Izvor: TU Magazin

Nova analiza turističkih kretanja, koju je objavio Which? Travel, otkriva zabrinjavajuće podatke o prekomernom turizmu u Evropi, a Istra se našla na neslavnom drugom mestu liste destinacija s najvećim brojem noćenja po glavi stanovnika.

Dok se mnoge zemlje trude da privuku više turista, određene regije Evrope suočavaju se s kontraefektom, turističkim preopterećenjem koje ugrožava infrastrukturu, život lokalnog stanovništva i očuvanje kulturne baštine. 

Prema najnovijem istraživanju, Istra se nalazi na drugom mestu najopterećenijih destinacija, što u velikoj meri ugožava, kako lokalno stanovništvo, tako i sve brojnije turiste.

Kritični brojevi: Gde turizam prerasta u problem?

Najveći pritisak beleži se na grčkom ostrvu Zakintos, sa gotovo 150 turista na jednog stanovnika, dok je Majorka rekorder po ukupnom broju noćenja – više od 51 milion godišnje. Pariz prednjači po gustini rasporeda turista, sa neverovatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru.

Hrvatsko poluostrvo u centru pažnje: Na neslavnom drugom mestu FOTO
moreimages/Shutterstock

Istra u centru pažnje: Od diskretne destinacije do velikog problema

Iako se često promoviše kao “najbolje čuvana tajna Hrvatske”, Istra se prema podacima izdvaja kao oblast s jednim od najvećih turističkih opterećenja u Evropi. Ogroman broj gostiju dovodi do brojnih izazova, od prenatrpanosti istorijskih centara do rasta cena nekretnina i pritiska na lokalne usluge.

U mnogim mestima već je dosegnuta tačka pucanja. Negativni efekti turizma – od antisocijalnog ponašanja do pritiska na komunalne resurse – često nadmašuju koristi, navodi se u pisanju časopisa Which? Travel.

Hrvatsko poluostrvo u centru pažnje: Na neslavnom drugom mestu FOTO
Shutterstock/goran_safarek

Zašto neki gradovi bolje podnose masovni turizam?

Prema mišljenju stručnjaka, destinacije koje su od početka bile koncipirane kao turističke, poput Las Vegasa, Blekpula ili Orlanda, nemaju iste probleme jer su njihove infrastrukture dizajnirane da apsorbuju velike količine posetilaca. S druge strane, istorijska jezgra poput Dubrovnika i Praga teško podnose ovakav pritisak. Takođe, problem ne predstavlja samo broj turista, već i njihovo ponašanje.

Hrvatsko poluostrvo u centru pažnje: Na neslavnom drugom mestu FOTO
Shutterstock/Ilija Ascic

Moguća rešenja: Fokus na održiv i lokalno prilagođen turizam

Kao rešenje, stručnjaci predlažu disperziju turističkih tokova ka manje poznatim, ali jednako atraktivnim destinacijama. Preporučuju se oblasti poput Ribnika u Poljskoj, severoistočne Makedonije i ruralne Rumunije, gde je moguće doživeti autentična iskustva bez gužve.

Takođe, primer norveškog ostrva Jan Majen, u kojem nema turista zbog stroge kontrole pristupa, pokazuje da postoje i mesta koja svesno čuvaju svoju izolovanost – kao vid zaštite prirodne sredine.

Ključni statistički podaci kao upozorenje

Destinacije s najvećim brojem noćenja na 1.000 stanovnika:

  •     Zakintos (Grčka): 149.887
  •     Istarska županija (Hrvatska): 133.467
  •     Fuerteventura (Kanarska ostrva): 118.720

Gradovi s najvećom gustinom rasprostranjenosti turista po kilometru kvadratnom:

  •     Pariz: 418.280
  •     Središnja Atina: 88.535
  •     Kopenhagen: 63.944

Destinacije s najvećim ukupnim brojem noćenja:

  •     Majorka: 51.193.029
  •     Pariz: 43.919.010
  •     Rim: 41.135.744

Istra, kao i mnoge druge evropske destinacije, nalazi se pred ozbiljnim izazovom – kako zadržati turistički uspeh, a istovremeno zaštititi kvalitet života lokalnog stanovništva, prirodnu sredinu i kulturnu baštinu. Ključ leži u održivom turizmu, pametnom upravljanju i razvoju manje opterećenih, ali jednako vrednih oblasti.

Podeli:

loader