome što je podignuta na mestu gde je sahranjen Sveti Lazar (u kripti, ispod crkve). Zbog ove činjenice, kroz nju godišnje prođe mnogo posetilaca.

Zapadno od Larnake nalazi se i crkva Panayia Angeloktistos, iz XI veka, poznata po najlepšim vizantijskim mozaicima na Kipru.

Ayia Napa (Aja Napa, ili Sveta Napa)

37 kilometara severno od Larnake, nalazi se Aja Napa. Do početka 80-tih godina XX veka, danas najsevernije i ujedno najistočnije letovalište grčkog dela Kipra, moglo bi se opisati kao uspavano ribarsko selo. Osim par desetina kuća, starog Manastira Ayia Napa i Crkve Svetog Ilije (Church of Prophitis Elias), do pre 20-tak godina, ničega ovde nije bilo.

Pre podele ostrva na grčki i turski deo, najpoznatije letovalište Kipra bila je Famagousta (samo 15-tak km severnije od Ayia Nape). Famagusta je ostala na ničijoj zemlji i postala avetinjski grad: hoteli i druge zgrade podređene turizmu su ispražnjene i vremenom propale. Tada se neko dosetio da sva dešavanja ''premesti'' 15 kilometara južnije – u Aja Napu.

Za nepunih desetak godina Aja Napa je krajem 80-tih godina XX veka, od ribarskog sela postala najposećeniji turistički centar ostrva, sa nebrojenim hotelima duž kilometarske obale, nepreglednim belim peščanim plažama i obiljem sportova na vodi. Neki kažu da je prenaseljena, suviše podređena turizmu i da je izgubila svoj šmek, što verovatno nije daleko od stvarnosti, ali je takođe istina da Aja Napa ima najbolje peščane plaže, lepše od svih turističkih centara na Kipru.

Nicosia (Nikozija) - Lefkosia

Od Larnake se odvajate od mora i do Nikozije, koja se nalazi u središnjem delu ostrva, putovaćete auto-putem 52 km.

Po jednima ime Lefkosia znači ''Beli grad'' (lefkos – belo), a po drugima je ime dobila po Lefkonu - jednom od Ptolomeja i osnivaču ovog grada. Nikozija je glavni grad i grčkog i turskog dela Kipra, a sredinom njegovog starog dela prolazi ''zelena linija'' razdvajanja. Najveći je grad na ostrvu i ima oko 130 000 stanovnika.

Srce grada čini veliki stari deo ''Laiki Yitonia'' (''Dobro susedstvo'') opasan venecijanskim zidinama iz XVI veka. Ovde ćete naći radnje, taverne, ateljee umetnika i radionice starih zanata, a sve to prolazeći kroz male, često uske, kamene ulice u kojima saobraćaj često nije moguć. Većina starih kuća je restaurirana, a u okviru starog grada nalazi se i Etnografski muzej, Katedrala Svetog Jovana i velika palata Arhiepiskopa Makariosa III, prvog i doživotnog predsednika republike.

Na obodima starog grada, postojale su kapije za ulazak u grad, od kojih je očuvana i najpoznatija Famagusta kapija (Famagousta gate). U njoj se danas održavaju izložbe, predavanja i koncerti, a njena unutrašnjost veoma podseća na zidine Kalemegdana.

Izvan starog grada, na desetak minuta hoda nalaze se jedan preko puta drugog, Nacionalni teatar i Muzej Kipra (Arheološki muzej). Ovaj muzej ne bi trebalo da propustite, iako ima veoma čudno dvokratno radno vreme (do podneva, pa od 4 ili 5 popodne, ali valja proveriti). U njemu se čuva mahom sve što je iskopano na tlu Kipra, a tiče se perioda praistorije i starog veka, uključujući i figure čuvenih kamenih idola iz Kirokitije u obliku krsta, starih preko 5000 godina.

Limassol (Limasol)

Drugi po veličini kiparski grad (oko 110 000 stanovnika) i jedan od dva najpoznatija letovališta u zemlji, nalazi se na južnom delu ostrva. Povezan je sa Nikozijom (87 km ka severu) i Larnakom (69 km ka severo-istoku) odličnim auto-putevima. Limasol je i najveća luka u državi, pa većina turističkih brodova koji plove za Egipat i Izrael, isplovljavaju upravo odavde.

Limasol je veliki turistički centar, sa dugim šetalištem u centru grada, pored mora. Obalom levo i desno od centra, kilometrima se niže bezbroj hotela i turističkih naselja. Za one koji bez shoppinga ne mogu, Limasol ima veliki izbor radnji sa raznovrsnom robom, koji će zadovoljiti i one najizbirljivije. Sam grad je izvan svoje zemlje (a pogotovo u Srbiji) poznat i kao sedište velikog broja ''off shore'' kompanija, sa ponekad sumnjivim poslovanjem.

U Limasolu ima i dosta toga da se vidi. Limassol Castle (Zamak Limasol) iz XIII veka, poznata je ''stanica'' iz krstaških ratova. U njemu je čuveni kralj Ričard ''Lavljeg srca'' oženio Berengariju od Navare i načinio je kraljicom Engleske 1191. godine. Sada se u jednom delu ovog zamka nalazi Srednjevekovni muzej.

Još jedna krstaška građevina nalazi se na par kilometara od Limasola. Kolossi castle (Kolosi zamak) iz XV veka, je obnovljeni zamak vitezova reda Svetog Jovana Jerusalimskog. Vitezovi su ovde uzgajali grožđe i šećernu trsku, a tu su uspostavili i svoj komandni štab (''Commandery''), po kome je i čuveno kiparsko slatko vino ''Commandaria'' (Komandarija) dobilo svoje ime. Pored zamka i danas postoje ostaci rafinerije šećera iz doba Krstaša.

Jedan od najznačajnijih lokaliteta na Kipru – antički Kourion (ili Curium), nalazi se na 20. kilometru od Limasola ka Pafosu, na litici brda sa kojeg se pruža fantastičan pogled na okolinu i pučinu mora. Podno brda se nalazi i velika šljunkovita plaža, dosta posećena od strane prvenstveno stanovnika Limasola, koji u njoj nalaze spas od najezde turista i gradske vreve.

Na istom putu nalaze se još i ostaci Apolonovog svetilišta (Sanctuary of Apollo Hylates), zatim krstaški Amathus, ali na ovim mestima je malo toga ostalo za razgledanje, a većina nađenih predmeta nalazi se u Muzeju Limasola (Limassol Museum).

Hrana na Kipru je mešavina grčke, mediteranske i turske kuhinje, pa ćete se ovde, barem što se jela tiče, osećati skoro kao kod kuće. Ipak, ako ste u Limasolu, moja preporuka je da posetite fenomenalan restoran meksičke kuhinje ''Casa Mexicana'', koji se nalazi par kilometara severno od centra Limasola, u glavnoj ulici, na obali mora.
(nastaviće se...)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

18 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: