Info

Ponedeljak, 01.04.2013.

13:45

Korejsko poluostrvo na ivici novog rata posle 60 godina

Poruka Južne Koreje da će izvesti preventivne udare protiv nuklearnih i raketnih postrojenja u Severnoj Koreji u slučaju izbijanja neprijateljstava, uskovitlala je spiralu povećanja napetosti i u uslovima kada je Pjongjang proglasio da je u "stanju rata", verbalno je približila Korejsko poluostrvo drugom Korejskom ratu.

Podrazumevana plava slika

"Uspostavićemo takozvano 'aktivno odvraćanje' u cilju brzog neutralisanja severokorejske nuklearne i raketne opasnosti", poručio je ministar odbrane u Seulu Kim Kvan Djin, najavljujući radikalnije odgovore na provokacije nego što je Jug ranije reagovao.

Region je tako po ko zna koji put došo u situaciju da strahuje od ponavljanja Korejskog rata 1950-1953. za koji se verovalo da se više ipak neće ponoviti posle 60 godina.

Spirala medjusobnih pretnji i povećanja napetosti pokrenuta je decembarskim lansiranjem rakete dugog dometa Severne Koreje, pa po već uobičajenom šablonu treće nuklearne probe u februaru.

Iako vojni zvaničnici u Seulu tvrde da nema znakova vojnih aktivnosti na Severu koji bi ukazivali da predstoji neposredan napad, susedi i svet zazire od nepredvidivog rukovodstva Pjongjanga i slučajnih incidenata koji bi mogli da se otmu kontroli.

Slične pretnje bombardovanjima i otkazivanje sporazuma o primirju od strane Pjongjanga nisu novina, ona su beležena prethodnih šest decenija nebrojano puta, ali je razlika sada u nuklearnom oružju Severne Koreje i rešenosti Seula da odlučno reaguje na svaku provokaciju.

Jug je pritom sada promenio pravila i dozvolio lokalnim jedinicama da odmah reaguju na svaki napad bez čekanja odobrenja Seula.
Tenkovi Južne Koreje na vojnoj vežbi (Foto: Beta, AP)
Posle potpisivanja primirja u Panmundžomu 27. jula 1953. bilo je čestih incidenata preko najutvrdjenije granice na svetu, a velika kriza je izbila kada je oktobar 1979. ubijen predsednika Park Ču Hije, otac sadašnje predsednice. Ubica je bio prvi čovek severnokorejske obaveštajne službe.

Na ivici rata poluostrvo je bilo i 1983. kada je u eksplozija bombe u Burmi poginulo 17 članova delagacije Južne Koreje, medju kojima i četiri ministra. Igrom slučaja predsednik koje je bio meta napada je izbegao masakr jer je zbog gužve u saobraćaju u Rangunu kasnio na ceremoniju u paviljonu gde su agenti Severa postavili bombu.

Podmetnuta bomba 1987. u avionu Korejan airlajnsa u kome je stradalo 115 osoba, dovela je do nove krize za koju je Severna Koreja proglašena odgovornom.

Tenzije su mesecima trajale i nakon što se 1996. severnokorejska špijunska podmornica približila obali Južne Koreje. Ubijeno je 13 vojnika i civila na južnokorejskoj strani i 24 na strani Severne Koreje.
Kim Džong Un sa vojnicima Severne Koreje (Foto: Beta/AP)
To je bio i poslednji značajniji oružani incident iz vremena Hladnog rata i pokušaja ubacivanja špijuna i izvodjenja diverzantskih akcija.

Novi talas napetosti druge vrste počeo je oktobra 2006. kada je Severna Koreja, pod vodjstvom Kim Džong Ila, oca sadašnjeg predsedina, izvela prva nuklearnu probu. Ujedinjene nacije su uvele prvi set sankcije Pjongjangu.

U uslovima povećanih napretosti i pretnji nakon druge nuklearne probe maja 2009. Savet bezbednosti UN uveo nove sankcije zvaničnicima Severne Koreje. Ratni brodovi Severne i Južne Koreje razmenili su kratkotrajnu vatru u Žutom moru u spornom graničnom pojasu.

U znak protesta Sever je prekinuo razgovore šest država o denuklearizaciji poluostrva u zamenu za značajniju ekonomsku pomoć i priznaje Pjongjanga.

Tek što su se strasti stišale i svet malo odahnuo, marta 2010. nedaleko od sporne granice, potopljen je južnokorejski vojni brod "Čeonan" a poginulo 46 mornara. Seul je tvrdio da je brod potopljen u eksploziji torpeda ispaljenog sa severnokorejske podmornice. Pjongjang je negirao učešće u potonuću južnokorejskog broda.

Sever je tada prekinuo takozvanu vruću telefonsku liniju, što je ranije učinjeno još samo četiri puta.
Amerièki B-2 stelt bobmarder iznad korejskog poluostrva (Foto: Beta)
Novembra iste godine Sever je bombardovao južnokorejsko ostrvo u spornom graničnom području i ubio dva civila i dva vojnika. Odgovor juga je bio spor i mlak, zbog čega je javnost i opozicija oštro kritikovala tadašnje rukovodstvo u Seulu.

Dolaskom na Severu novog vodje Kim Džong Una decembra 2011. ukazala se šansa za reformama i nastavkom razgovora, medjutim, brzo se pokazalo da sin ide očevim stopama pa je posle uspešne probe rakete dugog dometa decembra 2012. 12. februara ove godine Severna Koreja izvela i treću nuklearnu probu.

Savet bezbednosti UN je odmah saopštio da će preduzeti dalje akcije i da taj potez predstavlja "jasnu pretnju po medjunarodni mir i bezbednost".

Pjongjang je kao odgovor raskinuo 60 godina staro primirje kojim je okončan Korejski rat i upozorila da je sledeći korak akt "nemilosrdne" vojne odmazde protiv neprijatelja.

Krajem marta Severna Koreja stavila rakete i dalekometnu artiljeriju u stanje borbene gotovosti ciljajući američke vojne baze u Južnoj Koreji, na Guamu, Havajima i američkom kontinentu, nakon što su američki bombarderi B-52 i stelt B-2 izveli nove letove preko Korejskog poluostrva preteći Severu.

Svet sada sa strepnjom gleda u kom pravcu će dogadjaji dalje ići jer prostora za nove pretnje kao da više nema.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: