Kada jedemo namirnice biljnog porekla, kroz njih unosimo i zaštitne materije koje imaju višestruku značajnu ulogu u prevenciji razvoja različitih bolesti. Stoga, oprezno birajte zalogaje.
Piše: diplomirana nutricionistkinja Katarina Dujmovic Izvor: Magazin "Lisa"
Dugo vremena blagotvorno delovanje namirnica biljnog porekla pripisivalo se mnoštvu vitamina, minerala i vlakana koje sadrže. Naučna istraživanja su pokazala da se u namirnicama biljnog porekla nalaze hiljade aktivnih spojeva, nazvanih fitonutrijenti, koji doprinose boljem zdravlju. Poput nas, i biljke su izložene štetnom zračenju, otrovima i zagađenju, a izloženost toksičnom delovanju uzrok je stvaranju slobodnih radikala u njihovim ćelijama. Slobodni radikali mogu se vezati za belančevine, ćelijske membrane i DNK i uništiti ih.
Budući da se biljke ne mogu skloniti od štetnih delovanja, priroda ih je snabdela zaštitnim materijama - fitonutrijentima.
Konzumiranjem biljaka bogatih fitonutrijentima, a svaka ih sadrži na hiljade, osiguravamo sebi zaštitu. U proteklih 30 godina prepoznato je nekoliko stotina fitonutrijenata i otada se istražuje njihovo pozitivno dejstvo na čovekovo zdravlje.
Procenjuje se da ćemo jednog dana otkriti i do 40.000 fitonutrijenata. Najrasprostranjenija i najpoznatija vrsta su karotenoidi. Oni namirnicama, kao što su šargarepa i paradajz, daju narandžastu, crvenu i ružičastu boju.
U tu najrasprostranjeniju grupu fitonutrijenata spadaju alfa-karoten, beta-karoten, beta-kriptoksantin, lutein, zeaksantin i likopen. Lutein i zeaksantin posebno su aktivni u oku: štite mrežnjaču i zenice od oksidativnog oštećenja, pa samim tim i od nastajanja katarakte i makularne degeneracije koja nastaje zbog starenja.
Likopen je posebno delotvoran u zaštiti membranskih masti od oksidacije, što se povezuje sa unosom likopena koji utiče na manju opasnost od kardiovaskularnih bolesti i raka prostate. Za likopen se takođe veruje da je važan u prevenciji bolesti srca zato što sprečava ili umanjuje štetno delovanje slobodnih radikala na LDL holesterol. Pre nego što se holesterol nataloži u obliku naslaga koje sklerotizuju i sužavaju arterije, on mora da oksidiše, a za to su zaduženi slobodni radikali. Svojim snažnim antioksidativnim delovanjem likopen može da spreči oksidaciju LDL holesterola. Ishrana namirnicama bogatim likopenom (paprika, paradajz, lubenica) povezana je sa smanjenom opasnošću od raka prostate. Nedavna istraživanja takođe upućuju na zaključak da likopen može da poveća broj spermatozoida kod neplodnih muškaraca.
Istraživanja kažu da beta-kriptoksantin podstiče zdravlje respiratornog sistema.Pokazalo se da pušači i pasivni pušači imaju niži nivo tog karotenoida. Takođe, alfa-karoten i beta-karoten imaju ulogu u podsticanju zdravlja disajnih organa jer je vitamin A važan za dobar rad i razvoj pluća. Veća potreba za namirnicama bogatim karotenoidima izražena je i kod osoba koje ne jedu dovoljno voća i povrća, koje puše i redovno konzumiraju alkohol. Dugoročan nizak unos karotenoida povezuje se sa hroničnim bolestima (bolesti srca i razni oblici raka). Jedan od važnih mehanizama u tom uzročno-posledičnom odnosu između nedostatka karotenoida i bolesti su slobodni radikali.
Istraživanja pokazuju da ishrana siromašna karotenoidima može povećati izloženost štetnom delovanju radikala. Dugoročno, to oštećuje tkiva do bolesti.
Preporučuje se uzimanje karotenoida samo iz namirnica, najbolje svežih, a u slučaju likopena termički obrađenih. Naime, likopen telo lakše koristi iz kuvanog paradajza, pasterizovanog i konzervisanog. Dostupnost karotenoida iz šargarepe i spanaća takođe se povećava kuvanjem na pari. Dugim kuvanjem drastično opada količina karotenoida u namirnicama. Kuvanjem se iz svežeg spanaća ukloni 50 % flavonoida, a iz luka 30 %. Za apsorpciju karotenoida potrebne su masti, pa povrće treba jesti uvek sa salatnim masnim prelivom. Lekari preporučuju da se uzima pet ili više obroka na dan, koji sadrže voće i povrća bogato karotenoidima. Prema nekim studijama, sintetički karotenoidi pokazali su povećanu opasnost od raka pluća kod pušača koji su uzimali te dodatke ishrani.
Najviše karotenoida ima u slatkom krompiru, spanaću, kelju, raštanu, šargarepi, blitvi, bundevi, zelenoj salati, dinji, paprici, brokoliju, šparglama, paradajzu, grašku, prokelju, grejpu, boraniji, lubenici i kajsijama. Druga velika grupa fitonutrijenata jesu flavonoidi od kojih je poznatiji antocijanin iz grožđa i borovnica. Flavonoidima pripada čak 6.000 različitih spojeva prisutnih bukvalno u svim biljkama. Zaduženi su za boju žutih, crvenih i ljubičastih biljaka. Flavonoidi, klasifikovani kao biljni pigmenti, otkriveni su 1938. godine, kad ih je mađarski naučnik Albert Sent-Džoraži nazvao „vitaminom P“.
U flavonoide spadaju antocijanini, zatim katehini, kojih najviše ima u jagodama, šljivama i marelicama, flavoni iz paprike, celera i peršuna, flavonoli iz luka, jabuka, brusnica i brokolija, kao i flavanoni iz soka od limuna. Oni imaju svoje podgrupe od kojih su poznatiji flavonol kvercetin, ima ga najviše u luku, zatim ginkgetin iz drveta ginko i tangeretin iz mandarina. Veća potreba za namirnicama bogatim flavonoidima ogleda se u situacijama kada lako nastaju masnice, jaki otoci nakon ozleđivanja, česte su prehlade i infekcije, krvarenja iz nosa i nedovoljan je unos voća i povrća. U organizmu svi flavonoidi imaju ulogu antioksidansa. Njihova ključna uloga je sprečavaju velike upale. Mnoge ćelije imunog sistema bolje reaguju u prisustvu flavonoida, jer se umereno aktivira imuni sistem pa se tako sprečava njegovo neželjeno delovanje.
Namirnice bogate flavonoidima često su bogate i vitaminom C. Čini se da je za mnoge funkcije vitamina C potrebna prisutnost flavonoida. Oni u kombinaciji podstiču međusobno antioksidativno dejstvo. Neki flavonoidi deluju i antimikrobno. Miricetin, kojeg najviše ima u brusnicama i borovnicama, zaustavlja rast određenih sojeva stafilokoka. Treća veća grupa fitonutrijenata jesu izoflavoni (bitni za zdravlje žene!) iz soje, crvene deteline i raži koji štite od hormonski zavisnih vrsta raka, recimo od raka dojke.
MAGAZIN LISA U NOVOM BROJU DONOSI:
Napuštanje porodičnog gnezda Samostalna deca
Aleksandra Radović Život me je na sve navikao
Muški strahovi 7 od 10 muškaraca stidi se svog tela
Sportovi koji garantuju najluđu zabavu
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanije BOSQAR INVEST i Fortenova Group objavile su danas da su potpisale ugovor o kupovini poslovnog udela, prema kojem Bosqar planira da stekne 100-postotni udeo u PIK Vrbovcu, jednom od vodećih hrvatskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina.
Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije prikupili su brojne osnove za hapšenje supruge Vladimira Zelenskog, Olene, saopštili su za Sputnjik pripadnici ruskih bezbednosnih agencija.
Rat u Ukrajini – 1.544 dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da dalekometne sposobnosti Ukrajine značajno menjaju situaciju i ukupnu percepciju ruskog rata u svetu.
Sukob na Bliskom istoku – 80. dan. Američki predsednik Donald Trump u utorak će sa svojim najbližim bezbednosnim saradnicima razmatrati moguće nove vojne udare na Iran, dok tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu.
Glumica koja je u "Hari Poter" filmovima glumila profesorku Spraut, Mirijam Margolis, napunila je 85. godina, a ovo su neki urnebesni detalji iz njenih memoara.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je otkazao planirani vojni napad na Iran zakazan za utorak, nakon što su ga lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pozvali da sačeka jer su u toku "ozbiljni pregovori".
Sukob na Bliskom istoku – 80. dan. Američki predsednik Donald Trump u utorak će sa svojim najbližim bezbednosnim saradnicima razmatrati moguće nove vojne udare na Iran, dok tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je otkazao planirani vojni napad na Iran zakazan za utorak, nakon što su ga lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pozvali da sačeka jer su u toku "ozbiljni pregovori".
Dnevne novine u Srbiji za utorak, 19. maj 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Glumica koja je u "Hari Poter" filmovima glumila profesorku Spraut, Mirijam Margolis, napunila je 85. godina, a ovo su neki urnebesni detalji iz njenih memoara.
Sredovečni čovek je navodno više od godinu dana živeo u jednom hotelu u Berlinu, a da nije platio račun. Trošak koji prevazilazi 100.000 evra, navodi tužilaštvo, nije izmirio.
U danima kada ceo svet bruji u širenju virusa sa kruzera i pitanjima o novoj pandemiji, stručnjaci upozoravaju da zarazne bolesti poput hantavirusa i ebole postaju sve češće i razornije, piše Gardijan.
Jedna odrasla osoba iz okruga Daglas u američkoj saveznoj državi Kolorado preminula je od hantavirusa, saopštile su danas lokalne zdravstvene vlasti, navodeći da slučaj nije povezan sa nedavnim izbijanjem zaraze na kruzeru "MV Hondius".
Ako jedan od roditelja u anamnezi ima atopijski dermatitis šanse da dete razvije je oko 50 odsto. Ukoliko oba roditelja imaju, šanse da dete oboli su oko 80 odsto.
Kruzer Hondius na kojem je izbila smrtonosna epidemija hantavirusa, danas je stigao u Holandiju gde će biti usidren u holandskoj luci Roterdam i u potpunosti dezinfikovan, preneli su evropski mediji.
Nakon što je filmom "Božiji čovek" pokrenula bioskopsku publiku i podsetila na snagu duhovnih priča na velikom platnu, rediteljka Jelena Popović vraća se sa novim ostvarenjem "Sveti Mojsije Crni".
Pet filmskih stvaralaca iz Nemačke želi da stvara izuzetna dela - bez interneta, bez ulepšavanja i brzo. Pokrenuli su Dogmu - radikalan odgovor na mejnstrim kinematografiju i veštačku inteligenciju.
Neobična scena sa seta filma "Nemoguća misija 7" ponovo je privukla pažnju javnosti, nakon što je jedan vozač u Norveškoj ugledao Toma Kruza kako sedi na krovu voza u pokretu.
WhatsApp nestajuće poruke postoje već godinama, ali uz veliki problem: kada korisnik podesi tajmer, odbrojavanje počinje istog trenutka kada pošalje poruku, a ne kada primalac zapravo pročita sadržaj.
Apple već godinama obećava pametniju Siri, ali su mnoga od tih obećanja završena odlaganjima. Privatnost aplikacije do sada uglavnom nije bila glavna tema, ali bi to uskoro moglo da se promeni.
Komentari 1
Pogledaj komentare