Duklja, zaboravljena rimska ljepotica

„I čudim se Suncu, kako može zaći, kad ljepotu ovu nigdje neće naći...“ pjevao je pjesnik, opčinjen neprolaznom ljepotom Crne Gore. Slično, vjerujemo, pomisle danas i mnogi strani posjetioci (domaćih je malo) koji dođu u Duklju – zaboravljenu rimsku ljepoticu i najpoznatiji crnogorski lokalitet. I zaista – tako blizu, a tako daleko, prvo ćete pomisliti kad obiđete ovaj usnuli crnogorski antički grad i zastanete pred vjekovima koji se ovdje ukrštaju. Nažalost, višegodišnjom devastacijom i nebrigom mi smo Duklji nanijeli više štete nego svi zemljotresi, osvajači i zub vremena zajedno. Jer, poslije njih Duklja se ponovo uspravljala, ali pošto smo je okovali u asfalt i željezničke šine i iz njenih temelja odnijeli rijetke stubove – nije mogla. Osim toga, „okitili“ smo je i smećem, pa nije ni čudo što i Duklja i turistički radnici vape da se ovaj arheološki dragulj i kulturno nasljeđe Crne Gore približi svijetu. Ipak, još nije kasno da najpoznatije crnogorsko kućište turistički valorizujemo, da postane stjecište turista i zaljubljenika u istoriju. Zato postoje i realni planovi.

O njima za Pobjedu govore Predrag Sekulić, ministar turizma, Dragan Radović, kustos Muzeja i galerija Podgorice, dr Risto Lainović, zaljubljenik u Duklju, Milan Đurović, predsjednik MZ Rogami, Zoran Lazarević, čuvar-vodič na samom lokalitetu, građani glavnog grada...

Zovu je, ne bez razloga, crnogorski „Pompeji“, zaboravljena „rimska ljepotica“, najznačajniji antički lokalitet u Crnoj Gori, najveći urbani centar iz vremena Rima… Drugi bi se s njom ponosili i od nje napravili turistički brend po kojem bi ih prepoznavali u svijetu, a mi? Mi se utrkujemo kako da je što prije devastiramo i uništimo. Riječ je, naravno, o Duklji, nekadašnjoj ljepotici Rimskog carstva, gradu trgova, monumentalnih bazilika, kapija, slavoluka i hramova, gradskih kupatila - termi i stambenih palata. Arheološkom biseru usnulih vjekova.

Ljepota

Crna Gora, nažalost, nije na vrijeme shvatila ljepotu najljepših Dukljinih hramova - boginje Rome i boginje Dijane, pa je preko njih postavila željezničke tračnice i okovala je asfaltnim putevima. Srećom, bilo je i onih kao što je bio Pavle Rovinski, koga je kralj Nikola angažovao da poslije viševjekovne tame otvorili dveri drevnog antičkog grada. Kasnije je došao Italijan Pjero Stikot, a bilo još nekoliko istraživanja – najveće 2009. godine.

Danas Crna Gora i Podgorica popravljaju što se popraviti može. Lokalitet na Duklji je fizički obezbijeđen, krenulo se u međunarodnu promociju, uključili se istraživači iz inostranstva. Rezultat je projekat „Nova antička Duklja“ u koji je uloženo 100.000 eura. Cilj je bio zaštita ovog lokaliteta i turistička valorizacija istraživanja. Štampan je i zbornik, realizovana velika arheološka iskopavanja u 2009. godini. Ali, ljubitelji starina i posjetioci očekuju mnogo više. Očekuju da ih na Duklji dočeka raširenih ruku sa suvenirnicom, tablom sa natpisima, brojnim brošurama... Da se izgradi arheološki park i muzej Duklje. Da Duklja postane crnogorska ulaznica u arheološki i turistički svijet.

Zavičaj

Duklja danas je posebna priča - neinformisanost o ovom jedinstvenom zavičaju našeg urbaniteta. Uzalud ćete priču o njoj tražiti na internetu na crnogorskom jeziku. Bolje je poznaju stranci nego mi, nema organizovanih posjeta njenim iskopinama, na njenoj ljetnjoj pozornici se za posljednjih pet godina odigrala samo jedna predstava. A bilo je planova…

Na drugoj strani, smeće je postalo njen najčešći ukras. Doduše, ne unutar ograde već u neposrednoj blizini glavne kapije, pa nije ni čudo što se staropodgoričanin sa Sorbone dr Risto Lainović javno pita - kako da pozovem moju francusku koleginicu dr Marijan Branši da posjeti Duklju, ako znam da će joj se zauvijek urezati u sjećanje naše naravi - slika kesa, smeća, kauča, polomljenih grana, željezničkih šina koje presijecaju srce Duklje i prolaze preko antičkih stubova iz raskošnih palata i temelja Duklje koji se mogu vidjeti u temeljima nekih novokomponovanih vila.

Mnogo nebrige i neinformisanosti prati Duklju – zavičaj našeg urbaniteta i dio svjetske kulturne baštine.

Dr Risto Lainović, „Podgoričanin sa Sorbone“

Kolijevka Podgorice zaslužuje mnogo više pažnje

Duklja je mjesto gdje se susrijeću vjekovi i treba uraditi mnogo više da slika o njoj koja nas predstavlja bude što ljepša

Kažu da ništa ne učini kao stari kraj, kao zvuci zavičajnih staza i da nigdje kao u zavičaju ne zajeca duša djetinja... Ovo je bila prva pomisao dr Rista Lainovića, „Podgoričanina sa Sorbone“, kad se prije tri godine ponovo obreo na podgoričkim sokacima i odlučio da im se zauvijek vrati. A kada je odlazio, priča nam ovih dana, sa sobom je odnio sliku stare Podgorice – na kojoj je negdje duboko sakrivena u duši bila i Duklja - kolijevka Podgorice, mjesto gdje se odvajkada susrijeću vjekovi. Ipak, ova slika je, priča Lainović, mnogo ljepša u tuđini.

Podgorička čaša

- Sjećam se s kakvim oduševljenjem smo o njoj govorili ja i moja koleginica dr Marijan Branši, kojoj su rimske iskopine u duši. Stalno je ponavljala da jedva čeka da obiđe rimski grad iz prvog vijeka, da se divi glavi cara Marka Aurelija, koja se čuva u gradskom muzeju u Podgorici, i čuvenoj podgoričkoj čaši, koja je ušla u anale svjetske arheologije. Nažalost, nije došla. Ovih dana mi se ponovo javila i očekujem da ćemo već početkom ljeta zajedno posjetiti Duklju - kaže Lainović.

Da bi pripremio „teren“ svojoj koleginici dr Lainović se ovih dana sam uputio u Duklju. Breme od 73 godina nije mu smetalo da obiđe iskopavanja koje su počeli Rovinski i Murino, krajem 19.vijeka, a koja su nastavljena od 1954. do 1964. godine, pa nakon 1998. da bi taj veliki projekat, u organizaciji Muzeja i galerije Podgorice, bio nastavljen 2005. i 2009. godine. Nije, reče, vidio keramiku, nakit, oružje, novac i staklo, ali je zapazio smeće na samom ulazu.

Naše naravi

Zar tako treba čuvati kolijevku Podgorice? Zar nigdje nije bilo mjesta za otpad, već na ulaz u Duklju? Neko će reći da je smeće pored šina. Jeste, ali zar i to nije slika o Duklji? Ja sam očekivao da ću tamo zateći djecu, ekskurzije, mlade podgoričke slikare, ili glumce na pozornici. Ništa od toga. Tabla na ulazu samo govori da je riječ o Duklji, žičana ograda nije obuhvatila čitavu Duklju, željeznička pruga koja je presijeca više joj je štete nanijela nego razorni zemljotres 518. godine.

- Vidio sam mnoge znake ove naše nekulture, nastavlja Lainović. Tragove roštilja, stubove na kojima se očigledno sjedjelo i kartalo, trafostanice u blizini. Međutim, kanti za smeće nema, a kamoli toaletnih prostorija. Neki mještani mi rekoše da je Duklja ljepša i čistija nego ikad. Jer, nekad je ovo bio pravi katun, a kamenje iz temelja Duklje završilo u temeljima nekih novokomponovanih vila. Ne smijemo se tako odnositi prema prošlosti - rezigniran je stari profesor.

