Kipar - ostrvo ljubavi, uzduž i popreko (2.deo)

U svesti našeg prosečnog građanina, Kipar ima različite konotacije - od turističkih pa do poslovnih. Da ne pominjemo publicitet koji je ova mala ostrvska zemlja zadobila tokom poslednjih ratova kod nas, kada je postao pribežište raznih domaćih "biznismena". Ipak, i ovog leta, neće biti mali broj onih koji će se zaputiti na Kipar u potrazi za idealnim mestom za odmor. Piše Ivana Dukčević-Buđa.


Rock of Aphrodite (Afroditine stene) - Petra Tou Romiou

Izvor: B92

Četvrtak, 09.06.2005.

11:13

Default images

Na otprilike pola puta auto-putem od Limasola ka Pafosu, sa vaše leve strane, u moru ćete ugledati stene koje ''izviru'' iz vode. Teško da ćete promašiti lokaciju, jer je na tom mestu obično parkiran solidan broj automobila kraj puta, pa će vam to skrenuti pažnju.

Afroditine stene delo su prirode, ali je njihovo mitološko objašnjenje mnogo komplikovanije. Naime, grčka boginja ljubavi Afrodita (ili rimska Venera), sudeći po legendi (a i po platnu čuvenog renesansnog slikara Botičelija), rodila se iz morske pene baš na ovom mestu. Na ovom istom mestu je prvi put i zaplakala, a njene su se suze pretvorile u stene. Legenda kaže da onog ko se ovde okupa (između njenih suza), sreća u ljubavi pratiće čitavog života! Ako nemate sreće u ljubavi, napravite pauzu za kupanje na ovom mestu - plaža je šljunkovita, more je izuzetno čisto, pa i ako vam se želje za večnom ljubavnom srećom baš i ne ispune, nećete se pokajati što ste baš ovde zastali!

Paphos (Pafos)

Iako Aja Napa i Limasol ''drže'' primat u takmičenju za najpopularnije mesto na obali Kipra, Pafos im polako, ali sigurno to oduzima. Smešten skoro na krajnjem jugo-zapadu zemlje (77 km zapadno od Limasola), ovaj nekada mali gradić se ubrzano širi. U njemu se nalazi drugi internacionalni aerodrom na Kipru, koji najviše služi za sletanje i poletanje čarter letova, za vreme turističke sezone.

Pafos je definitivno najslikovitije mesto na obali Kipra, a najlepši je u rano proleće. U februaru, dok je u Beogradu još uvek uveliko zima, na poljanama oko Pafosa livade bukvalno prekrije raznobojno poljsko cveće. U isto vreme, dok je centralni ostrvski planinski venac Troodos (samo 120 km severnije) prepun snega, ovde ćete se najbolje osećati u farmerkama i kratkim rukavima. Svratite do velike peščane plaže Lare, na kojoj kornjače (careta careta) tokom maja polažu svoja jaja, ili se prošetajte pored svetionika, amfiteatra i dalje, kroz Tombs of The Kings (Grobnice kraljeva).

Tombs of The Kings nemaju ama baš nikakve veze sa kraljevima, iako im ime tako sugeriše. Naime, jedino što se zna za ovaj čudni lokalitet, sa polu-podzemnim hramovima sa stubovima i katakombama, je da je nastao između III veka pre naše ere i III veka naše ere, a u to vreme ni jedan kralj nije vladao ovim prostorima. Za naučnike je još uvek ostala totalna nepoznanica koji narod ih je i u koju svrhu izgradio.

U okviru lokaliteta postoje i ostaci nekoliko antičkih rimskih vila, koje na podovima imaju savršeno očuvane mozaike sa raznim figurativnim motivima, (kao što je napr. “Tezej ubija Minotaura''), ili geometrijskim (znak ''svastike'' u svim mogućim kombinacijama).

Pored Pafosa se nalaze i lokaliteti: House of Dionysos, Odeon (rimski teatar iz II veka), Kouklia (sa velikim hramom posvećenim boginji ljubavi), ali u njima nema puno toga da se vidi, jer su dosta porušeni i većinom propali.

Polis / The Baths of Aphrodite / Akamas

Na krajnjem jugo-zapadu obale Kipra (42 km severno od Pafosa), a ujedno i najslabije naseljenom delu zemlje, nalazi se gradić Polis. Sa svojih 2000 stanovnika, glavno je mesto ove oblasti, a u letnjim mesecima u njemu je popularan kamperski vid turizma.

Ako od Polisa krenete kolima ka jugo-zapadu, ka samom “špicu” Kipra - Akamasu, nekoliko kilometara posle Polisa (a dalje prema rtu), prestaje svaki asfaltni put.

Na kraju puta nalazi se par kuća, restorančić i parking. Pored parkinga, u “tropskoj” šumi koja niotkud počinje, posle par minuta šetnje, nailazimo na Afroditina kupatila (The Baths of Aphrodite). Ova “kupatila” nisu ništa drugo do živopisna mala pećina, sa izvorom i bazenom u steni, kao i malim vodopadom ispod kojeg prodavci lubenica sa obližnjeg parkinga, ponekad obilato rashlađuju svoj bostan.

Posle Afroditinih kupatila, prestaje svaki put, a dalje (prema špicu Akamasa) možete ili pešice ili sa 4WD (vozilom sa pogonom na sva 4 točka). Na početku zemljanog puta, koji sledećih nekoliko kilometara obilazi oko litica planina (ispod vas je samo provalija i beskrajno plavo more), stoji tabla na kojoj velikim slovima, na grčkom i engleskom piše: “Po ovom putu, svojim vozilom idete na isključivo sopstvenu odgovornost!”

Naš dragi kum rešio je da ovde isproba svog “land rovera” (a i naše živce), te se ne smesta upustismo u nove vratolomije! Put od nekih 7 – 8 km, duž litica po “razoranom” zemljanom putu, sa po kojom stenom ukopanom u isti, trajao je više od dva sata, pa smo na kraj sveta (čitaj: Kipra) došli u kasno popodne. Kasnije smo u turističkom vodiču za strance, za Akamas pročitali: ”Zbog teškoće u stizanju do krajnjeg rta Kipra, mali broj Kiprana, a još manji broj turista, je ikada bio na ovom mestu”.

Posle dvočasovnog kupanja na jednoj od “divljih” plaži (Fontana Amorosa), pakujemo se u land rover da pođemo nazad, da nas ne bi uhvatio mrak - barem na ovom delu puta do kuće (do asfaltnog puta ne postoji nikakvo osvetljenje). Nekoliko nas ''veća'', a ženski deo presuđuje da naš povratak pokušamo drugim (manje opasnim) putem, za koji niko od nas u suštini ne zna kako tačno izgleda (jer na rtu puta nema, a nema ni na mapi).

Sumrak se spustio. Dolazimo do samog kraja ostrva, te krećemo strmo uz nekakvo brdo,  kroz šumu, širokim prokrčenim zemljanim putem, prema nečemu što bi trebalo da nas dovede do suprotne strane rta, tj. prema prvom nastanjenom mestu – Pafosu. Usput počinju da se nižu velike table sa obaveštenjem na grčkom, engleskom i turskom: ''Ovo je poligon britanske vojne baze. Ne skrećite sa puta zbog mogućih zaostalih mina''! Da nije tužno, bilo bi smešno, a nikako da se popnemo na vrh brda. U mislima svih nas mora da je bilo: Sa vrha brda mora da put vodi na drugu stranu – niz brdo. Tako je i bilo, samo što se put nizbrdo završavao pravo u moru! Ili je bar tako izgledalo do bukvalno 2 metra pred more. Na našu sreću (o pameti ovde neće biti mnogo reči), tik uz more, zemljani put skreće na levo, i u sada već mrklom mraku razaznajemo da barem vodi na pravu stranu (prema Pafosu), ali se ni jedno svetlo grada još ne nazire.

Uz farove džipa i ponekog zeca, koji obezglavljeno pretrčava zemljani put nenaviknut da ovuda prolaze vozila, posle nepuna dva sata vožnje, daleko u daljini ugledasmo svetla civilizacije. Pafos – najmiliji grad na svetu!

Troodos (Trodos)

Ako upitate prosečnog Srbo-Crnogorca da vam ukratko kaže šta zna o Kipru, većina će govoriti o letovanju, moru i plažama. Malo ljudi zna da centralni deo ostrva sačinjava planinski masiv po imenu Troodos (najviši vrh – Olympos: 1950 m nadmorske visine), sa zimskim ski centrom, prelepim starim pravoslavnim crkvama i manastirima, i živopisnim selima na planini i u njenom podnožju.

Samo 77 km magistralnim drumom jugo-zapadno od prestonice Nikozije, a 58 km severno od Limasola, naići ćete na podnožje planine Troodos, i sela Kakopetriju i Galatu.

Kroz Kakopetriju protiče jedna od retkih rečica na Kipru koja leti ne presušuje. Poznato je i po “Starom selu” sa autentičnim starim kućama okerasto-braon boje, koje su restaurirane i u kojima sada ljudi ponovo žive. Tu je i tkzv. “Zli kamen”, ogromna stena koja se nalazi na samom ulazu u kompleks, po kojoj je Kakopetrija dobila ime (“kako”-zao; “petra”-stena). Priča se da je pre mnogo godina, jedan svadbeni par posle venčanja stao na stenu, a ona se prevrnula i prekrila nesrećne mladence.

U podnožju “Starog sela” nalazi se jedna velika zgrada, sagrađena po ugledu na stare. Na vrhu zgrade (koja je ujedno i hotel), nalazi se restoran “Milos” (“Mlin”), poznat širom zemlje po svom originalnom receptu spremanja pastrmke. U restoran leti često svraćaju Kiprani, u potrazi za svežinom zbog velikih vrućina kraj mora, a organizovano na ručak dolaze i velike grupe stranih turista.

Ako od Kakopetrije krenete putem uzbrdo na Troodos, za pola sata (ili nešto manje od 20 km) naći ćete se na vrhovima, gde se nalazi i ski-centar. Od januara do marta ovde ima dosta snega, a za ljubitelje zimskih sportova, postoje i 4 ski-lifta.

Od vrhova put vodi kroz masiv Troodosa, gde ćete naići na mnoge prelepe stare manastire kao sto je manastir Agios Ioanis Lampaditis, kao i na stara sela kao što je Pedulas, koja u odnosu na turistički poznati deo Kipra, izgledaju kao zaboravljena negde u prošlosti.
Ako nastavite putem dalje, na nadmorskoj visini od 1200m, stižete do velikog kompleksa Kikos manastira. Osnovao ga je Vizantijski car Aleksije Komnen 1080. godine, koji je manastiru poklonio i 3 sačuvane ikone Device Marije, za koje se smatra da ih je lično naslikao Sveti Luka. U manastirskim spisima je zabeleženo da je u XIV veku u manastiru živelo 400 monaha. U okviru manastira postoji mali muzej koji čuva dragocenosti vezane za njegovu  dugogodišnju istoriju.

Samo 2 km uzbrdo od Kikos manastira, nalazi se Troni (Presto Device Marije), a odmah pored i grob Arhiepiskopa Makariosa III, prvog predsednika Kipra.

Ako od Troodosa krenete da se putem spuštate prema moru, u pravcu ka Limasolu, na putu ćete videti skretanje za planinsko selo Lania. Nećete se pokajati ako skrenete. Selo je neka vrsta slikarske kolonije i većinom je naseljeno domaćim i stranim umetnicima (uglavnom Englezima). Umetnici su restaurirali stare kuće i od njih napravili prelepi ambijent za stanovanje, okružen baštama i ukrašen saksijama sa raznovrsnim cvećem.

Vredi još videti i selo Lefkaru, preslatku malu crkvu Panayia tou Araka (blizu sela Lagudera), ali najlepše iskustvo doživećete ako se nekim slučajem u sred zime nađete u ski-odeći na –2 stepena C na snegu, na Troodosu,.... a onda odlučite da kolima odete na jednodnevni izlet starim putem ka Pafosu (na more). U naredna dva sata, putujući kroz predivne predele, temperatura će rasti sve više i na kraju ćete završiti kraj Pafosa, na plaži Lara (gde kornjače polažu svoja jaja), na 22 stepena, u majici i šortsu, bosonogi u plićaku! To jednostavno treba doživeti!

Ukoliko i vi volite da putujete i da beležite svoje impresije, kliknite ovde i pošaljite nam ih. Najbolje ćemo objaviti i nagraditi izdanjima produkcije B92.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: