Ilustracija: Getty images/ Christopher Furlong / Staff
Tesnom većinom na referendumu, građani Velike Britanije 23. juna 2016. godine odlučili su da raskinu 47 godina dugu vezu sa Evropskom unijom.
Proces izlaska Velike Britanije iz Evropske unije započeo je 29. marta 2017. kada je tadašnja premijerka Tereza Mej pokrenula Član 50 Lisabonskog ugovora.
Evropska komisija "naivno" je želela tada da se do kraja godine (2017) postigne okvirni dogovor o razdruživanju, ipak evropski lideri dogovorili su sa Terezom Mej sporazum o povlačenju u novembru 2019. godine.
Taj sporazum nije naišao na odobravanje u parlamentu. Od januara do marta 2019. godine čak tri puta sporazum je odbačen. Tereza Mej nije imala podršku svoje stranke, jer je do samog početka sporazum sa EU za njih bio problematičan. Kako se tada govorilo - sporazum nije donosio promene.
Nakon brojnih neuspeha da Veliku Britaniju izvede iz EU premijerka je podnela ostavku 7. juna 2019. godine, a nakon stranačkog glasanja na čelo Konzervativaca i Vlade došao je Boris Džonson, a sa njim i nova faza pregovora.
Nakon izbora u Konzervativnoj partiji koji su održani 23. jula 2019. novi premijer postao je, bivši gradonačelnik Londona i bivši britanski šef diplomatije, Boris Džonson. On se i pre dolaska na funkciju zalagao za Bregzit. To je govorio u u svojoj kampanju pred stranačke izbore.
Njegova politika bila je sprovođenje Bregzita "sa ili bez sporazuma" do 31. oktobra.
Do tog 31. oktobra usledili su različiti sastanci, sednice, pregovori.
Ništa od toga nije bilo lako za novog premijera. Pregovori sa Evropskom Unijom bili su sve teži, a parlament je želeo nešto drugo - odlaganje Bregzita.
Džonson se tome protivio i ponavljao: "Sa ili bez sporazuma".
Ipak, pre sastanka lidera EU u Briselu, pregovarački timovi EU i Velike Britanije, dogovorili su novi sporazum o Bregzitu. Infomarciju su objavili 17. oktobra, a već 22. poslanici britanskog parlamenta usvojili su novi sporazum.
Kako se tada govorilo, Džonson je planirao da od EU zatraži odbinjanje zahteva za produžetak roka za Bregzit. Da sporazum nije izglasan u Parlamentu, zakonom koji je izglasan još u septembru, tražilo bi se produženje roka do 19. oktobra. Izglasavanjem zakona, čemu je doprinelo i ukidanje problematičnog bekstopa iz sporazuma, to je izbegnuto, ali se Džonson i dalje borio sa poslanicima.
Britanski poslanici glasali su za predlog kojim se povlači podrška sporazumu o Bregzitu premijera Borisa Džonsona dok on ne bude formalno ratifikovan.To je unelo nove pometnje.
Nakon različitih opcija i odbijanja Džonsonovih predloga, premijer je odlučio - javnost mora da ima izbor kada je u pitanju budućnost Bregzita i Velike Britanije.
Predlog je bio da prevremeni parlamentarni izbori budu 12. decembra, a poslanici britanskog parlamenta su to i prihvatili.
Nadajući se da je pitanje Bregzita postalo mučno za građane, Džonsonova kampanja zasnivala se na obećanju da će sve uskoro biti gotovo.
"Hajde da završimo Bregzit"
Nakon prevremenih parlamentarnih izbora 12, decembra, na kojima je ubedljivim rezultatom pobedila Konzervativna partija, "novi-stari" premijer Boris Džonson obećao je da će do 31. januara završiti Bregzit.
"Bregzit će biti gotov do 31. januara - nema ako, nema ali, nema možda", rekao je tada Džonson.
I, mora se priznati, bio je u pravu. Nakon što je zvanično zatražio od Kraljice da formira Vladu, Bregzit je krenuo u željenom smeru.
Već 20. decembra članovi parlamenta podržali su dogovor Džonsona i Evropske unije.
Kako je tada premijer Velike Britanije rekao "tužnoj priči koja se vuče tri godine će doći kraj".
A "kraj tužne priče" nagovešten je kada je kraljica Elizabeta II zvanično potpisala Zakon o Bregzitu u kojem su opisani uslovi izlaska Velike Britanije iz Evropske unije 31. januara.
Evropski parlament ratifikovao ugovor kojim se određuju uslovi razlaza između Velike Britanije i EU samo tri dana pre roka za izlazak. Uslovi razlaza Velike Britanije i Evropske unije očekivano su prošli bez poteškoća, ali emocije tog "istorijskog" 29. januara nisu izostale.
Predsednik Evropskog parlamenta David Sasoli naglasio je da je dan kada je EP ratifikovao sporazum bio "pun emocija", jer će stvari biti neizbežno drugačije.
Posle glasanja je poručio svojim "dragim britanskim prijateljima" da je italijanska reč "adio" suviše konačna da im zato sa svojim kolegama kaže "arivederči".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Narodna banka Srbije danas je demantovala medijske napise i objave s društvenih mreža da je doneta odluka o povlačenju novčanice apoena od 50 evra prve serije ili svih novčanica te serije iz opticaja.
Nemačka je odustala od svog dugotrajnog protivljenja nuklearnoj energiji, što predstavlja prvi konkretan znak zbližavanja nove nemačke vlade na čelu s kancelarom Fridrihom Mercom sa Francuskom.
Nova studija objavljena u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” otkrila je da bi zemljotres mogao da izbije duž zone subdukcije Kaskejdija, raseda koji se proteže od severnog ostrva Vankuver do Kejp Mendocina u Kaliforniji.
Predsednik Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine Aid Berbić otkrio je da nijedna omladinska reprezentacija ove zemlje neće nastupati ove godine na međunardonim takmičenjima.
Jedan putnik je poginuo, a dvoje ih je povređeno kada je u naletu vetra olujne jačine u prozor na lokalnom vozu u Japanu udarila cev, nakon čega se okno razbilo, saopštila je danas policija.
Italijanski ministar odbrane Guido Krozeto izjavio je danas da je Evropi potrebna integrisana odbrana, a da bi se to postiglo može biti potrebno sedam do 10 godina, i neophodno je imati oružje za delovanje, a ne samo reči.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je danas da Iran neće pregovarati o svom pravu na obogaćivanje uranijuma i odbacio "kontradiktorne" izjave američkih zvaničnika u vezi sa iranskim nuklearnim programom indirektnih pregovora sa Teheranom.
Engleska će biti prva zemlja na svetu koja će početi sa masovnom vakcinacijom protiv polno prenosive infekcije gonoreje, ali, kako prenose britanski mediji, vakcina neće biti dostupna svima.
Niko nije znao da ima virus. Dobila je temperaturu, osula se po telu, a onda počela da se trese. Bila je na pragu života. A korona ju je oduzela zauvek.
Srčane bolesti jedan su od vodećih uzroka smrti u svetu. Milioni ljudi uzimaju lekove za snižavanje holesterola i krvnog pritiska kako bi smanjili rizik.
Jedan od najtraženijih italijanskih "jangtajmera", Uno Turbo, nastao je 1985. godine, a do kraja proizvodnje 1994. napravljeno je oko 50.000 primeraka.
Toyotin legendarni SUV i pionir među konkurencijom započinje novu eru sa još efikasnijim performansama, naprednijim digitalnim iskustvom i najnovijom tehnologijom.
Komentari 24
Pogledaj komentare