- Duklja mora biti lična karta Podgorice. Mjesto gdje će se stranac upoznavati sa njenom prošlošću? Šta bi tek drugi dali da imaju Duklju. Ovdje bi bio otvoren arheološki muzej, Duklja bi preko interneta i drugih savremenih sredstava komunikacije u svijet slala sliku o Podgorici i Crnoj Gori… Ovako ? Plašim se šta će na ovo reći moja koleginica dr Marijan Branši, kad dođe.

Nigdje u Podgorici nijesam našao razglednicu sa motivima drevne Duklje.

Duklja mora biti lična karta Podgorice. Mjesto gdje će se stranac upoznavati sa njenom prošlošću?

Predrag Sekulić, ministar turizma i održivog razvoja

Duklja postaje turistički brend

Neophodno je mnogo više uraditi na prepoznatljivosti i promociji Duklje i u Crnoj Gori i na međunarodnom tržištu

Na koji način će Duklja ući u turističku ponudu Crne Gore, pitali smo Predraga Sekulića, ministra turizma i održivog razvoja. On kaže da je, imajući u vidu značaj lokaliteta Duklje, prevashodno kao istorijskog i kulturnog nasljeđa Crne Gore, neophodno mnogo više uraditi na prepoznatljivosti i promociji Duklje, kako u našoj zemlji tako i u regionu, ali i na međunarodnom tržištu.

Vrijeme afirmacije

- Do sada je Duklja uglavnom bila prepoznata od strane naučno-istraživačkih arheoloških timova koji su se isključivo bavili istraživačkim radom na tom lokalitetu - kaže Sekulić. To, svakako, jeste jedan od pravaca u kojem i ubuduće treba ići do pune afirmacije i valorizacije ove rimske ljepotice. Ali, to nije dovoljno i do sada su realizovane ad hoc aktivnosti koje su inicirali zainteresovani naučnici.

Ono što je obaveza države, odnosno resornog ministarstva, turističkih radnika i lokalne turističke organizacije Podgorice, podsjeća Sekulić, je da se do kraja posvećeno odnesu prema Duklji i njenoj punoj turističkoj valorizaciji.

Turistički paket

To podrazumijeva osmišljavanje i kreiranje posebnog turističkog brenda Duklja, koji će ubuduće sadržati sve one aspekte koji ga čine nemjerljivo značajnim, a odnose se na istorijsku, kulturnu, identitetsku, naučno-istraživačku, civilizacijsku, edukativnu i društvenu komponentu, koje bi objedinjene, upakovane u turistički paket na pravi način bile promovisane kako u Crnoj Gori tako i šire. Tako će se unaprijediti crnogorska turistička ponuda jer se radi o još jednom vrijednom proizvodu koji se zove Duklja - kaže Sekulić.

Država se do kraja mora posvećeno odnositi prema Duklji i njenoj turističkoj valorizaciji

Dragan Radović, viši kustos JU Muzeji i galerije Podgorica

Antička naseobina zaslužuje mnogo bolji tretman

Ljubitelji starina i posjetioci s pravom očekuju više od onoga što Duklja danas nudi. Planira se izgradnja suvenirnice, table sa natpisima i prikladnog ugostiteljskog objekta...

Arheološka istraživanja na lokalitetu Duklje, koja je posljednjih nekoliko godina u nadležnosti JU Muzeji i galerije Podgorice, nastaviće se i ove godine. Kako kažu u ovoj instituciji, planirano je da se lokalitet dalje uređuje i stvore mnogo bolji uslovi za boravak posjetilaca.

Novi rezultati istraživanja biće publikovani sredinom godine u drugom volumenu zbornika radova ,,Nova antička Duklja II“. Pored toga, radi se na proširenju međunarodne saradnje i uključivanju stručnjaka iz inostranstva u istraživanje ovog vrijednog arheološkog nalazišta.

- Iako je otkrivena krajem 19. vijeka, možemo reći da je istraživanje Duklje još na početku - kaže za Pobjedu viši kustos JU Muzeji i galerije Podgorica, arheolog Dragan Radović.

Bez strategije

Prema njegovim riječima, razloga ima više. Arheološka istraživanja nijesu rađena u kontinuitetu. Nije napravljena i osmišljena državna strategija kojom bi se ovaj najvredniji arheološki lokalitet stavio pod potrebnu brigu i pažnju. Od iskopavanja do iskopavanja prolazile su decenije. U međuvremenu, Duklja je bila ledina sa koje se samo odnosilo. Kapiteli i drugi arhitektonski ukrasi ugrađivani su u privatne kuće od Rogama do Stare Varoši. Kamenje sa dukljanskih hramova korišćeno je i za izgradnju nasipa na pruzi Podgorica –Nikšić. Prema riječima Radovića, glavni grad sada ulaže velika sredstva u zaštitu i istraživanja Duklje. Od 2005. traju (sa manjim prekidima) arheološka iskopavanja koje Muzeji i galerije Podgorice sprovode u saradnji sa kolegama iz drugih institucija u Crnoj Gori.

Obezbjeđenje 24 sata

- Tokom proteklih nekoliko godina, kaže Radović, učinjeno je mnogo na fizičkom obezbjeđenju lokaliteta, otkupu parcela u privatnom vlasništvu koje se nalaze na lokalitetu, međunarodnoj promociji lokaliteta i uključivanju institucija iz inostranstva u istraživanja na Duklji. Obezbijeđeni su uslovi za smještaj stručnih ekipa koje rade na lokalitetu, te je poboljšano održavanje higijene i zelenih površina na lokalitetu. Centralni prostor Duklje je ograđen i 24 sata postoji fizička zaštita koju obezbjeđuju čuvari iz JU Muzeji i galerije Podgorice i Službe zaštite glavnog grada – napominje Radović.

- U saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju JU Muzeji i galerije Podgorice realizovale su projekat „Nova antička Duklja“ u koji je uloženo sto hiljada eura. Cilj projekta je bila zaštita lokaliteta, turistička valorizacija i realizacija dosadašnjih geofizičkih i topografskih istraživanja - kaže Radović.

Ipak, ljubitelji starina i posjetioci očekuju više od onoga što se sada nudi na Duklji. I s pravom izgradnja suvenirnice, table sa natpisima, brošure, ugostiteljskog objekta u kojem bi posjetioci mogli da se okrijepe i naprave pauzu tokom obilaska, mogao bi za početak biti korak ka novoj Duklji. Ona to zaslužuje. Zbog čuvene podgoričke čaše, nađene u grobnoj konstrukciji 1873. godine, a koja se danas nalazi u Ermitažu u Sankt Petersburgu, zbog dragocjenih primjeraka grobnog inventara od keramike i stakla, dijelovi nakita, oruđe, oružje.

Administrativni, duhovni i kulturni centar provincije Prevalis

Antička Duklja se nalazila oko tri kilometra sjeverozapadno od današnje Podgorice, na ravnom platou između rijeka Zete i Morače. Za to doba bila je veliki grad sa dvadesetak hiljada stanovnika. Grad u kome su bila riješena sva osnovna komunalna pitanja - vodovod, kanalizacija, ulice. Rimska vlast u Duklji učvrstila se u prvom vijeku nove ere, kada su, nakon dugih borbi sa Ilirima, grad zaposjele legije. Rimljani su grad naglo uzdigli, pa je on uskoro postao administrativni, duhovni i kulturni centar provincije Prevalis. Duklja je sa svih strana bila opasana snažnim bedemima sa kulama, a krasili su ga gradski trg ili forum sa monumentalnom bazilikom, slavoluk, tri hrama od kojih je jedan posvećen boginji Romi, a drugi boginji Dijani, terme i druge karakteristične rimske građevine. Početkom šestog vijeka Duklja je doživjela katastrofalan zemljotres, a 609. godine su je opljačkali i ponovo razorili Avari i Sloveni. J.Boljević

Milan Đurović, predsjednik Mjesne zajednice Rogami

Drevna Duklja će se uskoro naći na internetu

Nastaviće se istraživanje i uređenje arheoloških lokaliteta Duklje i Zlatice, dva najstarija spomenika na teritoriji Podgorice

Ovih dana održan je sastanak ministra kulture Branislava Mićunovića i gradonačelnika Podgorice dr Miomira Mugoše na kojem je posebna pažnja posvećena promociji podgoričkih arheoloških lokaliteta u zemlji i inostranstvu. Rečeno je da će se nastaviti sa istraživanjima i uređenjem arheoloških lokaliteta Duklje i Zlatice, kao dva najstarija spomenika kulture glavnog grada Crne Gore. Gradonačelnik je obećao da će se ubuduće mnogo više raditi na njihovoj promociji kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.

To nam je poslužilo da saznamo kakve će aktivnosti preduzeti Mjesna zajednica Rogami na očuvanju svog najprepoznatljivijeg objekta. Prema riječima Milana Đurovića, predsjednika ove mjesne zajednice, osim drevnoj Duklji posebna pažnja posvetiće se očuvanju lokaliteta na brdu Trijebač.

- Na prilaznom putu postavljena je rampa, radi očuvanja lokaliteta, koji je u proteklom periodu često bio meta vandala, koji su skrnavili spomenik, izazivali požare i lomili mobilijar - kaže Đurović.

- Radi se na ozelenjavanju ovog lokaliteta, kao i na popravci i obnavljanju polomljenog mobilijara, kako bi se ovaj lokalitet u ljetnjem periodu pripremio kao jedno od izletničkih mjesta u blizini glavnog grada. U cilju valorizacije potencijalnih turističkih lokaliteta Mjesne zajednice Rogami, prevashodno misleći na Duklju i Trijebač, započela je sa pripremom internet prezentacije na kojoj će se, pored aktuelnosti i infrastrukturnih projekata, naći i detaljniji podaci o navedenim turističkim lokalitetima – dodaje Đurović.

On podsjeća da je na sastanku ministra kulture Branislava Mićinovića i gradonačelnika glavnog grada dr Miomira Mugoše dogovoreno da u budućem periodu Podgorica bude regionalno odjeljenje Uprave zaštite kulturnih dobara. M.Lazarević

Na crnogorskom, engleskom i italijanskom jeziku

U svim propagandnim materijalima TO Podgorice (Vodič- „Podgorica/ rijekama, mostovima, trgovima“, brošura „Podgorica- inspirativan grad“, tematski flajer – kultura, posteri i roll up sa motivom Duklja, i dvd film „Moja Podgorica“) zastupljena je promocija lokaliteta Duklja. Materijal se može dobiti u Info centru TO Podgorice, a distribuira se sa pratećim propagandnim set materijalom gradskim institucijama i sektoru turizma i ugostiteljstva, kao i na pojedinim sajmovima turizma u zemlji i inostranstvu na kojima TO Podgorice ostvaruje posredno učešće. Na veb portalu TO Podgorice postoji link o lokalitetu Duklja.

Propagandni materijal sadrži prezentaciju Duklje na crnogorskom, engleskom i italijanskom, kažu u TO Podgorice.

Kako od Duklje napraviti „crnogorske Pompeje“

Novom organizacijom nova Duklja će biti mnogo bliža svijetu, kaže Zoran Lazarević, čuvar – vodič, u najpoznatijem crnogorskom lokalitetu

Tragom izjava naših sagovornika, prije svih dr Lainovića, Pobjedina novinarska ekipa je juče posjetila Duklju. Tako blizu, a tako daleko - prva je misao koja čovjeku sine kad se suoči sa jednim od najznačajnijih antičkih lokaliteta u Crnoj Gori i sretne tragove civilizacije koje nijesu mogli da unište ni osvajači ni zemljotres. I odmah se uočava: prostor između rijeka Morače, Zete i potoka Širalije, kojeg je nekad naseljavalo ilirsko pleme Dokleata, prosto je bilo prirodno predisponirano za grad. Hroničari podsjećaju da je Duklja nastala u neposrednoj blizini glavnog puta iz tog vremena Narona – Skodra, da je bila centar provincije Prevalis, da je odoljela osvajanjima Gota, početkom 5. vijeka, pa i katastrofalnom zemljotresu 518. godine. Duklja je stalno bila obnavljana pa je život u njoj pulsirao, sve do 19. vijeka. Grad je sa svih strana bio utvrđen bedemima, a pristupalo mu se mostovima. Izvan bedema bile su nekropole, a snabdijevala se vodom moćnim sistemom koji je išao od Cijevne i Vrela ribničkih preko Morače.

