Glavna odlika ove daleke i egzotične zemlje je raznolikost – kako prirodna, tako i kulturna. Sa 92 životinjske vrste na km2, Ekvador je proglašen za zemlju sa najvećim biodiverzitetom na svetu. Obilazeći njegova četiri jedinstvena regiona: prašumu Amazona, visove Anda, obalu Pacifika i arhipelag Galapagos, imate utisak da ste obišli ceo svet! Ovome doprinosi i činjenica da uključujući i zajednice koje još praktikuju mnoge kulturne običaje svojih predaka (originalni jezik, festivale, način oblačenja i umetničkog izražavanja).
Pored mnogih prirodnih bogatstava i zapanjujućeg varijeteta voća i povrća, poznat je i po Aveniji vulkana – čak 61 vulkan nalazi se u Ekvadoru, od kojih je 12, sa čak šest aktivnih, u glavnom gradu.
Ekvador je jedna od najmanjih zemalja u Americi. Leži i na Južnoj i Severnoj hemisferi i podeljen je Ekvatorom po kome je i dobio ime. Graniči se sa Kolumbijom i Peruom, a sa Zapadne strane izlazi na Tihi okean.
Ekvador ima oko 13 miliona stanovnika, pretežno katoličke vere, a glavni grad, Kito, oko dva miliona. Prvi jezik je španski, iako većina starosedelaca govori Kičua, jezik nasleđen od starih Inka.
Posle velikih inflacija, od 2000. godine zvanična valuta postaje američki dolar, posle čega se ekonomska situacija ove zemlje znatno popravila. I dalje, za zapadne, pa i naše standarde, život na Ekvadoru je izuzetno povoljan, a kako i ne bi kada je njihova prosečna plata svega 134 dolara.
Temperatura u glavnom gradu varira u toku dana, pa se često kaže da se u roku 24 sata promene sve četiri sezone. Rano ujutru i uveče temperatura pada i do 10 stepeni, dok u podne dostiže oko 25 stepeni. I tako cele godine! Milina – bez potrebe za klimom.
Kito, metropola sa Anda
Posle La Paza u Boliviji, Kito predstavlja drugi najviši glavni grad na svetu. Njegov najviši vrh nalazi se na 4.100 metara nadmorske visine na aktivnom vulkanu Pičinča (poslednja erupcija 1997. godine) na koji se može popeti simpatičnom žičarom i uživati u fenomenalom pogledu iz Montojinog kafića.
Kito (čije bi ime na jednom od starih jezika značilo "sredina sveta") je jedino mesto na planeti gde linija Ekvatora preseca planine, dok na ostalim delovima Zemljine površine prolazi kroz džunglu ili okean. Tako su još kulture pre Inka mogle da razviju svoje astronomsko znanje, a Kito se sa pravom smatra najboljom prirodnom opservatorijom. Određivanjem ove tačke došlo je do otkrića da je zemlja elipsastog oblika, kao i do saznanja da postoje polovi.
Pored zadivljujućih pejzaža, Kito je poznat i po bogatstvu kolonijalnih crkava, slika i skulptura, a UNESKO ga je 1978. godine proglasio delom svetske kulturne baštine. Istorijski centar grada obiluje prelepim građevinama, a šetnju treba započeti od Trga nezavisnosti, gde se oko glavnog spomenika nalaze četiri glavne zgrade, nosioci kolonijalne moći – Skupština, Nadbiskupova palata, Glavna katedrala i Predsedništvo. Ovakav način izgradnje trgova karakterističan je za sve zemlje Južne Amerike. Nedaleko je i nacionalna bazilika koja sa 125 metara ima najviše tornjeve u Ekvadoru. Monstrumi, karakteristični za gotski stil, na njoj su zamenjeni tipičnim ekvadorijanskim životinjama: kornjačama, majmunima, kondorima...
