Na Pešterskoj visoravni, na jugozapadu Srbije, pite se ne peku samo da bi se nahranila porodica. One se mese sa ljubavlju, sećanjem i ponosom.
U svakoj tepsiji sjeničke pite sabrana je istorija jednog kraja, toplina ognjišta i umeće koje se prenosi s kolena na koleno.
U domaćinstvu Mersije Hukić, miris sveže pečene pite širi se kroz kuću, kao nevidljivi poziv na okupljanje. Njene ruke, umorne ali spretne, razvlače tanke kore na stolnjaku, a lice joj sija dok priča o tajni dobrog testa.
Zoran Maksimović
Tajne sjeničke pite: brašno, voda, so i – ljubav
"Brašno, voda, so – za testo ništa više. Bez ikakvih dodataka. Zamesi se testo, ostavi da odstoji i onda ide maslo. Sve zavisi šta se stavlja unutra – može krompir, može tikva, sir i jaja. Kod nas su domaća jaja i sir neizostavni. To je prava sjenička pita", priča Mersija dok s pažnjom podmazuje kore.
Kaže da se umeće stiče godinama, ali da je najvažniji sastojak – ljubav.
"Koliko god umeća da imate, ljubav je glavni sastojak. Ako radite nešto s ljubavlju, onda mora da bude dobro. Pita ne sme da se pravi na brzinu. Mora se s dušom."
Tepsija stara pola veka i ukus detinjstva
Njena tepsija ima svoju priču. To nije običan komad posuđa, već porodično nasleđe.
"Ova tepsija je moje majke, ima više od 50 godina. Iz nje pita ima poseban ukus, naročito kad se peče na drva. To je ono pravo – miris sača, miris detinjstva."
Zoran Maksimović
Tokom Ramazana, u kući Hukića svakog dana se mesi po jedna pita. A kada leto dođe i dijaspora se vrati u Sjenicu, Mersija nema mira – svi traže "onu pravu", domaću pitu, baš kao nekad.
"Ne znam koliko sam pita napravila u životu, ali u zadnjih petnaest dana sigurno sedamdeset. Traže je svi – i kod nas i oni što su otišli. Kažu: ‘Mersija, napravi mi s krompirom, s tikvom, sa sirom’…", smeje se ona dok prebacuje razvučeno testo jedno preko drugog.
Pita kao merilo umeća
Na Pešteru se oduvek znalo: devojka ne može da se uda dok ne nauči da umesi pitu. To nije bila samo kulinarska veština, već dokaz da zna da čuva dom i tradiciju. Nekada su se pite pravile četvrtkom, po starim receptima, dok bi se oko stola okupljala porodica. Sve je imalo obredni karakter – testo se mesilo u tišini, s poštovanjem, a svaka korica bila je pažljivo razvučena rukom.
Danas, iako su vremena modernija, običaji ne iščezavaju. Mlade žene i devojke uče od starijih, često uz osmeh i šalu, ali s jednakim poštovanjem prema tradiciji.
Dani pite – čuvari ukusa i identiteta
Da pita ne bi ostala samo uspomena na prošla vremena, Sjenica svake godine organizuje manifestaciju "Dani sjeničke pite", koja okuplja domaćice iz čitavog kraja.
Direktor Turističke organizacije Sjenica, Boban Vasojević, ističe da ova manifestacija ima i kulturni i turistički značaj:
"To nije samo takmičenje u kuvanju, već čuvanje našeg identiteta. Dani sjeničke pite okupljaju ljude, spajaju generacije i podsećaju nas da tradicija ima posebnu vrednost. Ponosni smo što iz godine u godinu raste interesovanje, i takmičarki i posetilaca."
Zoran Maksimović
Tokom manifestacije, Pešter zamiriše na maslo i sir. Na štandovima se ređaju pite: ravne, savijene, "koturače", sa sirom, tikvom ili krompirom. Svaka domaćica s ponosom pokazuje svoje umeće, dok prolaznici degustiraju i biraju najlepšu.
I dok se kroz vazduh širi miris pečenog testa, jasno je da sjenička pita nije samo jelo. Ona je simbol zajedništva, upornosti i ljubavi prema tradiciji. Na Pešteri, gde su zime oštre, a ljudi topla srca, pita ostaje ono što spaja – generacije, porodice i uspomene.
Jer, kako kaže Mersija Hukić, "kad se pita mesi s ljubavlju, onda se jede dušom."
