Nauka je težak posao i ne možemo očekivati da je svi vole i razumeju. Mnogo je bitnije da znaju čemu služi i da je cene. Jedna od tekovina tehnološkog razvoja je da čovek danas sasvim uspešno može da radi bez da išta zna o nauci.
Kada reditelj napravi nesvakidašnje dobru pozorišnu predstavu, ona će, uz pomoć adekvatne reklame, sama naći put do svoje publike. U njoj će sigurno biti najviše onih koji sa pozorištem nemaju nikakve profesionalne veze. Rad jednog reditelja, ili možda muzičara, novinara ili arhitekte uvek ima ciljnu grupu koja je drastično šira od one kojoj bi jedan naučnik, čak i u snovima, mogao da se nada.
Razlog za to sigurno nije u tome što je medijski nauka slabo pokrivena. Produkti same nauke u svom osnovnom obliku, tj. kao članak u naučnom časopisu, nisu nešto što bi na bilo koga van nauke ostavilo poseban utisak. Jezik nauke je vrlo precizan, ali surovo težak za one koji ga ne koriste svaki dan. Ponekad članak može da bude pravo remek-delo stila, ali, opet, niko od čitalaca neće da ga urami i okači ga na zid. Sudbina naučnog rada je drugačija.
Da bi nauka mogla da se konzumira moramo da je pretvorimo u metodološku priču koja se dobro uklapa u obrazovnu slagalicu ili da joj nađemo praktičnu primenu i prenesemo na domen tehnologije. Iako ovo izgleda sasvim logično, transformacija nauke u nešto praktično nije baš uvek moguća. Onim naučnim rezultatima gde je praktični značaj očigledan, najčešće su potrebne godine da stignu do fabričke trake ili čak decenije da dospeju do školskih udžbenika.
Nisu sva istraživanja te sreće, mnogo naučno vrednih rezultata ni posle sto godina ne stigne u domen praktičnog. Sa aspekta društva koje hoće da se pare uložene u nauku što pre vrate, nauka je vrlo spor i neizvestan proces. Zaista, ukoliko se tako utilitaristički postave stvari, društvu je na kratak rok bolje da kupi tehnologiju i ne zamara mozgove svojih građana. Na duži rok gledano, ti mozgovi bi se negde odlili pa bi vremenom i problem iščezao u potpunosti.
Ono što sad možemo da uradimo pa da efektivnost nauke bude veća jeste da počnemo sa ulaganjem u naučnu kulturu. Nije dovoljno imati seme pa da drvo nikne i poraste veliko. Potrebno je da imamo i nekakvu podlogu, zar ne? Koliko god da je seme dobro, ako padne na kamenjar neće mnogo iz njega izrasti. Kada bismo, na primer, imali dva puta više onih koji čitaju o nauci, onih koji posećuju popularna predavanja i slobodno pitaju šta im nije jasno, kao i onih koji posećuju muzeje i festivale nauke, efekat nauke bi mogao da bude dva puta veći. Nije to nikakva posebna mudrost.
Osvrnemo li se oko sebe, videćemo da to svi već rade. Sve je više naučnika koji putuju i drže popularna predavanja vežbajući teatralno gestikuliranje. Sve je više instituta koji bar jednom mesečno svoja vrata otvaraju za posete znatiželjnih sugrađana. Ne rade oni to zato što u njihovim zemljama postoji ogromno interesovanje za nauku ili zato što je tamo bolje razumeju. Najčešće je baš obrnuto.
Japan je izgradio preko 200 muzeja nauke prvenstveno zato što su istraživanja pokazala da Japance nauka interesuje manje nego građane bilo koje druge razvijene zemlje. To se devedesetih godine loše odrazilo na njihovu privredu i morali su da reaguju. Japance ni danas nauka ne interesuje mnogo više, ali je svakako smatraju korisnijom i bolje je razumeju. Privreda je to opet osetila.
Problem promocije nauke je u suštini obrazovno-vaspitne prirode mada sa školom nema previše veze. Ciljna grupa za ovu vrstu obrazovanja nisu samo đaci već svi mi: deca koja se igraju interaktivnim eksponatima u muzeju, njihovi roditelji koji uče kako da odgovore na dečija pitanja, naučnici koji uče kako da jednostavno kažu šta rade, novinari koji uče da pišu o onome što je naučno relevantno bez senzacionalizma itd.
Promocija nauke najvećim delom mora da bude naučno vaspitanje. Nauka je težak posao i ne možemo očekivati da je svi vole i razumeju. Mnogo je bitnije da znaju čemu služi i da je cene. Jedna od tekovina tehnološkog razvoja je da čovek danas sasvim uspešno može da radi bez da išta zna o nauci. Konačno, pojedinac to može sebi da dozvoli, ali država ne može.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat – dan 1.159. Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinski neprijatelj doživeo totalni poraz u Kurskoj oblasti i da je "poduhvat kijevskog režima u toj oblasti pretrpeo slom".
Nekadašnji "sportski par iz snova" Ana Ivanović (37) i Bastijan Švajnštajger (40) ponovo su u centru pažnje evropskih medija, i to zbog novih detalja koji podgrevaju spekulacije o razvodu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da svaki dogovor s Iranom mora uključivati "uništavanje celokupne iranske nuklearne infrastrukture", preneli su danas izraelski mediji.
Evropska centralna banka (ECB) i dalje ima prostor za postepeno smanjenje kamatnih stopa, izjavio je guverner Banke Francuske i član Upravnog saveta ECB Fransoa Viljeroj de Galo.
Nakon što je tokom vikenda snažno nevreme zahvatilo područje sela Milatovići i dovelo do oštećenja mosta preko reke Gorušice, koji povezuje zaseok Babići sa ostatkom opštine, situacija je u ponedeljak ujutru stabilizovana.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da je vladajuća koalicija u Srpskoj saglasna da nelegitimnost Kristijana Šmita vodi BiH u avanturu i da se ona zato raspada.
Radoslava Deh i Milica Aleksić napustile su najgledanije kulinarsko takmičenje "MasterChef Srbija", a sada su gostujući u "Jutru" na TV Prva govorile o ovom iskustvu.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da je vladajuća koalicija u Srpskoj saglasna da nelegitimnost Kristijana Šmita vodi BiH u avanturu i da se ona zato raspada.
Rat u Ukrajini – 1.161. dan. Borbe su nastavljene. Dvanaestogodišnja devojčica stradala je u ruskom napadu dronovima na Dnjepropetrovsku oblast, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Trodnevno primirje ruskog predsednika Vladimira Putina povodom Dana pobede nije dovoljno, rekla je italijanska premijerka Đorđa Meloni u intervjuu za Korijere dela Sera, naglašavajući potrebu za "pravednim i trajnim mirom".
Princ i princeza od Velsa prošli su kroz tešku godinu koja bi uzdrmala i najstabilniji brak. Međutim, nakon što je Kejt sada u fazi remisije raka i nakon što se postepeno vraća kraljevskim dužnostima, stvari za nju i princa Vilijama izgledaju bolje.
Tom Hardi je izazvao haos tokom pojavljivanja u emisiji Kris Mojls Šou na Radiju Iks, žestoko braneći park "voz duhova" na Beri Ajlendu i drsko utišavši voditelja usred intervjua.
Ukoliko špargle još nisu na vašoj listi za kupovinu, sada je idealan trenutak da ih uvrstite u jelovnik. April i maj su vrhunac sezone ove ukusne i zdrave prolećne namirnice.
Konzumacija šampanjca, konzumacija većih količina voća, održavanje vitke telesne mase i pozitivno gledanje na život mogu da smanje rizik od iznenadnog srčanog udara (ISZ), pokazala je prva studija ove vrste.
U Velikoj Britaniji pokrenuto je prvo svetsko kliničko ispitivanje vakcina koje ne treba čuvati u frižideru, što bi moglo uveliko da poveća globalni pristup vakcinisanju.
Tihi srčani udar može da prođe potpuno nezapaženo, a posledice mogu biti kobne. Srčani udar događa se kada dotok krvi u srčani mišić iznenada bude prekinut, najčešće zbog ugruška.
Gledaoce Netfliksa oduševila je serija Slabašni junak (Weak Hero) koju već prozivaju "najboljom dramskom serijom u 2025. godini", a mnogi pišu da su je odgledali u jednom danu.
Republika Srbija na aukciji u Aukcijskoj kući Dorotheum u Beču kupila za kolekciju Narodnog muzeja Srbije, izuzetno vredno umetničko delo jednog od najznačajnijih srpskih umetnika Uroša Predića - "Portret devojčice sa knjigom u fotelji" iz 1884. godine.
Hrt, hvaljeni ratni akcioni spektakl s Tomom Henksom u glavnoj ulozi, dobiće svoj nastavak. Kako piše Deadline, snimanje će započeti u januaru 2026. godine u Sidneju.
Igrate CS2 i želite da prikažete vaše veštine na najvišem nivou? SESE vas poziva da se prijavite za kvalifikacioni turnir za ovogodišnji Svetski IESF Šampionat!
Poseban segment festivala biće posvećen video-igrama trilerskog žanra, kao i stripovima, dok će publika moći da prisustvuje i Play!Con konferenciji, kao i da pogleda umetničku izložbu „Između redova“.
In the High Court in Belgrade today, the trial of the owner of the acting school Miroslav Aleksić, accused of raping and sexually harassing several students of the school, was postponed until May 21.
Members of the Ministry of Internal Affairs, the Criminal Police Department, the Crime Suppression Service, and the Police Department in Čačak, on the order of the Prosecutor's Office for Organized Crime, arrested four members of an organized criminal group.
Donald Trump is running out of patience to end the biggest conflict in Europe since World War II as soon as possible, which is why he has launched fierce pressure on Ukraine.
Za razliku od litijum-jonskih baterija koje se trenutno koriste u većini električnih vozila, baterije u čvrstom stanju karakteriše veća gustinu energije, što rezultira većim dometom i bržim punjenjem.
Tužba dalje navodi da se vrata ne samo da mogu otvoriti tokom vožnje, već i spontano zaključavati ili otključavati, a neki vlasnici su prijavili da su ostali zarobljeni unutar vozila.
Komentari 5
Pogledaj komentare