Duklja je bila grad hramova, foruma, palata, trgova i bazilika. Nažalost, ono što nije mogao uraditi zemljotres, uradili su ljudi. Kako drugačije objasniti izgradnju željezničke pruge Nikšić - Titograd koja je presjekla trijumfalni luk, razorila zidne grobnice, u kojima je možda bila još neka podgorička čaša s kojom je Duklja ušla u svjetsku kulturnu baštinu. Kasnije su preko Duklje prošli asfaltni i lokalni putevi, pa se čovjek upita jesu li teže ove moderne devastacije od onih varvarskih razaranja u 7. vijeku.

Crnogorsko kućište

Bilo kako bilo, Duklja je najpoznatije crnogorsko kućište, kako kaže Borisav Jovanović, predstavljajući knjigu Pjera Stikota „Rimski grad Doklea u Crnoj Gori“ koju je italijanski arheolog svjetskog glasa objavio još 1913. godine. Ovaj rad koji se u Crnoj Gori pojavio zahvaljujući Matici crnogorskoj, potvrđuje da su Duklju, kao neprocjenjivo kulturno blago više cijenili stranci nego mi. Sjetimo se samo kako je daleke 1890. pod pokroviteljstvom kralja Nikole i kćerke mu Zorke, Pavle Rovinski započeo prve arheološke radove na Duklji. Stručnjaci kažu da je ovo godina početka arheološke nauke na tlu Crne Gore.

O svemu ovome više podataka našli smo u brošurama koje nam je poklonio Zoran Lazarević, čuvar - vodič kroz Duklju.

- Sa ovim brošurama upoznajem svakog novog posjetioca Duklje. U njima mogu da se pronađu sve informacije o ovom arheološkom dragulju. Inače, ovdje sam od 7 do 19 sati svakog dana. Uvijek sam pri ruci posjetiocima koji su obično stranci. Najljepše je, čini mi se, kad dođu arheolozi i istraživači, a dolaze dva puta godišnje. Ima i organizovanih ekskurzija i obavezno svi primijete da fali informisanosti i medijske promocije Duklje. Slabo su naznačeni i putevi koji vode ovamo. Ima samo jedna tabla kod mosta Milenijum koja turiste upućuje ovamo. A, uz malo bolju organizovanost ovo bi mogli postati crnogorski „Pompeji“ – kaže Lazarević.

Nova Duklja

- Mnogi o Duklji imaju onu staru sliku, kad ovdje nije bilo ni ograde, ni rasvjete, ni čuvara. Sad je sve drugačije. O održavanju se brinu Zelenilo i Čistoća: od 19 do 7 ujutru ovdje je opštinska stražarska služba. Što se tiče smeća, ono je „protjerano“ sa one strane pruge, ali svima „bode“ oči i svi traže da se kontejneri izmjeste. Pomažemo koliko možemo, upozoravamo nesavjesne građane, upisujemo brojeve registarskih tablica, zovemo inspekciju. Ipak, u posljednje tri godine je i ovdje uveden red. Vidjelo se to najbolje prošle godine, kada smo bili domaćini kompaniji Promonte, koja je sa Duklje u svijet krenula sa novim imenom Telenor - kaže Lazarević.

Na pitanje ko su posjetioci Duklje, Lazarević objašnjava da se uglavnom radi o obrazovanim i kulturnim ljudima, koji nemaju mnogo primjedbi na način održavanja ovog nalazišta. Doduše, poslije velikih đačkih ekskurzija ostane poneka plastična ambalaža koju mi odmah pokupimo i odstranimo. U planu je da se izgradi i odgovarajući kiosk i da se i ovdje počnu naplaćivati ulaznice. Uviđamo, takođe, da je potrebno izgraditi toalete za posjetioce, bilborde na ulazu, dijelite brošure i kataloge koji govore o najdragocjenijem lokalitetu Crne Gore, koji je poznat u cijelom svijetu zahvaljujući angažovanju ruskih, engleskih i italijanskih arheologa.

- Ja sam uvjeren da dolazi vrijeme nove Duklje i da je surovo devastiranje daleka prošlost. Novom organizacijom, nova Duklja će biti mnogo bliža svijetu - kaže Lazarević.

Duklja je za posjetioce otvorena od 7 do 19 sati, a ljeti do 21 sat.

„Nova antička Duklja“ veliki međunarodni projekat

Projekat „Nova antička Duklja“ dio je velikog međunarodnog projekta pod nazivom „42. paralela“ u kojem su učestvovale regije i gradovi iz Italije i Crne Gore. Projekat za cilj ima turističku valorizaciju i prezentaciju kulturnih i prirodnih potencijala regija koje učestvuju u projektu.

Projekat „Nova antička Duklja“ ima za cilj turističku valorizaciju najznačajnijeg arheološkog lokaliteta u Crnoj Gori i njegovo uključivanje u turističku ponudu glavnog grada. Projekat se sastoji iz tri segmenta: geofizičko snimanje lokaliteta, fizička zaštita i izgradnja i montaža ljetnje pozornice. Projekat „Nova antička Duklja“ je realizovan za devet mjeseci, kako je i bilo planirano, a finansirali su ga Evropska agencija za rekonstrukciju i glavni grad Podgorica. (Iz brošure koja se dobija na Duklji)

Ljetnja pozornica bez predstava

Kad je prije tri godine u centru drevne Duklje postavljena ljetnja pozornica mnogi su mislili da je napravljen veliki korak ka turističkoj valorizaciji „crnogorskih Pompeja“. Međutim, ljetnja pozornica je poželjela i glumaca i predstave.

Zoran Lazarević, čuvar – vodič, reče da se ne sjeća nekih značajnijih predstava, iako je bilo zamišljeno da ovaj prostor usnulog grada oživi uz pjesmu, igru, stihove i promociju knjiga.

- Vjerujem, ipak, kaže Lazarević, da će pozornica na Duklji biti uskoro privedena namjeni. Jer, planovi Turističke organizacije Podgorice obećavaju.

Anketa

Nepoznata

Iako je na svega nekoliko kilometara od Podgorice mnogi Podgoričani ne znaju gde je Duklja. Evo šta o tome kažu :

Slavica Milačić: Treba čuvati kulturnu baštinu Crne Gore. Konkretno, što si tiče starog grada Duklje mislim da bi više trebalo obratiti pažnju da se sačuva od vandalizma i raznih drugih faktora koji mogu dovesti do njenog uništenja.

Zoran Nikolić: Duklju, prije svega, treba sačuvati i zaštititi od građana koji uzimaju kamen i tako uništavaju i devastiraju prostor. Znači prevashodno zaštititi, a onda napraviti mobilijar, kako bi se lokalitet koristio za izlete i druge vidove rekreacije.

Vedran Anđelić: Bio sam jednom na Duklji, potrebno je zaštititi od vandalizma jer je jedan od najvrednijih istorijskih objekata u Podgorici. Takođe, potrebno je opremiti mobilijarom kako bi se koristila i u izletničke svrhe i reklamirati je putem interneta.

Božidar Vujošević: Nedostaje briga o tom lokalitetu, jer se ne vodi računa o kulturno – istorijskim spomenicima, bez obzira jesu li iz nasljeđa Crne Gore ili iz Rimskog. Tako da bi trebalo obratiti pažnju na istorijsko blago.

Slobodan Nikolić: Nijesam imao nikad priliku da posjetim lokalitet Duklje, ali sam čuo od prijatelja da je ona lijepo izletničko mjesto. Prema mom mišljenju, sve istorijsko-kulturne spomenike treba sačuvati od zaborava.

Pišu Jovan Stamatović i Dragan Cvijović