Najstarija u Kitu je Crkva Svetog Franciska, čiji je prvi kamen postavljen davne 1532. godine. Sa istoimenim trgom ispred i šest samostana ovo je ujedno i najveći religiozni arhitekstonski kompleks u Americi.
Vredna pomena je i crkva Pratilac Isusa, jedna od najbogatijih i najlepših u Americi. Unutrašnjost će vas zaslepeti zlatnim lišćem kojim je cela okićena, ali i zadiviti skoro potpunom simetričnošću leve i desne strane crkve.
Kako se Kito nalazi na planinskom vencu, tako se oko njega pružaju pogledi za pamćenje. Upravo takav je pogled sa vidikovca na kome se nalazi velelepni spomenik Devici Mariji, zaštitnici Kita, jedinoj Devici Mariji sa krilima!
A u modernom centru grada vlada potpuno drugačija priča: mnoštvo punih kafića, restorana, klubova, pabova i mladih koji igraju i pevaju, kako na ulici tako i u klubovima. Svi su izuzetno muzikalni, senzualni i strastveni, jednostavno vas vuku da se prepustite njihovoj otvorenosti, druželjubivosti, zvucima salse, merengea, ukusu tekile i bar jednom dozvolite sebi da svim srcem uživate u životu.
Smatra se da su najstarije kulture u Americi živele na obalama Ekvadora – od 8.800 do 3.500 pre nove ere. Neke od njih i dalje žive gotovo netaknute, za ove ljude priroda predstavlja dom, porodicu, apoteku i crkvu, pa otuda i veliko poštovanje prema svom okruženju. Oni su, prema modernim svetskim ekonomskim standardima, naizgled siromašni ljudi, ali imaju bogat duhovni život i žive u miru okruženi svojim familijama uzimajući od prirode samo ono što im je potrebno za opstanak. Provesti nekoliko dana sa njima predstavlja neprocenjivo vredno iskustvo.
Indijanski grad Otavalo
Severno od glavnog grada Kita nalazi se indijanski grad Otavalo sa čuvenom pijacom koju treba da poseti svaki turista koji dođe u ovu zemlju. Na ovom specifičnom etno bazaru možete videti i kupiti predivnu tapiseriju jarkih boja, torbe, marame, ukrasne predmete i druge đakonije pravljene ručno, od prirodnih materijala.
Svuda se mogu videti zastave duginih boja, koje na Zapadu predstavljaju simbol gej populacije a ovde oznaku indijanske zajednice koja ima toliko plemena različitih boja koliko je i duginih! Ovi ljudi su veoma vredni, spretni i kreativni. Porodice, zajedničkim snagama, prave i prodaju robu na pijaci cenkajući se sa turistima. Iako pretežno bogati, ovi ponosni ljudi nisu izgubili svoj kulturni identitet uprkos činjenici da su mnogi beli ljudi naselili njihov grad. Otavaljani bez pasoša putuju širom sveta i prodaju svoje rukotvorine i tako predstavljaju istinske ambasadore svoje kulture.
Kotapaksi, najveći aktivni vulkan na svetu
Iako okupira samo 0,17% Zemljine površine, Ekvador poseduje čak 33 nacionalno zaštićene teritorije. Jedna od njih je i nacionalni park koji je ime dobio po najvećem aktivnom vulkanu na svetu koji se nalazi unutar parka. Vulkan Kotapaksi nalazi se na skoro šest hiljada metara nadmorske visine, a njegovo ime prevedeno sa drevnog kičua jezika značilo bi Mesečev vrat. Pored planinarenja, u ovom nacionalnom parku možete uživati u neprekidnom plesu lama, kondora, puma, jelena i divljih konja.
Nasuprot snegom pokrivenom vulkanu, nalazi se arhipelag Galapagos, živi muzej evolutivnih promena. Slobodne životinje, drugačije od svih koje ste do sada videli, teraju vas da se zapitate o njihovom postojanju. Čarls Darvin je 1835. godine posetio ova ostrva, a živi dokazi koje je našao na ovom jedinstvenom vulkanskom arhipelagu inspirisali su njegovu teoriju nastanka vrsta koja je šokirala čitav naučni svet.
