Info

Ponedeljak, 14.11.2011.

13:45

Osramotićemo škole koje „muljaju“

Škole moraju da pomognu deci da odu dalje nego što je bilo ko pretpostavljao da mogu. Moramo roditeljima dati dokaze koje su im potrebni da moraju da se okupe i zahtevaju bolje. Šta jednu školu čini dobrom? Marljiv rad, posvećeni učitelji, direktor koji nadahnjuje, i roditelji koji ne misle da se podučavanje završava na kapiji škole. Recept je očigledan. To ga, ipak, ne čini jednostavnim.

Autor: Dejvid Kameron

Podrazumevana plava slika

Šta jednu školu čini dobrom? Marljiv rad, posvećeni učitelji, direktor koji nadahnjuje, i roditelji koji ne misle da se podučavanje završava na kapiji škole. Recept je očigledan. To ga, ipak, ne čini jednostavnim.

Imam veliko poštovanje prema mnogim izuzetnim državnim školama u ovoj zemlji i briljantnoj novoj generaciji nastavnika koji doleze da u njima rade. Ipak, postoji i zapanjujući jaz između najboljih i najgorih.

Na svaku fantastičnu školu, kakve Akademija Burlington Dejns (Burlington Danes Academy) u Zapadnom Londonu - koja je do nedavno bila „ratna zona“, prema rečima njenog upravnika, a sada se u njoj čeka na mesto i na listi je dobitnika nagrada - postoje druge koje se provlače, tolerišući sebi da budu na drugom mestu.

Zašto treba da trpimo školu koja dopšta da dete sedi u poslednjem redu i menja „status“ na Fejsbuku? Ili jednu, u kojoj učenici i osoblje odbrojavaju vreme do kraja polugodišta, ni ne pitajući zašto se ocena B (4) ne može pretvoriti u A (5)?

Britanija ne sme dozvoliti da slabe škole uguše potencijal deteta. Moramo da svaku glavu i svaku sposobnu ruku uključimo u obnovu naše ekonomije i društva.

Slobodne škole - potpuno nezavisne škole u državnom sektoru, koje je pokrenula ova Vlada, finansiraju poreski obveznici, a uspostavili su ih roditelji i nastavnici, dobrotvori i preduzetnici - uvode revoluciju u obrazovanje. Danas Vlada pokreće planove i za nešto više - za decu s problemima u ponašanju i posebnim potrebama.

Znam da slobodne škole rade. Video sam to svojim očima - i to što se događa je fantastično. Do septembra sledeće godine, širom engleske će biti otvoreno više od 80 slobodnih škola.

Želim da budu udarne trupe inovacija u našem školskom sistemu. One će razbiti samozadovoljstvo. U dve trećine prvih škola ima više učenika od planiranog broja, dok poneke dobijaju i po tri zahteva za jedno mesto.

Uočavanje istinski problematičnih škola, pregledanje njihovog rada i slanje inspektora da ih doteraju u red je relativno lako. Ostaćemo nemilosrdni u borbi protiv uljuljkane neuspešnosti. Uskoro ćemo preuzeti još više propalih škola s novim akademijama, nego za osam godina programa pod Laburistima.

Ipak, neophodno je rešavati probleme onih koji su širom zemlje zadovoljni „muljanjem“ - to su mesta gde poštovanja vredni rezultati i pristojan lokalni ugled maskiraju neuspeh da se otkrije potencijal. To su deca koja su bila dobra u osnovnoj školi, a onda izgubila zamah. Neko ko obećava brzo se ugasi.

Ovo je skrivena kriza u našim školama - u bogatim okruzima i trgovačkim gradovima, baš koliko i u velikim gradovima.

Zato sam oduševljen što ser Majkl Vilšo (Sir Michael Wilshaw), jedan od najboljih nastavnika koje je naša zemlja imala, preuzima dužnost glavnog školskog inspektora. Već je jasno stavio do znanja da su mu pred očima „kotrljajuće škole“.

Ovaj izazov se postavlja svuda u našoj zemlji - mestima u kojima upranici, roditelji i nastavnici ni ne pomišljaju da možda i greše. Zato je od životnog značaja da bacimo svetlo na tajni neuspeh, dajući ljudima informacije neophodne za promenu.

Prethodna vlada se stidela toga problema. Velike količine podataka je držala skrivene - usmerevajući pažnju na tabele koje su, na izgled, pokazivale da se stvari svake godine popravljaju. Postavila je usku definiciju „kotrljajućih škola“, što je mnogima omogućilo da se provuku neopaženo. Za razliku od toga, ova Vlada će definiciju proširiti, tako da još više osrednjih škola bude pod pritiskom da radi bolje.
Dejvid Kameron: Cilj školovanja je da izmeni život (Foto: Beta - 26.10.2011.)
Od januara [2012. godine] ćemo urediti tabele za rangiranje tako da će svako ko ima veze sa školama po prvi put moći da vidi da li radi onako kako bi trebalo.

Od juna ćemo objavljivati podatke iz Nacionalne baze podataka učenika o učinku svih učenika. Naravno, podaci će biti anonimni, ali ćete moći da vidite šta se dogodilo s određenim učenicima: kako su počeli, napredak koji su postigli, i kako su završili [školovanje]. Takođe smo podatke o trošenju [sredstava] učinili javnim. Sve ovo će da uoče istinu i souče se s neuspehom tamo gde on postoji.

Takođe pooštravamo ispite. Sve više učenika uzima suštinske teme [u svoj kurs u školi]. Već sada oko jedne četvrtine dece više se prijavljuje na kurseve savremenih jezika i istorije, da bi dobili Generalni sertifikat sekundarnog obrazovanja (GCSE). Za zapnjujućih 82% se povećao broj učenika koji pohađaju bar tri predmeta iz različitih nauka. Do kraja sedmice ćemo više govoriti i o planovima za praktičnu nastavu.

Cilj školovanja je promena života. Nije dovoljno da nastavnici u šajrovima (okruzima) budu zadovoljni ako polovina dece dobije pet dobrih GCSE-a, kada u Akademiji Mosborn (Massbourne Academy) u Hakniju to postiže njih 82%.

Kada ljudi koji su vezani za školstvo mogu da vide šta treba uraditi da se izašlo iz koloseka - i dobiju slobodu da sami biraju, umesto da dobijaju naređenja odozgo - moguće je dramatično poboljšanje. U Školi Gofs (Goffs School) u Česhantu je, na primer, za samo godinu dana od jedva polovine učenika koji su dobijali 5 dobrih GCSE-a, među njima iz engleskog i matematike, porastao na tri četvrtine.

Škole moraju da pomognu deci da odu dalje nego što je bilo ko pretpostavljao da mogu. Moramo roditeljima dati dokaze koje su im potrebni da moraju da se okupe i zahtevaju bolje. To je ono što mi radimo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: