Nemačka i Turska žele da poboljšaju svoje zategnute i konfliktne odnose. To je cilj i Erdoganove posete Nemačkoj.
Izvor: Dojče vele
Foto: GettyImages
Može li se to postići? Opozicija u Berlinu, kao i u Ankari je skeptična, piše Dojče vele.
Kada turski predsednik Redžep Tajip Erdogan stigne u posetu Nemačkoj, njegov glavni cilj će pre svega biti:
"U potpunosti ostaviti iza nas fazu u našim odnosima tokom poslednjih godina“.
Tako je on to nedavno izjavio.
Zaista, odnosi između Berlina i Ankare godinama su postajali sve napetiji. Činjenica je da je turska vlada ograničila pristup nemačkim političarima vojnoj bazi Indžirlik, da hapsi nemačke državljane u Turskoj i da Erdogan optužuje nemačku vladu da koristi „nacističke metode“. To su samo neke od mnogih konfliktnih tačaka. Središte spora dveju zemalja su autokratske tendencije Erdoganove vlade.
Sada Turska, međutim, ponovo pokušava da se okrene Nemačkoj i Evropi. Ankara se nada da će joj Berlin i Brisel pomoći da ponovo stabilizuje zemlju, nakon što su porasle napetosti između Turske i SAD zbog neslaganja oko Sirije, hapšenja američkog pastora u Turskoj i kasnijih ekonomskih sankcija.
Jirgen Hart (CDU): Berlin nema velika očekivanja
I Berlin i Ankara žele da unaprede međusobne odnose – Erdoganova poseta od 27. do 29. septembra mogla da bude prvi korak ka tome. Međutim, nemačka vlada nema velika očekivanja. Jirgen Hart, predstavnik poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu zadužen za spoljnu politiku, želeo bi da Erdogan pokaže „da veruje u evropske vrednosti, slobodu mišljenja i nezavisnost pravosuđa“.
Približavanje će biti moguće samo ako se nemački državljani koji su uhapšeni u Turskoj, puste na slobodu. Prema podacima nemačkog Ureda za spoljnu politiku, reč je o pet osoba.
Banket-bojkot
U petak ujutro, nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer, uz sve vojne počasti, primiće turskog predsednika u dvorcu Belvi. Istog dana, uveče, u Belviju će se održati i državni banket – o čemu se u Nemačkoj kontroverzno diskutuje.
Više visokorangiranih nemačkih političara najavilo je da neće prisustvovati tom događaju. Među njima je i Sevim Dagdelen.
"Kada je reč o dijalogu, trebalo bi to organizovati kao normalnu radnu posetu, bez najviših protokolarnih počasti za predsednika koji zatvara novinare, drži Nemce kao taoce, koristi mafijaške metode u okviru svoje spoljne politike. Zato smatram da su crveni tepih, vojne počasti i banket sasvim neprihvatljivi.“
Sevim Dagdelen (Levica) neće prisustvovati banketu
I prvi čovek liberala (FDP) Kristijan Lindner, kako je najavio, držaće se dalje od banketa.
Ali zato će se na banketu pojaviti jedan od najoštrijih Erdoganovih kritičara u Nemačkoj - Džem Ozdemir. Političar Zelenih ovako to objašnjava: „Erdogan će me morati da me vidi i da me istrpi – kao nekoga ko stoji iza kritika njegove autoritarne politike“.
Političar demohrišćana Hart smatra da prijem u Belviju nije samo izraz poštovanja Erdoganu, već i samoj Turskoj. „Mislim da je u redu da tako nešto organizujemo za Erdogana. On je jedan od naših ključnih partnera, posebno kada je reč o bezbednosnoj i izbegličkoj politici“.
Angela Merkel takođe neće prisustvovati banketu. Ali to i nije tako neuobičajeno, jer kancelarka samo u izuzetnim slučajevima prisustvuje takvim prijemima. Zato će se tokom posjete čak dva puta sastati s Erdoganom.
Turska privreda – prevelika da bi propala
Turska ekonomska situacija će tokom Erdoganove posete Nemačkoj biti ključna tema. Turski predsednik zastupa tezu da je, kako sam kaže, ekonomija njegove zemlje dovoljno jaka da samostalno savlada trenutnu krizu. Ipak, slaba valuta, velika inflacija i visoka stopa nezaposlenosti pokazuju nešto sasvim drugo.
Nemačka je takođe zainteresirana za oporavak turske ekonomije. „Do određene mere je Turska sistemski relevantna, jer je ona za nemačku vladu ’prevelika da bi propala’ – u šta veruje predsednik Erdogan“, kaže Kristijan Brakel, stručnjak za Tursku pri nemačkoj fondaciji „Hajnrih Bel“. „Turska želi odnos koji se prvenstveno zasniva na privrednoj saradnji, a u zamenu za saradnju u segmentu bezbednosti što podrazumeva tretman džihadista koji se vraćaju iz Sirije i Iraka. To je možda i jedina vrsta odnosa koje trenutno možemo da imamo sa Turskom.“
Kristijan Brakel: Turska želi odnos koji se prvenstveno zasniva na privrednoj saradnji, a u zamenu za saradnju u segmentu bezbednosti
Šta bi trebalo da se dogodi pa da se poboljšaju ekonomski odnosi Berlina i Ankare? Jirgen Hart kaže da Turska mora da obezbedi da nemačke firme ne moraju da se brinu o svojim tamošnjim radnicima: „(Erdogan) mora da prihvati da investitori žele pravnu sigurnost i poštovanje ljudskih prava svojih radnika“.
„Znamo da je turska privreda krhka i da ima strukturne probleme“, kaže političar demohrišćana. „Osim toga, sadašnja ekonomska kriza proizvod je duboke političke krize u Turskoj. Ako Turska želi da se ekonomski oporavi i nada se podršci iz Nemačke, onda moramo da razgovaramo i o vladavini prava, a ne samo o privredi.“
Opozicija u Turskoj kritikuje posetu
Uprkos takvim mišljenjima, Erdoganovi kritičari u Turskoj ne polažu nade u to da će nemačka vlada insistirati na stanju ljudskih prava u toj zemlji. „Erdogan posećuje Nemačku i dobrodošao je tamo, a istovremeno gazi ljudska prava“, kaže Garo Pajlan iz prokurdske stranke u Turskoj HDP. „Turska se na taj način prihvata, iako je to država koja krši ljudska prava. Jedini cilj posete jeste da se pokušaju da se izbegnu konflikti i da se zemlja spasi od kolapsa“.
Govor u džamiji u Kelnu
U Nemačkoj živi više od tri miliona ljudi poreklom iz Turske. Nemačko-turska zajednica u toj zemlji je međutim duboko podeljena kada je reč o turskom predsedniku. Iako je dve trećine Turaka s pravom glasa na poslednjim izborima glasalo za Erdogana, postoji i velika tursko-kurdska dijaspora koja je izuzetno kritički raspoložena prema turskom predsedniku. I u Bundestagu ima mnogo onih koji se ubrajaju u najveće kritičare Erdogana, a imaju turske korene – poput već pomenutih Sevim Dagdelen i Džema Ozdemira.
Džem Ozdemir: Idem na banket, Erdogan će morati da me istrpi
Erdogan svoju posetu namerava da završi u Kelnu. Tamo će održati govor tokom zvaničnog otvaranja džamije čiju izgradnju je finansirao turski DITIB. Ta verska organizacija pod kontrolom turske države nedavno je bila tema brojnih negativnih medijskih izveštaja u Nemačkoj.
Političarka Levice Sevim Dagdelen principijelno je protiv Erdoganove posete – od same državne posete, pa do govora u džamiji: „Ovo je propagandni nastup Erdogana koji će on da iskoristi na unutrašnjepolitičkom planu kako bi ga u Turskoj slavili kao velikog državnika. A to mu je omogućila nemačka vlada.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Moskva je oduvek razumela opasnost da se Evropa može pripremati za rat sa Rusijom i sve mere za obezbeđenje nacionalne bezbednosti preduzete su unapred, izjavio je portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov.
Broj Ukrajinaca koji beže od rata tražeći sigurnost u zemljama Evropske unije porastao je na najviši nivo u poslednje dve godine, nakon što je Kijev promenio pravila kako bi omogućio većem broju mladića da napuste zemlju, pokazuju zvanični podaci.
Rat u Ukrajini – 1.358. dan. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov demantovao je tvrdnje šefa Bele kuće Donalda Trampa o navodnom obnavljanju nuklearnih testova u Rusiji.
Stanovnici južnokorejskog ostrva Jeju od septembra primećuju male vrećice kineskog čaja koje je more izbacilo na obalu. Međutim, nakon detaljnijeg pregleda, utvrđeno je te kesice da sadrže ketamin.
Rat u Ukrajini – 1.359. dan. Žestoke borbe se nastavljaju. Ruske snage su, prema izveštajima, probile odbranu i ušle u Pokrovsk, strateški grad na jugoistoku zemlje.
Stanovnici južnokorejskog ostrva Jeju od septembra primećuju male vrećice kineskog čaja koje je more izbacilo na obalu. Međutim, nakon detaljnijeg pregleda, utvrđeno je te kesice da sadrže ketamin.
Rat u Ukrajini – 1.359. dan. Žestoke borbe se nastavljaju. Ruske snage su, prema izveštajima, probile odbranu i ušle u Pokrovsk, strateški grad na jugoistoku zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto smatra da bi Evropska unija trebalo da prestane da "šalje novac evropskih građana Ukrajini" nakon najnovijeg korupcionaškog skandala.
Rusija i Mjanmar održavaju zajedničke pomorske vežbe pod nazivom "Marumeks-2025" u Andamanskom moru, saopštila je danas pres-služba Ruske pacifičke flote.
Dijamantski broš i veliki zeleni dragi kamen koji su pripadali Napoleonu prodati su u sredu na aukciji u Ženevi po mnogostruko višoj ceni nego što se očekivalo.
U novoj naredbi koju je odobrio papa Lav XIV, a objavio Vatikan navodi se da katolici ne treba da smatraju istinitim priče o Isusuvom pojavljivanju u gradu Dozilu u Normandiji.
Divlja forma virusa koji izaziva poliomijelitis otkrivena je u uzorcima otpadnih voda u Nemačkoj, saopšteno je iz nacionalnog zdravstvenog instituta te zemlje, preneo je Rojters.
Otporne bakterije, poznate i kao superbakterije, predstavljaju sve veći problem u medicini. Svake godine milioni ljudi širom sveta obole od infekcija koje su sve teže lečive zbog rastuće rezistencije na postojeće antibiotike.
Trinaestogodišnja devojčica onesvestila se od alkohola, a lekari izveštavaju o nizu sličnih slučajeva u kratkom vremenskom periodu. Vikendi i žurke maloletnika sve češće se završavaju u Hitnoj pomoći.
Hungarian Foreign Minister Péter Szijjártó believes that the European Union should stop "sending European taxpayers' money to Ukraine" following the latest corruption scandal.
While the world's attention is focused on dramatic events in the battle for Pokrovsk, Russian forces are achieving increasing successes in a less noticed but strategically important part of the front, at the junction of Zaporizhzhia and Dnipropetrovsk regions.
The Serbian national football team takes the field at Wembley today in one of the toughest and most important matches in the 2026 World Cup qualifiers.
Russian Foreign Minister Sergey Lavrov commented on the reasons why the announced meeting between U.S. President Donald Trump and Russian President Vladimir Putin did not take place.
Komentari 6
Pogledaj komentare