Na prvi pogled, Lihtenštajn deluje kao zemlja koju možete obići za jedan dan. I upravo zato mnogi putnici dođu samo da je "čekiraju" sa svoje liste.
Ali ovo malo kneževstvo između Švajcarske i Austrije ima mnogo više da ponudi – od planinskih pejzaža i srednjovekovnog zamka do gotovo nestvarno mirnih sela, odlične hrane i stotina kilometara pešačkih staza.
A postoji i jedna posebnost: za samo nekoliko sati možete prošetati kroz Lihtenštajn i završiti dan u čak tri države.
Mala zemlja, veliki planinski pejzaži
Lihtenštajn je dugačak svega oko 24 kilometra, a širok oko 6 kilometara. Manji su od njega u Evropi samo Vatikan, Monako i San Marino.
Nova istraživanja pokazala su koje evropske destinacije su najpovoljnije za vikend-putovanja. Najpovoljnije evropske destinacije su Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija, dok je Lihtenštajn je proglašen najskupljom destinacijom.
Smešten je između Austrije i Švajcarske, dok je nemačka granica udaljena svega nekoliko desetina kilometara.
Iako je jedna od najmanjih država u Evropi, Lihtenštajn ima čak 92 imenovana planinska vrha i više od 400 kilometara pešačkih staza, navodi Daily Mail.
Među njima je i popularna Lihtenštajn staza, duga oko 75 kilometara, koja prolazi kroz najlepše delove zemlje.
A gde god da krenete, čekaju vas livade pune cveća, alpski vrhovi, tradicionalne drvene kuće i pogledi koji izgledaju kao prizor iz razglednice.
Shutterstock/BearFotos
Dvorac kao iz bajke
U glavnom gradu Vaducu nalazi se jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti zemlje – dvorac Vaduc.
Srednjovekovna tvrđava podignuta je još u 12. veku i danas je rezidencija kneževske porodice.
U njoj živi knez Hans Adam II, poglavar dinastije Lihtenštajna.
Dvorac se nalazi visoko iznad grada, odakle se pruža pogled na dolinu Rajne, Vaduc i švajcarske Alpe.
Sam Vaduc više podseća na veće selo nego na prestonicu. U gradu živi svega nekoliko hiljada ljudi, ali se ovde nalaze parlament, katedrala, muzeji i druge važne institucije kneževine.
RossHelen/Shutterstock
Raj za ljubitelje planinarenja
Ako postoji razlog zbog kojeg bi u Lihtenštajnu trebalo ostati duže od jednog dana, onda su to planine.
Najpoznatije planinarske rute vode kroz područje Malbuna, malog alpskog odmarališta koje je zimi popularno među skijašima, a leti među planinarima.
Jedna od atraktivnijih ruta vodi prema vrhu Sareis, do kojeg se može stići i žičarom. Na vrhu vas čekaju spektakularni pogledi i planinski restoran.
Za porodice postoji i neobična "staza ljuljaški" – oko dva sata šetnje kroz planinu, tokom koje se nailazi na deset velikih ljuljaški sa pogledom na Alpe.
Frennet Studio/Shutterstock
Zemlja bez masovnog turizma
Jedna od najvećih prednosti Lihtenštajna jeste to što ovde nema gužvi karakterističnih za najpoznatija evropska turistička mesta.
U zemlji nema velikih međunarodnih hotelskih lanaca, a čak ni Starbucks nije pronašao svoje mesto.
Umesto toga, putnike čekaju mali hoteli, lokalni restorani, seoske prodavnice i mirna planinska sela.
Poseban doživljaj su krave koje slobodno pasu po alpskim livadama, dok zvona oko njihovih vratova stvaraju svojevrsnu prirodnu "muziku" koja prati šetnju kroz planine.
Olya Solod/Shutterstock
Probajte lokalni specijalitet
Jedno od jela koje morate probati jeste kesknepfle (Käsknöpfle) – male, mekane knedle prelivene topljenim sirom i karamelizovanim lukom.
Jednostavno je, zasitno i idealno posle nekoliko sati planinarenja.
Upravo takav ručak, uz pogled na Alpe, može biti jedan od onih trenutaka zbog kojih ćete poželeti da ostanete još koji dan.
Sve izraženiji problem prekomernog turizma u destinacijama poput Grčke, Španije, Italije i Francuske podstiče putnike da traže mirnije i autentičnije alternative.
Povoljnije avionske karte, jeftinije opcije za rezervisanje smeštaja ali i velika promocija putovanja na društvenim mrežama doveli su do toga da sve više ljudi putuje, istražujući sve kontinente.
Zemlja koju možete "obići" za jedan dan – ali ne morate
Lihtenštajn je dovoljno mali da ga možete istražiti za nekoliko dana, ali i dovoljno zanimljiv da vas iznenadi ako mu date više vremena.
Ovde možete ujutru krenuti na planinarenje, popodne se kupati u otvorenom bazenu u Vaducu, a uveče uživati u lokalnoj kuhinji.
I što je najzanimljivije – zahvaljujući položaju između Švajcarske i Austrije, moguće je osmisliti rutu kojom ćete tokom jednog dana kročiti na teritoriju tri države.
Lihtenštajn možda jeste jedno od najmanjih evropskih kneževstava, ali upravo njegova veličina može biti njegova najveća prednost: nema velikih gužvi, nema masovnog turizma i nema potrebe da jurite od jedne atrakcije do druge.
Umesto toga, ovde vas čekaju Alpi, dvorac iz bajke, mirna sela, lokalna hrana i osećaj da ste pronašli jedno od poslednjih skrivenih mesta Evrope.
Niški aerodrom "Konstantin Veliki" obeležio je 40 godina rada, a putnicima je trenutno dostupno 17 destinacija, među kojima su Beč, Malta, Istanbul, Ljubljana i nekoliko nemačkih gradova.
Niški aerodrom "Konstantin Veliki" obeležio je 40 godina rada, a putnicima je trenutno dostupno 17 destinacija, među kojima su Beč, Malta, Istanbul, Ljubljana i nekoliko nemačkih gradova.
Niški aerodrom "Konstantin Veliki" obeležio je 40 godina rada, a putnicima je trenutno dostupno 17 destinacija, među kojima su Beč, Malta, Istanbul, Ljubljana i nekoliko nemačkih gradova.
Niški aerodrom "Konstantin Veliki" obeležio je 40 godina rada, a putnicima je trenutno dostupno 17 destinacija, među kojima su Beč, Malta, Istanbul, Ljubljana i nekoliko nemačkih gradova.
Popularnost koju mu je doneo "Breaking Bad" godinama je koristio kako bi govorio o pravima osoba sa invaliditetom i njihovoj zastupljenosti u Holivudu.
Američki glumac Ar Džej Miti, poznat po ulozi Voltera Vajta Mlađeg u čuvenoj seriji "Čista hemija" (Breaking Bad), preminuo je u 34. godini, prenosi TMZ.
Danas se širom sveta obeleževa dan slepih i slabovodih lica, ali da ova dijagnoza ne mora i ne bi trebalo da stopira život, na svojim ličnim primerima pokazuju mnogi pojedinci širom Srbije.
Ako dan započinjete čašom vode, već ste učinili nešto dobro za svoje telo. Nakon nekoliko sati sna, tokom kojih ne unosimo tečnost, organizmu je potrebno nadoknaditi izgubljenu vodu.
Procenjuje se da u Srbiji od artriisa boluje oko 35.000 mladih ljudi i da se uglavnom bolest javlja kod mlađih, i to četiri puta češće kod žena nego kod muškaraca, poručeno je povodom Svetskog dana borbe protiv artritisa.