“Moj sin je kao dvoglavo čudovište i svaki put kada razgovaramo moram odmah da otkrijem sa kojom glavom imam posla. Jedna glava zahteva da se prema njoj ponašam kao prema odraslom čoveku, a druga kao prema malom detetu…” kaže mama jednog tinejdžera.
Jelena Holcer
Sa tinejdžerima zaista nije lako razgovarati. S jedne strane, očekuju da ih tretirate kao odrasle, ali sa druge strane svesni su da, kao odrasle osobe, gube razne privilegije koje su imali kao deca. Većina njih se, po mišljenju roditelja, ponaša sasvim neprihvatljivo.
Gledaju kroz vas kada im nešto govorite, misle da ste dosadni, stari, prevaziđeni („smarate“ ih), već time što ste odrasli, kada nešto predložite prave bolne grimase. Lupaju vratima umesto pozdrava, glume da su superiorni, često lažu ili ćute, dok razgovaraju telefonom, govore u šiframa da ih vi ne bi razumeli (mada vole i sms ili chatovanje…)
Međutim, iako glume samodovoljnost, očajnički im je potreban sagovornik. Vrlo često su duboko usamljeni i nesrećni. Njihovi roditelji se povlače, ili negoduju: „u moje vreme nisam ni znao da pubertet postoji, pa šta mi fali!“ i slično. Iako su individualne razlike velike, pubertet je bio težak period i roditeljima, ali su oni to kasnije – zaboravili. To je razlog više da ne shvate koliko je teško detetu kada i ono dospe u tu fazu između deteta i odrasle osobe.
Radeći sa tinejdžerima i roditeljima, u jednoj beogradskoj srednjoj školi, zanimalo me je postoji li ključ ili moguće rešenje za stalne sukobe u njihovoj komunikaciji. Istraživanje “Umeš li da razgovaraš?” obuhvatalo je i anketu sa brojnim pitanjima, zamišljenim situacijama i primerima ličnih iskustava.
Između ostalog, tinejdžeri su odgovarali i na pitanja:
1. Kad se sa nekim svađam, najviše me nervira .............(dopisati odgovor)
2. Kad se sa nekim mirim, posle svađe, najvažnije mi je.... (dopisati odgovor)
Na prvo pitanje najviše odgovora bilo je: ”što me sagovornik ne čuje, što ne razume šta hoću da kažem, što ne mogu da kažem sve što želim, što na kraju ništa ne rešimo...
Tipični odgovori na drugo pitanje bili su: da se svađa ne ponovi, da se stvarno dogovorimo (trajno a ne privremeno), da smo poštovali jedno drugo, da smo se razumeli, da smo se potrudili da se pomirimo...
Kao zaključak i rezultat ovog istraživanja “moji” srednjoškolci su izveli svoja "Pravila komunikacije". Sva pravila su svrstali u dve grupe, i to: 1. pravila dobra (idealna pravila, tj. šta svakako treba primenjivati u komunikaciji kako bi ona bila uspešna) i 2. pravila loša, tj. NE pravila (pravila idealna za izbegavanje, tj. šta svakako treba preskočiti, kako bi komunikacija bila dobra).
Pravila dobra:
“pretvori se u uvo” tj. slušaj najpažljivije što umeš čak i ako te neko vređa ili ponižava
dok neko govori samo ga slušaj, umesto da smišljaš šta ćeš mu ti odgovoriti
gledaj sagovornika u oči, obuzdaj grimase i tikove
budi podrška, pokušaj da razumeš sagovornika iako se ne slažeš sa njim (razumevanje nije isto što i prihvatanje tuđeg mišljenja, već samo usvajanje činjenice da svi imamo pravo da mislimo drugačije)
ono što čuješ i razumeš ali ne možeš da prihvatiš ili poveruješ – proveri. Dobra forma za to je: “Ti misliš da...”(pa ponoviš ono što si razumeo a ne možeš da poveruješ...)
pronađi druge reči umesto: “budalo”, “kretenu”, “nemaš pojma”, “mali si ti za to”, “nikada nećeš razumeti”…
koristi reči: “izvini, hvala, u pravu si, pogrešio sam... “
kada pričaš o nečemu važnom nemoj da pušiš, jedeš ili svaki čas prekidaš razgovor telefonirajući
ako počne da te nervira sam sagovornik ili ono što on govori obrati pažnju na sopstveno disanje, počni da brojiš u sebi i ne dozvoli da te obuzme bes.
ako vidiš da razgovor kreće u smeru vređanja a ne umeš ili se ne setiš da ga preusmeriš – prekini razgovor
ako vidiš da je sagovornik izrazito iznerviran, povređen ili emotivno uzdrman – prekini razgovor
ako želiš konkretan odgovor, pitaj konkretno pitanje (opšte pitanje je: “Kako je danas bilo u školi?” a očekivan odgovor: ”Dobro”. Ali na pitanje “Šta ste danas radili iz matematike?” mora se dati konkretan odgovor.)
insistiraj na dvosmernosti. I ti imaš (ako si dete) pravo da tražiš da budeš uključen i upoznat sa životom tvojih roditelja. Odnosno: kao što oni pitaju kako je tebi bilo u školi i da zahtevaju i dobiju odgovor, tako i ti imaš pravo da tražiš i dobiješ odgovor na pitanje kako je njima protekao dan.
drži se ovih pravila iako ih se tvoj sagovornik ne drži
Pravila loša ili NE pravila:
ne ćuti ali ni ne prekidaj sagovornika dok govori
ne ustaj u sred rečenice,
nikada na pitanje:”Zašto?” ne odgovaraj: “Zato”.
ne podilazi sagovorniku: “Ti si tako pametan, ti to najbolje razumeš, ti...”
ne hvališi se: “Ja to najbolje znam jer sam...”
ne vređaj: “Glup si ti za to..”
ne preti: “Pokazaću ja tebi!” “Videćeš kada ti dođe otac!”
ne viči već stalno pokušavaj da razgovaraš (ton i visina glasa uveliko određuju da li se svađamo ili razgovaramo).
ne stišavaj situaciju rečima: “Pazi, čuće te komšije!”
ne uplići u konflikt treću osobu i ne traži da ti neko “drži stranu”
ne psuj i ne vređaj
ne budi zlopamtilo, tj. ne “nabijaj” sagovorniku nešto što se desilo odavno
ne shvataj sagovornika kao neprijatelja samo zato što se u nečemu ne slažete
ne nudi savet kada ti to niko ne traži
ne zaboravi da, bez obzira kako se jako svađate, kad se rastajete pružite jedan drugom ruku, u znak pozdrava (ako ste drugari), ili završite razgovor u kakvom-takvom miru (ako ste u sukobu sa roditeljima). Miran završetak će vam omogućiti da sledeći put nastavite razgovor umesto da započnete period ćutanja.
Ova pravila smislila su deca tinejdžeri. Zanimljivo je da su im NE-pravila bila mnogo zabavnija. Deca su ih lakše pronalazila, lakše se sa njima snalazila, jer su upravo ona bila njihova najčešća iskustva iz komunikacije sa roditeljima. Pored ovih nabrojanih pravila mogla bi se navesti mnoga druga. Teško ih je klasifikovati po važnosti jer se čini da je većina njih podjednako važna.
Ipak, godinama posle ovog istraživanja nosila sam gorak utisak da su ova pravila važna ne samo za dobru komunikaciju sa tinejdžerima već za dobru komunikacije uopšte. Svi ih poznajemo, svima nam prijaju ali je upravo njihovo nepoštovanje najčešći razlog sukoba. Izgleda da smo ih zaboravili, baš kao što smo zaboravili kako izgleda biti u pubertetu.
Nemojte odustajati od komunikacije sa svojim detetom. Iako tinejdžeri često odaju utisak da im vaše mišljenje ništa ne znači i ignorišu vaše pokušaje da ostanete uključeni u njihov život – nastavite sa pokušajima da razgovarate. Iznenadite ih pozitivnim reakcijama. Odolite provokacijama. Recite im da ih volite kad se najmanje nadaju. Oni nisu skloni da otvoreno pričaju o svojim problemima, tako da je na vama da razvijete sluh i za skrivene poruke i čitanje između redova. Nije dovoljno da samo vi govorite, već i da pokazujete iskrenu spremnost da čujete šta ono ima da kaže. Uostalom, tinejdžeri imaju potpuno istančan sluh. Pričaju samo dok znaju da ih slušate.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U još dve izborne jedinice u Mađarskoj došlo je do promene rezultata nakon prebrojavanja glasova sa biračkih mesta u inostranstvu i glasova birača koji su glasali van mesta prebivališta, preneli su mađarski mediji.
Sukob na Bliskom istoku – 51. dan. Dan pošto je Iran otvorio Ormuski moreuz za plovila dok traje primirje u Libanu, tesnac je ponovo vraćen pod strogu kontrolu iranskih oružanih snaga. Prema Iranu, ostaće zatvoren sve dok SAD ne ukinu blokadu iranskih luka.
