Malezija, raskršće tri civilizacije

Malezija u jednom neodoljivo podseća na bivšu Jugoslaviju: tri naroda, tri civilizacije, tri vere spojeni i izmešani na prostoru od severne granice s Tajlandom do ostrva Borneo, koje deli s Indonezijom. Ali, za razliku od jugoslovenskog eksperimenta, ovaj u jugoistočnoj Aziji, smišljen u kuloarima britanske imperije, do danas istrajava. Pre godinu i po je Malezija je obeležila 50 godina postojanja. Formula koja Malajce, Kineze i Indijce drži na okupu u federaciji 13 država i tri federalne teritorije i sa 25 miliona stanovnika stara je koliko i svet - ekonomski interes.

Autor: Tanja Trikić
Izvor: Blic

Izvor: B92

Subota, 13.06.2009.

06:00

Default images

Čua Sievteng, ugledni umetnik iz kineske zajednice na ostrvu Penang, jednom od najvećih turističkih centara Malezije, objašnjava da sve tri nacionalne zajednice u Maleziji žive svaka svojim životom. Kod kuće svako ispoveda svoju veru, govori svoj jezik i neguje svoju kulturu. Štaviše, svaka zajednica ima svoje škole, listove, televiziju. Teng, druga generacija kineskih doseljenika i majstor slikarske tehnike batika, koji je izlagao svoja dela u galerijama širom sveta i predavao u umetničkim školama Britanije i Australije, kaže da za 65 godina života nije čak morao ni da dobro nauči malajski, zvanični jezik. „Znam ga onoliko koliko mi je potrebno. Pohađao sam kineske škole, a kasnije otišao na studije umetnosti u Englesku“, priča umetnik.
Malajka Ani, radnica na jednom od bazara u Kuala Lumpuru / Photo: Tanja Trikiæ
Zmije u oltaru

Tengove reči potvrđuje šetnja kroz Džordžtaun, administrativni centar Penanga, gde na svakom ćošku mame tišinom kineski hramovi čipkastih krovova. Čuvar će došljaku spremno ispričati istorijat klana kome hram pripada i objasniti koje sve moći ima božanstvo kojem je posvećen. U jednom od njih, Hramu zmija izgrađenom polovinom 19. veka za boga Čor Sukonga, prave pravcate otrovnice, sluškinje boga, čuvaju oltar, umirene isparenjima opojnih trava Hram posećuju pripadnici svih veroispovesti ubeđeni u čudesni uticaj moćnog božanstva.

Sasvim različit od stroge jednostavnosti kineskih konfucijanskih hramova, na brdašcu nedaleko od centra grada izdiže se živopisni budistički hram Kek Loksi, čiji je zaštitni znak pagoda deset hiljada buda. Nešto dalje smestio se hinduistički hram Šri Mariaman, nalik na dečji dvorac iz mašte sa mnoštvom figura hinduističkih božanstava i statuom boga Subramaniama, optučenom zlatom, srebrom, dijamantima i smaragdima. Ona ima važno mesto na godišnjem festivalu Taipusam, glavnom prazniku hinduističke zajednice, čija je četvrt u Džordžtaunu Mala Indija nastala pre dva veka. Lokalni Indijci ovde ljubomorno čuvaju svoju tradiciju. Ali bela džamija s pozlaćenom kupolom minareta i žene pokrivenih glava podsećaju da je ovo samo ostrvo u islamskom svetu. Svoj trag ostavili su i kolonijalni osvajači u vidu anglikanske crkve sv. Đorđa, koju su početkom 19. veka gradili osuđenici.

I sve te tradicije i kulture obitavaju i prepliću se na ostrvu, gde ogromni gušteri šetaju plažama, a majmuni u drveću kraj obale grickaju slatke tropske plodove.
Zabavljaè na ulicama Male Indije u Džordžtaunu / Photo: Tanja Trikiæ
Pazari Kuala Lumpura

Potpuno drugu sliku odaje Kuala Lumpur, prestonica, smeštena u centru države Selangor, sa statusom posebne administrativne teritorije. Grad od 1,6 miliona stanovnika u užem centru, a sa preko sedam miliona sa okolinom u dolini Klang, prava je moderna metropola, čiji su zaštitni znaci monošinski vozovi i kule bliznakinje Petronas, koje su do izgradnje nebodera 101 u Tajpeju bile najviše zdanje na svetu, a danas su još najveće kule bliznakinje na planeti. U zgradi su smeštena poslovne prostorije i ogroman tržni centar s ekskluzivnim radnjama poznatih svetskih marki. Sa svoja 66 šoping centra Kuala Lumpur je pravi magnet za šopoholičare. Za one koje bi i da proćaskaju s prodavcima tu je centralna tržnica, koja i na malajskom nama zvuči poznato: pazar. U jednoj od radnjica odeće sa nacionalnim vezom Malajka Ani priča da je zahvaljujući svom poslu upoznala ljude iz svih krajeva sveta. Ani i pored skoro celodnevnog rada uspeva da se stara o suprugu i dva sina. Najmlađi Nazri ima 15 meseci.
Zmije otrovnice na oltaru Hrama zmija / Photo: Tanja Trikiæ
Njena sestra Lia, koja radi u istoj radnji sa 29 godina još se nije udala, što je neobično za Malajke. Uprkos dosta strogim pravilima oblačenja za žene, islam je ovde umeren. To je zvanična religija Malezije, a prema statistici, ispoveda je oko 60 odsto stanovništva. Ali među omladinom, posebno u gradovima, nije toliko obavezno moliti se pet puta dnevno, kako uzornim muslimanima nalažu pravila. Menja se i odnos prema nežnijem polu, pa je tako ministar turizma žena Nazalina Otman, kao i guverner Centralne banke Zeti Ahtar Aziz. Ipak, turista će, da bi ušao u bilo koju džamiju, morati da odene ogrtač dug do zemlje i da se izuje, a i tada će moći da uđe samo na širu teritoriju džamije, ali ne i u deo za molitvu, osim ako i sam nije musliman.

Privredni bum

Darežljiva priroda i prijatna klima s večitim letom možda objašnjavaju optimizam i bezbrižnost Maležana, koje nije poljuljala ni finansijska kriza. Nakon što je devedesetih godina doživela pravi privredni bum, posebno izvozom elektronike, Malezija ni danas ne pokazuje znake značajnijeg posustajanja. Turistički centri duž obale duge 4.675 kilometara donose važan izvor prihoda, ali nije beznačajan ni izvoz nafte i gasa, na čijim je visokim cenama Malezija donedavno profitirala. Kao zemlja koja pokriva svoje potrebe za energentima Malezija i danas ima cenu benzina ispod svetskog proseka, koje posle junskog povećanja od 40 odsto iznose 2,70 ringita, lokalne valute, što je oko 80 centi.

Izborni kralj

Malezija je ustavna monarhija, na čijem je čelu vladar s titulom „jang di pertuan agong“ u prevodu, onaj kojeg su učinili gospodarem, ili prosto kralj. On se bira između jednog od devet naslednih sultana svakih pet godina, a u ovom trenutku tron drži Misal Zejnal Abidin, poglavar sultanata Terenga. Sve države na poluostrvskom delu Malezije imaju nasledne vladare osim Melake i Penanga, koje uz države Sabah i Saravak, na istoku zemlje, imaju guvernere imenovane od vlade. Vlast kralja je u glavnom ceremonijalna. Izvršnu vlast predvodi premijer.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: