Deset izuzetnih žena za koje verovatno nikada niste čuli
One su svoju energiju usmerile za opšte dobro i pomogle su hiljadama, pa čak i milionima da vode kvalitetniji i sretniji život. Time nisu stekle veliku slavu, ali oni koji se bave problemima protiv kojih su se borile, izuzetno ih cene.
Izvor: magazin.hr
Waris Dirie – aktivistkinja koja se borila protiv obrezivanja žena
Kad je Voris Diri imala pet godina, bila je podvrgnuta ritualnom ženskom obrezivanju, koje je uobičajeno u Somaliji. Zapravo, reč je o sakaćenju polnih organa kako žene ne bi osetile seksualno zadovoljstvo, pa tako, navodno, neće imati motiva za blud i preljubu. U najvećem broju slučajeva ovaj se bolni 'zahvat' sprovodi u nehigijenskim uslovima, bez anestezije i može da se završi smrću.
Kad je napunila 13 godina, Diri je uspela da se preseli u Veliku Britaniju. Tri godine kasnije otkrio ju je modni fotograf, nakon čega je započela uspešnu karijeru fotomodela. Ipak, Somaliju nije zaboravila. Kako bi pomogla drugim devojčicama, osnovala je Fondaciju Voris Diri, čiji je cilj da ukaže svetu na ovu okrutnost. Zbog posvećenosti ovom cilju, UN ju je proglasio ambasadorkom dobre volje zaduženom za spomenutu problematiku.
Kelly Perkins – nakon presađivanja srca i dalje planinari i zagovara donaciju organa
Do tridesete godine Keli Perkins je bila strastvena planinarka i osvojila je mnoge poznate vrhove. Međutim, 1992. godine, nedugo nakon povratka iz Evrope, gde je planinarila sa suprugom, Keli je otkrila da ima srčanu bolest – kardiomiopatiju. Tako je 1995. dobila novo srce. Od planinarenja ipak nije odustala, čak je postala prva osoba koja se sa transplantiranim srcem popela na neke od najviših planina sveta, uključujući i Kilimandžaro u Africi. Svoja putovanja koristi za promociju donacije organa.
Emme Aronson – prvi plus-size supermodel
Vesti o smrti anoreksičnih modela podstakli su modnu industriju da lansira projekat "plus-size" modela. Em Aronson je postala prvi takav supermodel i glasnogovornica američkog nacionalnog udruženja za poremećaje u ishrani. Nastojala je da uveri mlade devojke da prihvate činjenicu da postoje ljudi različitih oblika i veličina, a da zdravlje ne znači konfekcijski broj 0.
dr Wangari Maathai – dobitnica Nobelove nagrade za mir
Aktivistkinja za okolinu, Vangari Matai, prva je Afrikanka koja je dobila prestižnu Nobelovu nagradu za mir. Uručena joj je 2004. godine zbog doprinosa samoodrživom razvoju, demokratiji i miru. Ona je, naime, osnovala pokret Zelenog pojasa, u sklopu kojeg je uverila Kenijce, uglavnom žene, da je nužno saditi drveće. Njen napor je doveo do sađenja više od 20 miliona drveća u Keniji. Matai se uključila i u opozicioni pokret protiv nedemokratske vlade. Zbog svog angažmana je 2002. izabrana u kenijski parlament. Njen bivši suprug je izjavio da se razveo od nje, jer je 'previše obrazovana, jaka, uspešna, tvrdoglava i da ju je stoga bilo teško kontrolisati'.
Safiye Amajan – učiteljica iz Afganistana
Uprkos pretnjama od strane talibana, Safije Amajan je i za vreme njihove vladavine, godinama vodila školu za devojčice u svom domu. Nakon što su talibani izgubili vlast, bila je na čelu ministarstva posvećenog ženama i njihovim pravima. To je radila sve do 2006. godine, kad su je talibani ubili. Pre smrti je otvorila nekoliko škola i centre za stručno obrazovanje žena. Amnesti Internešnal je izveštavao da grupa odgovorna za njeno ubistvo tvrdi da je Safi bila američki špijun.
dr Ruth Simmons – prva Afroamerikanka na čelu Univerziteta Ivy League
Dr Rut Simons je 2001. imenovana za predsednicu Univerziteta Brown, pa je tako postala prva Afroamerikanka na čelu Univerziteta Ajvi Lige. Ipak, početak njenog života nije bio lagan. Rodila se u porodici siromašnih nadničara sa jedanaestoro dece. Zbog uspeha u školi dobila je stipendiju za univerzitet. Tokom karijere se posvetila školovanju siromašnih i žena.
Zainab Salbi - Iraèanka koja se zalagala za obrazovanje i politièko osvešæivanje žena
Zainab Salbi – Women for Women International
Zainab Salbi se rodila i odrasla pod vladavinom Sadama Huseina u Iraku. Osetila je da su tokom rata najviše pogođeni žene i deca koji su izgubili oca i muža i koji su pretrpeli silovanje i mučenje u svrhu ratne taktike zastrašivanja. Stoga je 1993. godine osnovala Women to Women International, čiji je cilj pomoći preživelima nakon ratnih sukoba, pružiti im nužno stručno obrazovanje i kapital za pokretanje posla. Osim toga, usredsredila se i na kampanju opismenjivanja i političkog osvešćivanja žena. Njena organizacija je dosad prikupila više od 24 miliona dolara i pomogla 55.000 žena iz zemalja kao što su Afganistan, Bosna i Hercegovina, Demokratska Republika Kongo, Sudan i Ruanda.
Jody Williams – utemeljila International Campaign Against Land Mines i dobila Nobelovu nagradu za mir 1997.
Učiteljica engleskog, Džodi Viliams, problematikom mina počela je da se bavi osamdesetih godina prošlog veka. Devedesetih je osnovala organizaciju koja upozorava na opasnosti minskih polja, što je u Otavi u septembru 1997. dovelo i do potpisivanja Konvencije o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prenosa protivpešadijskih mina i o njihovom uništenju (Land Mine Ban Treaty).
Keti Eldon je bila uspešna novinarka i urednica kada je tragedija pogodila njenu porodicu. Njen dvadesetdvogodišnji sin je 1993. godine kamenovan u Somaliji, dok je bio na zadatku za Rojters. Njemu u spomen, Eldon i njena kći Ejmi su osnovale svoju fondaciju. Njihov cilj je da ohrabre mlade entuzijaste i političke aktiviste da koriste umetnost kako bi promovisali važne svetske probleme, uključujući humanitarne krize i zaštitu okoline.
dr Julie Gerberding – bivša direktorka američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti
Magazin "Forbs" ju je 2005. uvrstio na 12. mesto liste 100 najmoćnijih žena. Pa ipak, ime dr Džuli Gerberding ne čuje se često. Zašto je onda stručnjaci cene? U periodu od 2002. do 2009. godine dr Gerberding je bila direktorka američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Organizovala je i sprovela pomno praćenje i istraživanje ptičjeg gripa i osigurala uslove da ne dođe do masovnog širenja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukob na Bliskom istoku – 45. dan. Američka blokada svih iranskih luka je počela. Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će svaki iranski brod koji se približi blokadi biti eliminisan. Teheran je zapretio "snažnim odgovorom" protiv svakog vojnog plovila.
Predsednica opštine Sjenica Mersija Camović Rebronja finansirala je iz sopstvenih sredstava postavljanje bezbednosnih stubića u blizini srednjih škola, kako bi se povećala sigurnost učenika na frekventnoj saobraćajnici.
U Mađarskoj su danas održani parlamentarni izbori na kojima je glasalo više od 5,5 miliona birača, čime je oboren rekord, a u toku je prebrojavanje glasova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Dnevniku RTS-u gde je komentarisao pojedine navode kako je Peter Mađar "udedljivo" pobedio Viktora Orbana i poručio da to nije tačno, kao i da se Orban posle iznošenja rezultata izbora poneo kao gospodin.
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da je Ormuski moreuz pod kontrolom te organizacije i da će svaki pokušaj prolaska biti smatran kršenjem primirja, na šta če IRGC "snažno odgovoriti".
Namere blokadera odavno su svima jasne. Lični interesi su im od početka iznad svega, a za narod ih ni najmanje nije briga. Svakim danom to sve više dokazuju, pišu mediji.
Rat u Ukrajini – 1.511 dan. Predsednik Ukrajine poslao upozorenje liderima EU da će postati deo "ruskog sveta", ako njegova zemlja ne postane deo evropskog sistema bezbednosti. Moskva optužila Kijev da je u napadima na rusku teritoriju stradalo 29.000 ljudi.
Sukob na Bliskom istoku – 46. dan. Američki ratni brodovi blokirali su saobraćaj prema iranskim lukama u Ormuskom moreuzu. Iran je upozorio na šire posledice po region.
Britanski princ Hari i njegova supruga Megan Markl doputovali su u Australiju u četvorodnevnu posetu, tokom koje će učestvovati u sportskim aktivnostima, kao i aktivnostima vezanim za mentalno zdravlje i pitanja veterana.
Filma "Američki psiho" u bioskopima je počeo da se prikazuje 14. aprila 2000. godine i vrlo brzo je postao jedno od najprepoznatljivijih i najprovokativnijih ostvarenja svoje ere.
Tokom devedesetih i početkom 2000-ih Dženifer Aniston bila je svuda prisutna u pop-kulturi. Kao Rejčel Grin u megapopularnom sitkomu "Prijatelji" ne samo da je dominirala televizijom, već je i zauvek obeležila popularnu kulturu.
Film "Čuvar ikone Svetog Đorđa" rediteljke Jelene Bajić Jočić, po scenariju Radoša Bajića, imaće svetsku premijeru na Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu, koji će biti održan od 16. do 23. aprila, najavili su danas producenti.
Since their spaceflight concluded early this morning, the four astronauts have laid the groundwork for NASA to send a new crew to land on the Moon within the next two years, as well as for building a real lunar base during this decade.
NATO Secretary General Mark Rutte stated that negotiations are underway with the US, Denmark, and Greenland regarding the future of the island, and that the Alliance is aligned with US President Donald Trump on Arctic security, Anadolu reports.
Permanent Representative of Russia to the UN, Vassily Nebenzya, stated that Pristina, with the "tacit" approval of Brussels, continues to "sabotage" the establishment of the Community of Serbian Municipalities (CSM), as foreseen by the 2013 Brussels Agreement.
Francuska vlada najavila je potpunu migraciju sa Windows-a na Linux sisteme kako bi osigurala digitalni suverenitet i smanjila zavisnost od američkih tehnologija.
Nissan je predstavio treću generaciju modela Juke, koja donosi možda i najradikalniji dizajn do sada, ali i veliku promenu ispod lima – po prvi put ovaj model postaje potpuno električni model.
Kako je otkrio izvršni direktor kompanije Benedeto Vinja, cilj nije bio samo postići brutalno ubrzanje, već i pronaći granicu pri kojoj snažno ubrzanje počinje da stvara nelagodnost putnicima.
S obzirom na visoke cene goriva, u Austriji se raspravlja o smanjenju ograničenja brzine na auto-putevima i brzim saobraćajnicama sa 130 na 100 km/h. Da li bi ovo donelo baš tolike uštede?
Komentari 2
Pogledaj komentare