Čak 76 zemalja nalazi se na "crvenoj listi“ zbog terorizma, kriminala i nestabilnosti, upozoravaju britanske vlasti, dok deo turista i dalje putuje u ove rizične destinacije.
Najmanje osam osoba, među kojima i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav, saopštila je danas lokalna policija.
Rat u Ukrajini – 1.516. dan. Ukrajinska ambasadorka u SAD Olga Stefanišina pozvala je da Vašington ponovo uvede sankcije kojima se ograničava trgovina ruskom naftom.
Sukob na Bliskom istoku – 51. dan. Dan pošto je Iran otvorio Ormuski moreuz za plovila dok traje primirje u Libanu, tesnac je ponovo vraćen pod strogu kontrolu iranskih oružanih snaga. Prema Iranu, ostaće zatvoren sve dok SAD ne ukinu blokadu iranskih luka.
Najmanje osam osoba, među kojima i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav, saopštila je danas lokalna policija.
Rat u Ukrajini – 1.516. dan. Ukrajinska ambasadorka u SAD Olga Stefanišina pozvala je da Vašington ponovo uvede sankcije kojima se ograničava trgovina ruskom naftom.
Sud u Los Anđelesu doneo je odluku da se tužba protiv Aleka Boldvina, koja se odnosi na tragediju na setu filma "Rust", nastavi pred sudom — gotovo tri godine nakon smrti snimateljke Haline Hačins.
Holivudska glumica Kristina Eplgejt, koja se bori sa multiplom sklerozom, nedavno je završila u bolnici, a njeni prijatelji su navodno zabrinuti za nju i strahuju od najgoreg.
Francuz Pjer Gijon de Prens danas se izvinio zbog uloge svojih predaka u trgovini robljem, dodajući da se nada da će i drugi, uključujući francusku Vladu, slediti njegov primer.
Mnogi ljudi u proleće osećaju umor i manjak energije jer tokom zimskih meseci dolazi do pada nivoa vitamina D, što može izazvati niz simptoma poput iscrpljenosti, slabijeg imuniteta i bolova u telu.
Ishrana i san usko su povezani, a doktorka koja se bavi zdravljem creva, dr Megan Rosi, otkrila je pet namirnica koje bi vam mogle pomoći da bolje spavate.
U Austriji je pronađena prva tegla nemačkog proizvođača dečje hrane HiPP, u kojoj je testirani sadržaj bio pozitivan na otrov za pacove, piše austrijski dnevni list "Heute".
Astronautkinja Kristina Koh, članica posade misije Artemis II koja se prošlog petka vratila na Zemlju, otkrila je kako već i deset dana u svemiru utiče na ljudsko telo.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu o ubrzanom istraživanju lekova za post-traumatski stres (PTSP) koji se koriste izvan Sjedinjenih Američkih Država, kako bi postali dostupni i američkim pacijentima, prenosi danas Blumberg.
AfD is leading the ZDF poll for the first time with 26% support, ahead of CDU/CSU, while dissatisfaction with Friedrich Merz’s government is growing and affecting the approval ratings of the governing coalition.
The Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, met today with a delegation of the Committee on European Affairs of the Senate of Italy.
Israel will no longer bomb Lebanon, U.S. President Donald Trump said, emphasizing that the United States has prohibited Israel from carrying out strikes on Lebanon.
Former Virginia Lieutenant Governor Justin Fairfax killed his estranged wife and then himself weeks before a court-ordered deadline for him to vacate their family home, according to police and court records.
Izveštaj japanskog magazina Nikkei Asia analizirao je trenutno stanje u industriji memorija, a zaključak je jasan: potražnja je i dalje astronomska, dok je napredak u njenom podmirivanju spor.
Honor podiže lestvicu izdržljivosti. Prema najnovijim informacijama, kompanija testira bateriju od 11.000 mAh koja bi mogla debitovati u nasledniku Power2 modela.
Google je uveo novu bezbednosnu funkciju u Chrome koja ima za cilj da zaustavi jednu od najčešćih tehnika savremenih napada – krađu korisničkih sesija putem infostealer malvera.
Električna komercijalna vozila koja prevoze težak teret suočavaju se sa problemima težine i zapremine baterija - zbog toga kompanije traže nova rešenja, a jedno od njih mogao bi da bude vodonik.
Aston Martin je pokrenuo tužbu protiv kompanije Geely zbog amblema sa krilima uprkos vlasničkom udelu od 17 odsto koji Kinezi imaju u tom britanskom brendu.
Komentari 3
Pogledaj komentare