Izvor: B92 / Foto: Zoran Maksimović
Zoran Maksimović
OVAJ MEDIJSKI SADRŽAJ DEO JE PROJEKTA "ŽIVOT U SELIMA BALKANSKOG SIBIRA” U PRODUKCIJI UG “JOURNALISTIC PLAN", PRIPREMLJEN ZA PORTAL B92.
Jane Honkanen, finski preduzetnik koji stoji iza projekta, predvodi tim sa iskustvom u izgradnji ultraluksuznih utočišta koja su, kako tvrdi, toliko ekskluzivna da su nedostupna čak i pojedinim slavnim ličnostima.
Grčka je već decenijama jedna od omiljenih letnjih destinacija srpskih turista, ali dok većina svake godine bira Krit, Tasos i Halkidiki, postoji ostrvo koje tek čeka da ga turisti otkriju u većem broju.
Skyscanner je objavio listu najpovoljnijih evropskih i svetskih destinacija za putovanja u 2027. godini. Bilbao, Vroclav i Bordo prednjače, a cene avionskih karata i hotela pale su i do 66 odsto.
Grčka je već decenijama jedna od omiljenih letnjih destinacija srpskih turista, ali dok većina svake godine bira Krit, Tasos i Halkidiki, postoji ostrvo koje tek čeka da ga turisti otkriju u većem broju.
Grčka je već decenijama jedna od omiljenih letnjih destinacija srpskih turista, ali dok većina svake godine bira Krit, Tasos i Halkidiki, postoji ostrvo koje tek čeka da ga turisti otkriju u većem broju.
Skyscanner je objavio listu najpovoljnijih evropskih i svetskih destinacija za putovanja u 2027. godini. Bilbao, Vroclav i Bordo prednjače, a cene avionskih karata i hotela pale su i do 66 odsto.
Jane Honkanen, finski preduzetnik koji stoji iza projekta, predvodi tim sa iskustvom u izgradnji ultraluksuznih utočišta koja su, kako tvrdi, toliko ekskluzivna da su nedostupna čak i pojedinim slavnim ličnostima.
Grčka je već decenijama jedna od omiljenih letnjih destinacija srpskih turista, ali dok većina svake godine bira Krit, Tasos i Halkidiki, postoji ostrvo koje tek čeka da ga turisti otkriju u većem broju.
Skyscanner je objavio listu najpovoljnijih evropskih i svetskih destinacija za putovanja u 2027. godini. Bilbao, Vroclav i Bordo prednjače, a cene avionskih karata i hotela pale su i do 66 odsto.
Stotinak metara ispod površine zemlje, u napuštenom kamenolomu u engleskoj grofoviji Viltšir, nalazi se jedan od najzanimljivijih ostataka Hladnog rata.
Vivijen Maršelin Džoli, 18-godišnja ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, otkrila je da je početkom ove godine bila hospitalizovana zbog poremećaja u ishrani.
Na koncertu hrvatskog pevača, Marka Perkovića Tompsona, u subotu uveče u Štutgartu deo publike isticao je, pored hrvatskih zastava, zastave i šalove sa neofašističkim simbolima, uključujući ustaški pozdrav "Za dom spremni".
Autobus javnog prevoza naleteo je na kamilu koja je pobegla iz ograđenog prostora u blizini Rideringa, u Bavrskoj, na jugu Nemačke, saopštila je danas policija.
Zahvaljujući hranljivim sastojcima, pristupačnoj ceni i jednostavnoj pripremi, bundeva je jedna od namirnica koju vredi češće imati na jesenjoj i zimskoj trpezi.
Smrt dvoje dece od malih boginja u SAD ponovo je skrenula pažnju na opasnost od ove veoma zarazne bolesti, koja se širi i u Francuskoj. Stručnjaci upozoravaju da pad stope vakcinacije povećava rizik od novih epidemija.
Dugotrajno sedenje, nedovoljno sna i redovno preskakanje doručka mogu negativno uticati na nivo holesterola i zdravlje srca. Saznajte koje svakodnevne navike treba promeniti.
Španski onkolog Huan Felipe Kordoba upozorio je na pet grupa proizvoda koje mogu povećati rizik od razvoja raka. Na njegovoj listi nalaze se ultraprerađena hrana, suhomesnati proizvodi, cigarete, suplementi soje i alkohol.