U sudaru Rusije i NATO-a jedna se uspavana regija na severu Evrope pokazuje kao najranjivije ili, kako to piše Politico, trenutno najopasnije mesto na svetu.
Izvor: Jutarnji list
Profimedia/U.S. Air National Guard photo by Master Sgt. Ryan Campbell
Slabo naseljeni, pretežno poljoprivredni uski pojas između Poljske i Litvanije – prevlaka Suvalki – spaja Belorusiju i Rusiju s njenom baltičkom enklavom Kalinjingradom, domaćinom ruske Baltičke flote, koja, kako se već godinama govori, pored ruskih ratnih brodova pruža dom i nuklearnom arsenalu Kremlja.
Prema mišljenju mnogih analitičara, stotinu kilometara dug koridor bio bi prva meta Vladimira Putina, odluči li ruski predsednik da direktno proširi sukob sa Zapadom i zemljama NATO-a.
U razgovoru s reporterima Politico, lokalno stanovništvu nedalekog gradića i Litvaniji Druskininkaija je reklo da se ne boji napada Rusa, donedavno najbrojnijih turista tog turističkog grada. Osim toga, NATO će ih braniti, očekuju. Ali, njihov se rodni kraj smatra Ahilovom petom Litvanije, zbog značaja koji Kalinjingrad ima za Rusiju, i važnosti koju Suvalki ima, nazvan po obližnjem poljskom gradu.
Najranjivije mesto
Bivši estonski predsednik Tomas Hendrik Ilves objašnjava kako je ime – osim prevlakom naziva se još i Suvalkijeva pukotina – smislio samo nekoliko minuta pre sastanka s tadašnjom nemačkom ministarkom odbrane Ursulom von der Lajen 2015. godine, kada je pokušavao da upozori saveznike na rupu u obrani Zapada.
U slučaju okršaja, piše Politico, Rusija bi mogla simultano da napadne i sa zapada i s istoka te preuzimajući taj kopneni koridor odseći Baltičke zemlje od NATO saveznika.
"To mesto predstavlja najranjivije mesto", ističe Ilves.
Takav potez Rusije zazvonio bi, dakako, na uzbunu celom svetu jer bi to značilo da je svet došao do tačke konfrontacije nuklearno naoružanih suparnika. Ilves je s Von der Lajen razgovarao povodom ruske aneksije Krima, ali sadašnja situacija na istoku Evrope, i rusko stvaranje kopnenog mosta za strateški važni Krim, koji je baza njene Crnomorske flote, prikazuju Ilvesov "scenario sudnjeg dana" u novom svetlu.
Čuvaju nuklearni arsenal?
Foto: EPA-EFE/ Tibor Illyes
Kalinjingrad je i strateški i simbolički vrlo važno mesto u ruskoj novopronađenoj nacionalnoj ideologiji. Rusija je u tom gradu nagomilala značajan broj vojnika, a njena Baltička flota broji desetine hiljada vojnika. Do Drugog svetskog rata grad se zvao Kenigsberg, ali Sovetski savez je preuzeo grad od poražene Nemačke i isterao s tog područja nemačko stanovništvo. Raspadom SSSR-a Kalinjin grad, koji je do dandanas zadržao ime prema boljševičkom vođi Mihajlu Kalinjinu, postaje ruska eksklava.
Vojnici NATO-a trenutno treniraju u blizini koridora, kako bi bili spremni za svaki potencijalni scenario. Razni analitičari navode kako je Kalinjingrad bitan ne samo za rusku ofenzivu u Ukrajini već i za rusku sigurnost opšte. Iako to nikada nije potvrdila (ili negirala) veruje se da Rusija tamo drži deo svog nuklearnog arsenala kako bi na dometu imala evropske prestolnice, uključujući Berlin. U Kalinjingradu, rodnom mestu filozofa Kanta, a takođe i Putinove bivše supruge, luka je bez leda cele godine i kao takva važna osim Rusiji i baltičkim zemljama, zbog prometa i trgovine.
Ruska opsednutost koridorima?
Profimedia
Trenutno Kalinjingradska oblast broji oko milion stanovnika budući da je grad koji su osnovali tevtonski vitezovi, i koji je pre Berlina bio glavni grad Prusije, svojevrsni magnet za imigraciju iz unutrašnjih delova Rusije. Kalinjingrad je i jedan od najvećih ruskih industrijskih centara, a nekoliko je puta izabran za najbolji ruski grad, po mišljenju Rusa.
Ništa zasad ne upućuje na to da bi Putin mogao da posegne za osiguranjem kopnenog mosta za svoju važnu eksklavu, piše Politico. Međutim, to što Suvalki deluje nevažno čini ga privlačnim za Putina, kažu analitičari.
"Jedini odgovor je povećati prisutnost NATO snaga", smatra Margiris Abukevičius, litvanski zamenik ministra odbrane.
"Znamo da je Rusija opsednuta kopnenim koridorima", kaže.
Početkom ovog meseca zabrinuti Vilnius je posetio njemački kancelar Olaf Šolc koji je govorio o slanju "robusne brigade" za pojačanje sigurnosti Litvanije, ali se ispostavilo da Berlin misli na jedinicu od 50 vojnika.
"Istorijski pomak NATO"
Ipak, o pojačanju bezbednosti tog dela istočnog krila NATO-a sigurno će se raspravljati na skorašnjem samitu saveznika, kaže Politico. Pitanje je hoće li se dodatni vojnici slati na privremenoj ili trajnoj osnovi. Odluka još nije donesena, ali je sigurno je da će NATO značajno zbijati svoje redove. Reč je o istorijskom pomaku "centra gravitacije prema istoku", zaključuje Politico.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Teheran tvrdi da je primirje između SAD i Irana koje je danas sklopljeno prekršeno, a predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf kaže da to pregovore čini "besmislenim".
Sukobi na Bliskom istoku ušli su u 39. dan. Predsednik SAD-a Donald Tramp počeo je dan pretnjama da će "cela civilizacija umreti večeras". Epilog – dvonedeljno primirje, kraj bombardovanja i otvaranje Ormuskog moreuza.
Iran je prekinuo direktnu komunikaciju sa SAD nakon što je Donald Tramp u utorak ujutru zapretio da će uništiti njegovu "čitavu civilizaciju", saopštili su zvaničnici sa Bliskog istoka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je lice koje je trebalo da izvede napad na gasovod ka Mađarskoj imalo vojni čin u armiji svoje zemlje, ističući da nadležne službe postupaju profesionalno i da istraga još traje.
Od pametnih telefona, do preciznog oružja - satelitska navigacija je temelj savremenog života. Ali i ratovanja. Globalni navigacioni satelitski sistemi postali su nezamenljivi. Zato i jesu na meti.
Cene goriva širom Evrope osetno su porasle nakon eskalacije krize na Bliskom istoku, usled koje je cena sirove nafte Brent premašila 100 dolara po barelu.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 42. dan. U toku su novi oružani incidenti na jugu Libana. Volodimir Zelenski je prvi put javno priznao da je ukrajinsko vojno osoblje oborilo dronove "Šahed" iranske proizvodnje u više zemalja Bliskog istoka tokom rata.
Članice NATO-a nemaju obavezu pomagati SAD i Izraelu u ratu s Iranom, izjavio je turski ministar trgovine Omer Bolat nakon što je američki predsednik Donald Tramp dao saveznicima ultimatum da pronađu rešenje za otvaranje Ormuskog moreuza, piše Euronews.
Rat u Ukrajini 1.507. dan: Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio da je proglasio uskršnje primirje. Volodimir Zelenski, predsednik Ukrajine, odgovorio je da će njegova zemlja poštovati privremeni prekid vatre.
Film o životu i karijeri Majkla Džeksona, suočio se sa velikim promenama tokom produkcije, nakon što je otkriveno da određeni delovi njegove priče ne mogu biti prikazani na velikom platnu.
Glumica Sijena Miler prisetila se iscrpljujućeg snimanja ljubavnih scena sa Benom Aflekom za film "Noćni život", otkrivši da je devetočasovni maraton završila tresući se i u suzama od smeha.
Španija je po prvi put uspela da uvrsti tri svoja filma u konkurenciju za prestižunu nagradu Zlatna palma na filmskom festivalu u Kanu, prenosi danas Pais.
Nijedan italijanski reditelj neće se ove godine nadmetati na filmskom festivalu u Kanu za prestižnu nagradu Zlatna palma, saopštili su danas organizatori festivala.
NATO Secretary General Mark Rutte stated that negotiations are underway with the US, Denmark, and Greenland regarding the future of the island, and that the Alliance is aligned with US President Donald Trump on Arctic security, Anadolu reports.
Permanent Representative of Russia to the UN, Vassily Nebenzya, stated that Pristina, with the "tacit" approval of Brussels, continues to "sabotage" the establishment of the Community of Serbian Municipalities (CSM), as foreseen by the 2013 Brussels Agreement.
The conflict in the Middle East continues despite the ceasefire. The Israel Defense Forces (IDF) are bombing parts of Lebanon, especially Beirut, while Iran says that Lebanon was included in the peace agreement — a point denied by both Netanyahu and Trump.
The introduction of the EES system at EU borders is already causing major queues, hours-long waits, and biometric issues, and the start of full implementation during the Easter holidays could further complicate travel for Serbian citizens.
Komentari 7
Pogledaj komentare