Izvor: RINA

Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog proroka Ilije.

Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine, kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na Prvom sajmu užičke pršute, kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.

"Sama ideja tada, 2001. godine, koja važi i sada, je proistekla iz lokalne zajednice, iz samog Mačkata i okolnih sela u kojima ima proizvođača tradicionalnih suvomesnatih proizvoda, a ta ideja jeste da se prezentuje upravo ovaj tradicionalni proizvod koji se proizvodi na jako uskom području, teritorijalno posmatrano, vekovima unazad. Sa druge strane, ideja je i da se ojačaju i druge grane, poljoprivreda i stočarstvo", kažu za Regionalnu informativnu novinsku agenciju RINA u Ekoagraru.

Ako se uzme u obzir da je Prva pršutijada organizovana u crkvenom domu sa svega nekoliko proizvođača, ono što se svakako menja jeste broj lokalnih proizvođača koji učestvuju na manifestaciji, jer on svake godine raste, sve ih je više kako manifestacija odmiče.

Ovo selo je prestonica suhomesnatih proizvoda FOTO
RINA

Čuvajuću tradiciju veliki broj meštana sela Mačkat odlučio se za preradu mesa, pa tako odavde u svet odlaze najkvalitenija svinjska i goveđa pršuta, ali i slanina i kobasice. Ono što doprinosi njihovoj posebnosti jeste spoj mediteranske i kontitinenatlane klime, kao i specifična ruža vetrova. Porodica Filipović decenijama živi samo od poljoprivrede i još su jedan dokaz da za onoga ko može i želi da radi – uspeh je neizostavan.

"Kod nas se tradicija sušenja prušute prenosi sa kolena na kolena, to je prvo što se nauči u našem domaćinstvu. Ono što je najvažnije jeste da se nalože bukova drva, a sam proces sušenja traje 20 dana i vreme se mora ispoštovati tačno u minut. Tu se ništa ne menja, već se prate stari recepti. Jedino što smo menjali jesu samo objekti, koje smo obnovili zahvaljujući državnim subvencijama", rekao je domaćin Miladin Filipović.

Podeli: