Život

Sreda, 01.03.2006.

11:11

Upotrebi “svetski”

piše: Milica Laufer

Podrazumevana plava slika

U poslednjem javljanju, drugarica me je uobičajeno update-ovala o dešavanjima u gradu i svom trenutnom raspoloženju. Veoma razdragan miks o dosadnoj zimi, uvek-istim-likovima, novim biserima njenog klinca, novom mestu u gradu i ponekom dobrom filmu. U preovlađujućem”ništa naročito” tonu, zaštrčala je njena omiljena kvalifikacija za oduševljenost:

“Ovih dana počinje prodaja karata za Exit. Jesi videla program? Biće svetski!”

To famozno “svetski”, u njenom upotrebnom rečniku, ne odnosi se tek na svetske zvezde koje će nastupiti ovog leta na Đavi, već ova čarobna reč izražava najveće moguće oduševljenje i najvišu ocenu na njenoj, sasvim subjektivnoj, skali vrednosti. Dakle, “svetski” nije nekakav skraćeni sinonim za “međunardono” ili “internacionalno”, niti odrednica za nešto što se dešava u svetu (poput “svetska književnost” ili “svetske vesti”). Okvir značenja upotrebe reči “svetski”, koliko sam se naslušala od ove moje bliske prijateljice, prostire se od usputnog komplimenta do sna o sreći.

Recimo, u situacijama kada mi drugarica opisuje kako je dobro izgledala neka naša poznanica ili neko od uvek-istih-likova na nekom eventu koji sam propustila. Opisaće outfit, šminku, frizuru, ponašanje i, kao očekivani vrhunac, rekla bi: “Izgeldao/la je svetski!”  Rekla bih da su, u ovom slučaju, uzori za komparaciju sve ono što uspemo vidimo kroz naš zamuljani prozor u svet, tipa: Vogue, holivudski Red Carpet, Madonin spot, Sex&theCity, Tarantinovi filmovi, šta li već. Odrednica “izgledati svetski” upotrebljava se, prema sličnom principu, na sve što je vizuelno: od naslovnih stranica časopisa do renovirane fasade kulturne instituacije. Ali samo ako zadovolji kriterijume.

“Svetski” može da se koristi u najrazličitijim kontekstima, poput: “provesti se svetski”, “biti svetski” ili “osećati se svetski” što je najređa, najvarljivija ali najvrednija kvalifikacija.

Svetsko-domaće

Na drugom kraju vrednosne skale, u odnosu na “svetski”, čuči ono čuveno, pejorativno - “seljački”.  Mislim da se razumemo da se “svetski” ne poklapa sa svim onim što dolazi iz Sveta, ili na njega liči ili ga kopira; niti je “seljački”, taman posla, sve ono što je Odavde. Ukrštanja su sasvim česta. Setite se samo Širakovog tapšanja po ramenu engleske kraljice. Isto tako, “svetski” može da bude i sasvim autentično domaće, Naše. I ako neko želi to baš i da naglasi, onda bi trebalo da upotrebi veznik “i”: “Svetsko i naše”. Dok je rogobusno “Svetsko a naše” - sasvim seljački. Eto, samo u tom malom “a” dolazi do sunovrata. Iz njega kao da vrišti famozni Inat, koji, to valjda znamo, uništava sve što je “svetski”. Taj škakljivi odnos domaće-svetski, možda bi najbolje ilustrovale one posebne linije za izvoz (za svetsko tržište) domaćih preduzeća, koje bi ponekad, pod povoljnim kreditnim uslovima, bile dostupne i domaćim potrošačima. Konačno, “svetski” je ono što odgovara svetskim standardima, što može da prođe u svetu, “čime se ni u Svetu ne bismo postideli” (kako to tv spikeri vole da kažu), ono što se razlikuje i prevazilazi domaće ocenjivačke skale.

“Svetski” i (jugo)nostalgija

Ne znam da li se i sami čudite kako se, i pored svog zla koje nam je naneo, o drugu Titu i dalje priča kao o “svetskom dasi” i kako se, i pored diktature, u Titovo vreme “svetski živelo”. Naslušala sam se i ja, u vreme Slobe, nostalgičnih predanja  o “ludim peštanskim noćima za kesicu Vegete”, “po farke u Trst” i “autostopom do Pule”, ali zar ona i dalje mogu da važe kao paradigma za “svetski” provod? Sve ostalo: bela odela, pudle, Sofija Loren, safari, Brioni, Plavi voz,… život na kredit i opštevažeći pasoš, bili su sasvim “svetski” privid da smo deo progresivnog Sveta. Primitivizam koji je potom nastupio samo je potctrao “svetski” iz prohujalog doba, i takav “svetski” privid postao nam, skoro svima, draži od seljačke stvarnosti. I danas se, vidite, objavljuju i čitaju tvrdo ukoričene knjige o Titovom “svetskom” lifesyle-u.

Svetski i über

Ako zanemarite skučeno, zvanično značenje reči “svetski” i zamenite ga raskošnim upotrebnim repertoarom, kojim me je zarazila moja prijateljica, videćete da “svetski” u srpsko-tranzicionom prevodu predstavlja sve ono što u slengu svih velikih “svetskih” jezika danas označava famozno, nemačko “über”.

I konačno, u skladu sa krilaticom “svak’ se bori za ono što mu fali”, misli “svetski” pa će i “über” stići na red.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: