Ovog meseca svetski proizvođači “gedžeta” i ljubitelji elektronike okupili su se na Potrošačkom sajmu elektronike u Las Vegasu kako bi videli najnovija dostignuća iz ove oblasti. Dok jedne oduševljavaju sve te inovacije i jedva čekaju da ih isprobaju, drugima je sve teže da idu u korak s njima.
Autor: Washington Post
Mnoge korisnike smartfona, kojima je telefon potreban samo da bi slali poruke i obavljali pozive, složene opcije korištenja skupih kamera ili otključavanja uređaja koje podsećaju na neke iz naučno fantastičnih filmova, samo zbunjuju.
Promene naročito teško podnose starije osobe.
Iako do sada nisu sprovođena istraživanja koja su merila (ne)kompetentnost korisnika da koriste uređaje, neke naznake mogu se otkriti u statistici korištenja.
Oko 81 odsto korisnika smartfona u Americi navodi slanje poruka kao najlakšu stvar koju mogu obaviti na svom uređaju, ali samo polovina korisnika preuzima aplikacije i čita ili šalje mejlove, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.
Žene ređe “skidaju” aplikacije od muškaraca, ali zato dva puta više njih smatra da je telefoniranje tokom poslovnog ručka “neprihvatljivo”.
Neke od najglasnije najavljivanih inovacija na smartfonima gotovo da niko ne koristi.
Da li je to zbog toga što ljude takve nove opcije ne zanimaju, ili zato što ne znaju da ih koriste, još nije poznato, ali stručnjaci koji proučavaju upotrebu smartfona kažu da primećuju ignorisanje takvih inovacija kod svih generacija i svih tipova uređaja.
Takozvanim “digitalnim imigrantima” je najteže. Oni nisu kao njihova deca ili unuci “digitalni starosedeoci” koji su odrasli uz računare. Oni su se barem pola života oslanjali na olovku i papir, a telefon držali u predsoblju.
Međutim, u poslednje vreme dobijaju Android ili iPhone uređaje koji više nemaju opipljivu tastaturu i počinju da se gube u bespućima moderne tehnologije.
Galaxy -“nešto”
Tipièan digitalni starosedelac (Foto: Beta / AP Photo/Bebeto Matthews)
Za “digitalne imigrante” nema ničeg intuitivnog u manipulisanju podacima vrhovima prstiju. Oni uvek brinu da će učiniti neki pogrešan potez zbog kog će se njihov telefon pokvariti.
Prema Džefu Džonsonu, konsultantu koji je radio na nekim od najranijih kompjuterskih interfejsa, takvi korisnici se “gube” delom zbog toga što dizajneri nisu kao oni i ne sanjare o tome da svaki elektronski uređaj ima isti sistem davanja uputstava za upotrebu, kao što je to slučaj sa recimo mašinom za veš.
Neki ljudi se stide da priznaju kako im je trebalo više meseci da shvate opcije koje imaju u kalendaru svog Androida. Oni ne znaju da utišaju zvuk. Oni ne znaju da isključe uređaj.
Drugi problem sa smartfonima je taj što mnogi korisnici shvataju da su uređaji daleko moćniji nego što je to potrebno, a ta priča se ponavlja kroz celu istoriju računarstva.
Desktop računari su osamdesetih imali daleko veće mogućnosti nego što je to bilo potrebno prosečnoj porodici čija su deca domaći zadatak pisala olovkom.
Sada smartfoni imaju daleko veću moć od ranih desktopa, a s tim ide i složenija upotreba.
Nedoumice vezane za upotrebu smartfona teraju korisnike na očajničke mere. Tako za kupce iPhonea u Americi postoje Genius Barovi u Apple radnjama gde se unapred zakazuje sastanak i gde posebno osoblje uči korisnike korištenju uređaja.
Iz Applea savetuju zaposlene na ovim šalterima da budu izuzetno saosećajni sa korisnicima, ma kako banalno zvučali njihovi problemi.
Što je još gore, osobe koje rade u Geniusu, ne mogu uvek da ostanu nasmejani i odogovaraju na konfuzna pitanja korisnika.
Na Twitteru čak postoji nekoliko naloga koje su navodno otvarali zaposleni u ovom sektoru i na kojima se ismevaju “nesposobni” korisnici (ovde ih nazivaju CX).
@Genius_Bar je tako postovao: „Nervira me kad CX zaboravi lozinku, ja izdvojim vreme da im je promenim, a onda zaborave i tu. Poželim da ih ubijem“, piše Washington Post.
Oni koji se ne obrate profesionalcima za pomoć, obično se jadaju članovima porodice i prijateljima, čime se stvaraju veze između „digitalnih imigranata“ i „digitalnih starosedelaca“.
Pomagati ovoj vrsti „imigranata“ je naporan posao koji se gotovo nikad ne isplati, jer već sa narednim novim uređajem, nevolje se vraćaju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deveti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Kuvajt.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da je rat protiv Irana gotovo završen, i da su SAD ispred očekivanog roka od četiri do pet nedelja.
Osmi dan sukoba Amerike i Izraela sa Iranom. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije. IRGC saopštio je da je njegova jedinica dronova izvela masovni napad na vazduhoplovnu bazu Al Dafra u UAE.
Turska strahuje da bi sukob SAD i Irana mogao prerasti u širi regionalni rat. Ankara pokušava da posreduje, dok istovremeno brine zbog ekonomskih posledica, kurdskog pitanja i mogućeg novog talasa izbeglica.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da "ne zna dovoljno" o napadu na iransku osnovnu školu, za koju Iran tvrdi da je u njoj poginulo preko 160 dece, ali da je "spreman da živi" sa nalazima američke istrage o tom incidentu.
Iran je pokrenuo nove napade na zemlje oko Persijskog zaliva, a sirene za uzbunu zbog dolazećih raketa oglasile su se rano jutros u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu, prenosi AP.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da "ne zna dovoljno" o napadu na iransku osnovnu školu, za koju Iran tvrdi da je u njoj poginulo preko 160 dece, ali da je "spreman da živi" sa nalazima američke istrage o tom incidentu.
Iran je pokrenuo nove napade na zemlje oko Persijskog zaliva, a sirene za uzbunu zbog dolazećih raketa oglasile su se rano jutros u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu, prenosi AP.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od glavnih zdravstvenih problema u svetu, ali jednostavne promene u svakodnevnom životu mogu da budu način da sačuvate zdravlje srca, otkrio je kardiolog dr Frančesko Lo Monako.
Stručnjaci upozoravaju da iza umora, razdražljivosti i pada koncentracije tokom ovih meseci stoji biološki fenomen poznat kao "prolećni umor“, koji nastaje zbog prilagođavanja organizma na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Gojaznost je bolest i tako se tretira u naučnim medicinskim krugovima, stoga ne čudi što osim preparata postoje inovativne metode i pristupi u gubljenju kilaže.
Rekreativno korišćenje narkotika kod mlađe populacije može za više od 100 odsto da poveća rizik od moždanog udara, objavljeno je u naučnoj studiji koju je sproveo britanski Univerzitet Kembridž.
Triler "Dvostruki rizik" iz 1999. godine ponovo je privukao veliku pažnju publike, a sad je na trećem mestu najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji.
Sastav Gospon Tamburaši, kojem je ime dao Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava Centra, sa najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Kompanija TerraPower, čiji je osnivač milijarder i filantrop Bil Gejts, dobila je ključnu dozvolu za početak izgradnje svog inovativnog nuklearnog reaktora u Vajomingu.
Keitlin Kalinovski, koja je predvodila ambiciozne planove OpenAI-a u svetu robotike, napustila je kompaniju nakon neslaganja oko kontroverznog ugovora sa Ministarstvom odbrane SAD.
Komentari 40
Pogledaj komentare