Navodni slovenački non-paper kojim se predlaže komadanje BiH nije jedini takav dokument koji kruži Evropom.
Izvor: DW
olinchuk/ Depositphotos
"Potrebno je da Brisel jasno digne glas", rekao je za DW Kristijan Švarc-Šiling, bivši visoki predstavnik u BiH.
Pandemija u Bosni i Hercegovini odnela je u odnosu na broj stanovnika više života nego u skoro bilo kojoj drugoj zemlji u Evropi, pisao je berlinski "Tagescajtung" u članku. Već ova činjenica trebalo bi da usmeri našu pažnju na Zapadni Balkan. Ali trenutno se čini da je EU zabavljena sobom.
Dok se BiH bori s pandemijom, neuspelim programom Kovaks i sopstvenim političarima, za Brisel je otišlo nekoliko takozvanih non-papera o regionu.
Radi se o nezvaničnim dokumentima, sačinjenim da testiraju političke predloge.
Ilustracija: Depositphotos/ Tatiana53
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je krajem marta u Briselu dokument koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da "pomogne" BiH na putu u EU.
Tim papirom hrvatska vladajuća HDZ podržava napore sestrinske stranke HDZ BiH da promeni izborni zakon tako da se održi blokada BiH kao države, a Zagreb ima uticaj na donošenje odluka.
U tom non-paperu se na prvi pogled ne prepoznaje da bi promene zakona otvorile put stvaranju trećeg entiteta u BiH i, u konačnici, njegovom pripajanju Hrvatskoj.
Takav dokument izazvao je nezadovoljstvo mnogih.
Manuel Zaracin, poslanik nemačkih Zelenih, postavio je upit Vladi u Berlinu i dobio zadovoljavajući odgovor: "Savezna vlada se zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, sa postojećim entitetima.“
Mirni raspad?
Član Predsedništva BiH Željko Komšić, bosanski Hrvat kojeg HDZ u BiH i Hrvatskoj ne prihvata, poslao je sopstveni papir kao odgovor početkom aprila.
U tom dokumentu on ističe, prema njegovom mišljenju, "nejasnu politiku EU, koja je pod snažnim uticajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, kao i nedostatak neutralnosti delegacije Evropske unije u BiH".
Komšić je ukazao na mešanje Srbije i Hrvatske u unutrašnje stvari BiH kao i na pritisak Rusije zbog aspiracija BiH za ulazak u NATO.
On poziva na aktivniji angažman EU i pomoć u deblokadi državnih institucija, inače će, kako je naglasio, situacija u zemlji još više eskalirati.
Međunarodna zajednica u BiH promptno je reagovala i pozvala političke aktere da prestanu sa špekulacijama i ne stvaraju nepotrebne napetosti.
EPA-EFE/ ANDREJ CUKIC
Pre samo nekoliko dana Željko Komšić potvrdio je da je predsednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavne posete Sarajevu 5. marta rekao trojici članova Predsedništva BiH da je u EU sve više glasova koji pozivaju na dovršetak raspada Jugoslavije. Pahor je navodno pitao da li je moguća "mirna disolucija" BiH.
Prema Komšićevim rečima, on i Šefik Džaferović, bošnjački član Predsedništva, rekli su da mirno razdvajanje nije moguće, dok je Milorad Dodik izrazio suprotan stav. Nije novina da Dodik zastupa takvo mišljenje.
Moglo bismo da se zapitamo zašto jedna tako važna informacija tek sada izlazi u javnost? Jedan od verovatnih razloga je da je u opticaju još jedan non-paper o "nerešenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata" nakon raspada Jugoslavije. Premijer Slovenije, Janez Janša, dobar Orbanov prijatelj, očigledno je u februaru nezvaničnim kanalima, poslao takav dokument predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu. Janša, međutim, poriče da je autor dokumenta.
Taj navodni non-paper, koji je ove sedmice objavio jedan slovenački portal, predviđa pre svega nastavak nacionalističke politike Srbije i hrvatske HDZ prema BiH. Prema nekim informacijama, deo dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Briselu ga nazivaju "slovenačkim papirom".
Rat?
Dokument je izazvao pometnju jer se u njemu predlaže nastanak velikih Srbije, Hrvatske i Albanije.
Bošnjacima bi ostao manji deo BiH.
Nije čudo da su se protivnici takve ideje glasno pobunili, čak se pominju i oružani sukobi.
U dokumentu se govori o "tihoj proceduri", to jest da se daleko od očiju javnosti u regionu i međunarodnoj zajednici opipava puls za takvu ideju.
Zastrašujuće je što su neki u međunarodnoj zajednici učestvuju u takvom "tihom" savetovanju.
Da li je potpuno zaboravljeno da je u BiH stravični rat izbio upravo zbog sličnih planova?
EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Janša nije direktno opovrgao navode. Naglasio je da Slovenija "ozbiljno traži rešenja za razvoj regiona kao i za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana", ali da to ometaju tvrdnje kojima se slovenački non-paper povezuje sa ranijim planovima podele BiH.
Predsednik Slovenije Pahor nije komentarisao navodni dokument premijera Janše, ali je iz njegove kancelarije saopšteno: "Predsednik Pahor redovno upozorava na opasnost ideje raspada Bosne i Hercegovine i redizajna granica na Zapadnom Balkanu. S obzirom na zabrinutost zbog ovih ideja, on je tokom posete Sarajevu u martu pitao sva tri člana Predsedništva BiH šta o njima misle".
Pahor je u nastupu na slovenačkoj POP TV rekao da je nakon povratka iz BiH još više uveren da se EU suočava s "neugodnom situacijom u kojoj neće moći da preko noći donese odluku o budućnosti Zapadnog Balkana, a ipak će morati da deluje brzo". Ukoliko se oteže, dodao je Pahor, "svašta se može desiti na Zapadnom Balkanu, možda čak i uz upotrebu sile, pa ćemo opet gledati krvoproliće".
SAD i EU rekli svoje
Američka ambasada u Sarajevu odgovorila je na planove iz slovenačkog papira jasnim saopštenjem u kojem se poziva na Dejtonski sporazum.
"Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa neporecivim teritorijalnim integritetom".
Stav EU takođe deluje jasno: "Ne postoji ništa što treba da se menja", rekao je jedan portparol Evropske komisije.
Bez obzira na to, "tihe procedure" su zabrinjavajuće vest, posebno pred održavanje sastanka ministara spoljnih poslova članica EU gde će na dnevnom redu biti i Zapadni Balkan, kao i pred samit Brdo-Brijuni u Kranju, koji bi trebalo da se održi za dva meseca.
Nije jasno zašto je Slovenija, koja će uskoro preuzeti predsedavanje EU, potpisala hrvatski non-paper. Ali jasno je da su ideje s kraja osamdesetih koje su izražavali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i danas itekako žive.
EU mora konačno da se postavi protiv nacionalističkih i fašističkih težnji, i kada dolaze iz sopstvenih redova. Politika prema Zapadnom Balkanu, a posebno BiH, mora biti jasna, transparentna i fokusirana. To je krajnje važno i zbog nacionalističkih stremljenja unutar EU.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deveti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Kuvajt.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da je rat protiv Irana gotovo završen, i da su SAD ispred očekivanog roka od četiri do pet nedelja.
Osmi dan sukoba Amerike i Izraela sa Iranom. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije. IRGC saopštio je da je njegova jedinica dronova izvela masovni napad na vazduhoplovnu bazu Al Dafra u UAE.
Turska strahuje da bi sukob SAD i Irana mogao prerasti u širi regionalni rat. Ankara pokušava da posreduje, dok istovremeno brine zbog ekonomskih posledica, kurdskog pitanja i mogućeg novog talasa izbeglica.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Smeštene na 950 metara nadmorske visine na planini Maljen, Divčibare sa svim svojim prirodnim lepotama su jedna od najatraktivnijih turističkih tačaka na zapadu Srbije.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da je rat protiv Irana gotovo završen, i da su SAD ispred očekivanog roka od četiri do pet nedelja.
Predsednik Francuske Emanuel Makron stigao je u ponedeljak popodne na nosač aviona Šarl de Gol u Sredozemnom moru kako bi vojnicima na terenu objasnio razloge za ovaj "izuzetan" manevar.
Stručnjaci upozoravaju da iza umora, razdražljivosti i pada koncentracije tokom ovih meseci stoji biološki fenomen poznat kao "prolećni umor“, koji nastaje zbog prilagođavanja organizma na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Gojaznost je bolest i tako se tretira u naučnim medicinskim krugovima, stoga ne čudi što osim preparata postoje inovativne metode i pristupi u gubljenju kilaže.
Rekreativno korišćenje narkotika kod mlađe populacije može za više od 100 odsto da poveća rizik od moždanog udara, objavljeno je u naučnoj studiji koju je sproveo britanski Univerzitet Kembridž.
Zbog primećenih neispravnosti sa hrvatskog tržišta se privremeno povlače sve serije leka Zoltex 40 mg praška koji se koristi kao rastvor za inekcije, saopšteno je danas iz firme Belupo i Agencije za lekove i medicinske proizvode (HALMED).
Triler "Dvostruki rizik" iz 1999. godine ponovo je privukao veliku pažnju publike, a sad je na trećem mestu najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji.
Sastav Gospon Tamburaši, kojem je ime dao Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava Centra, sa najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Kompanija TerraPower, čiji je osnivač milijarder i filantrop Bil Gejts, dobila je ključnu dozvolu za početak izgradnje svog inovativnog nuklearnog reaktora u Vajomingu.
Keitlin Kalinovski, koja je predvodila ambiciozne planove OpenAI-a u svetu robotike, napustila je kompaniju nakon neslaganja oko kontroverznog ugovora sa Ministarstvom odbrane SAD.
Novi direktor kompanije Porsche, Mihael Lajters, razmatra mogućnost da se modeli Taycan i Panamera u budućnosti spoje u jednu modelsku liniju kako bi se smanjili troškovi razvoja.
Grupacija pokreće veliki talas zapošljavanja kako bi unapredila kvalitet svojih američkih brendova nakon kritika i promenljivih rezultata u istraživanjima pouzdanosti.
Komentari 66
Pogledaj komentare