Čak i samo poreklo ostrva nosi nesvakidašnju priču: nastala su erupcijom lave sa samog dna okeana. Ona se svake godine pomere za 8 cm ka obali, a na njihovom mestu niču nova, "bebe ostrva".
Galapagos, postojbina evolucije
Ostrva Galapagos su grupa od 14 većih vulkanskih ostrva i mnogobrojnih manjih ostrva i stena u Tihom okeanu na oko hiljadu kilometara od obale Južne Amerike. Ovaj arhipelag politički čini dvanaestu provinciju Ekvadora, poznatu kao Provincija Kolon. Ostrva su brdovita, uzdižu se do visine od 1.707 metara i na njima se nalazi nekoliko aktivnih vulkana.
Površina ostrva je 7.993 kvadratna kilometra, mada je samo pet ostrva naseljeno: Santa Kruz, San Kristobal, Izabela, Floreana i Baltra, na kome se nalazi samo aerodrom. Svakih 10 godina broj stanovnika se udvostručuje, a ukupan broj stanovnika kreće se do 30.000 ljudi. Zbog atraktivnog i jedinstvenog biljnog i životinjskog sveta, ostrva godišnje poseti oko 80.000 turista.
Njihov transport i snabdevanje opterećuje ekosistem ostrva koliko i stalno stanovništvo. Prvi Evropljanin koji je stigao do Galapagosa bio je španski biskup Paname Tomas de Berlanga čiji je brod ovde zalutao nošen vetrovima 10. marta 1535. godine. Po studiji iz 1952. na ostrvima su pre toga boravili drevni južnoamerički narodi. Ostrva su prvi put prikazana na mapama iz 1570. pod nazivom “Ostrva kornjača”, a do ranog 19. veka uglavnom su ih koristili engleski gusari za skrovište. Prvu naučnu misiju na Galapagos 1790. godine doveo je sicilijanski pomorac Alesandro Malaspina, ali podaci o ovoj ekspediciji nažalost nisu sačuvani.
Ostrva Galapagos posebno su poznata po Čarlsu Darvinu koji je tu pronašao inspiraciju za svoju teoriju evolucije.
Mladi Darvin je posetio ostrva 1835. godine. Brod „Bigl“ je tada na svom putovanju oko sveta pristao uz ostrva sa namerom da prirodnjaci izuče geologiju i biologiju ostrva. Darvin je primetio da se oklopi kornjača i vrste ptica iz familije mimidae na različitim ostrvima razlikuju. Po povratku u Englesku utvrđeno je da su naizgled različite ptice u stvari varijacije srodnih vrsta. Ove činjenice su bile temelj na kome je Darvin razvio svoju teoriju o prirodnoj selekciji i evoluciji.
Nju je predstavio u čuvenom delu “O poreklu vrsta”. Galapagos je postao nacionalni park 1959. godine, sa 97,5% površine ostrva. UNESKO je ostrva Galapagos 1978. godine uključio na listu svetske baštine, dok je status Rezervata biosfere dobio 1985. godine. Rezervat je 2001. proširen i na morsku zonu. I danas su ostrva Galapagos laboratorija na otvorenom u kojoj se može posmatrati svetska evolucija…
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su njegovi diplomatski potezi dali rezultate, dok se u Rusiji beleže novi incidenti i eksplozije. Kijev navodi da je razotkrio veliku šemu pranja novca vrednu više milijardi dolara.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 10. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
NASA je objavila sastav posade za misiju Artemis III, planiranu za 2027. godinu, i otkrila nove detalje o jednom od najsloženijih svemirskih poduhvata u novijoj istoriji.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 2
Pogledaj komentare