Srbija će na kraju pregovora o pridruživanju EU morati da prizna Kosovo ili poslanici nemačke skupštine neće odobriti njeno članstvo.
Izvor: Beta, Tanjug
Početak pregovora o prijemu Srbije u EU neće biti ugrožen zahtevom za priznanje Kosova, rekli su poslanici Hrišćansko-demokratske unije, partije premijerke Angele Merker.
"Srbija će 15. decembra dobiti status kandidata, ali najverovatnije ne i datum za početak pregovora", poručili su poslanici.
Oni su naveli da će proces pristupanja Srbije trajati najmanje osam godina, koliko je i Hrvatskoj bilo potrebno, i dodali da na kraju pregovora "na stolu mora biti faktičko priznanje Kosova"
"Na kraju pregovora o priključenju faktičko priznanje Kosova mora biti na stolu, a ako to izostane, nemački parlament neće podržati članstvo Srbije u EU", rekli su poslanici Bundestaga na neformalnom sastanku u Beogradu novinarima i urednicima beogradskih redakcija.
Oni su rekli da će pregovori o prijemu Srbije u EU početi i biti završeni i bez formalno pravnog (de iure) priznanja nezavisnosti Kosova koje jeste poželjno, ali u svakom slučaju moraju biti prihvaćena neka rešenja koja će značiti faktičko priznanje kosovske nezavisnosti.
Prema njihovim rečima, faktičko priznanje nezavisnosti Kosova podrazumevalo bi pored ostalog prihvatanje članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama i međunarodnim organizacijama, i to je ono što će Srbija do završetka pregovora o članstvu u EU morati da ispuni.
Naveli su da je pitanje priznanja nezavisnosti Kosova ključno i ukazali da se članice EU u svojim procenama pridržavaju stava Međunarodnog suda pravde u Hagu čija je odluka o zakonitosti jednostranog proglašenja nezavisnosti podstakla priznanja Kosova.
"Razgovori (Prištine i Beograda) moraju da se nastave, a na kraju tih razgovora moraće da stoji i priznanje. To se podrazumeva", rečeno je novinarima uz ocenu da je jasno da se sporna pitanja ne mogu rešiti preko noći, već da je za to neophodno nekoliko godina.
Po mišljenju nemačkih poslanika, najteža prepreka koja bi mogla da ugrozi početak pregovora Srbije o prijemu u EU je hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića, jer to pre svega neće dozvoliti holandski parlament.
Na pitanje da li bi nesuglasice unutar EU o daljem širenju Unije mogle da ugroze nove kandidature, rečeno je da za Srbiju neće biti dodatnih prepreka ni odugovlačenja, ako budu ispunjeni svi uslovi.
Poslanici su ukazali i da je "poželjno" da se Srbija založi za ulazak u NATO jer između tog vojnog saveza i EU postoji bliska veza koja se ogleda u zajedničkoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici.
"Treba biti obazriv sa izjavama 'Nikad u NATO'. Srbija ne mora da bude članica NATO, ali onaj ko želi u EU, mora da sarađuje i sa NATO", rekli su poslanici.
Poslanici nemačkog Bundestaga razgovarali su u Beogradu sa predstavnicima Vlade Srbije i političkih stranaka, portparolima DS, DSS, G17 o pristupanju Srbije EU i ispunjenju kriterijuma za to. Ocenjeno je da je u pogledu uspostavljanja pravne države, borbe protiv korupcije, regionalnoj saradnji, dijalogu Prištine i Beograda i saradnji s haškim Tribunalom uočen napredak, ali da je neophodno da je preostalo još posla koji mora biti obavljen.
EU nema interes da primi zemlju sa nerešenim teritorjialnim problemima
Volfram Mas
Ambasador Nemačke u Srbiji Volfram Mas kaže da u EU ne insistiraju na tome da Beograd prizna nezavisnost Kosova, već da se pronađe rešenje za život običnih ljudi. Ipak, on navodi da EU ne može imati interes da ponovo primi jednu zemlju koja ima nerešene teritorijalne probleme.
"Na svojoj koži smo iskusili šta znače takvi problemi. Zbog toga tražimo praktično rešenje u korist ljudi na Kosovu", odgovorio je Mas na pitanje da li je Kosovo jedan od uslova za prijem Srbije u članstvo EU.
On je podsetio da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi jedan od kriterijuma za prijem novih članica u EU, što je predviđeno i kopenhaškim kriterijumima.
Nemački ambasador je izrazio očekivanje da će srpska vlada ispuniti preostale obaveze za približavanje Uniji.
“Imamo instrument izveštaja o napretku koji sačinjava Evropska komisija, i koja daje listu tačaka na kojima je potrebno još raditi. Naravno da se radi o mukotrpnom birokratskom procesu kako bi se 'aki kominoter” preneo u srpsku stvarnost. Za to je potrebno vreme”, dodao je on.
Prema njegovim rečima, srpska Vlada je svesna šta se još od nje očekuje. "Nemam sumnje da će, nakon tog velikog koraka koji je savladan, ono što je preostalo na vreme biti odradjeno”, zaključio je Mas.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Izraelska vojska planira da nastavi operacije u Iranu još najmanje nedelju do dve, tokom kojih namerava da pogodi hiljade ciljeva povezanim sa iranskim režimom, saznao je Tajms of Izrael od izvora upoznatih sa planom.
Iran je večeras izveo masovne napade na Ujedinjene Arapske Emirate. Američki predsednik Donald Tramp je rekao da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana.
Ekvadorske i američke snage pokrenule su operacije protiv, kako se navodi, označenih terorističkih organizacija u toj južnoameričkoj zemlji, saopštila je Južna komanda američke vojske.
Savezni apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država vratio je sporove koji su doveli do ukidanja većine carina predsednika SAD Donalda Trampa Trgovinskom sudu SAD, koji bi trebalo da utvrdi postupak za povraćaj više od 130 milijardi dolara uvoznicima.
Irački kurdski boraci navodno su pokrenuli kopnenu ofanzivu na Iran, tvrde američki zvaničnici za Fox News. Isto navode i izraelski kanal i24NEWS, i dopisnik portala Axios. Međutim, iranska agencija Tasnim demantuje da je došlo do prelaska preko granice.
Američki ministar odbrane Pit Hegset obratio se medijima iz sedišta američke Centralne komande (CENTCOM) na Floridi, koja je zadužena za vojne operacije na Bliskom istoku.
Iran je večeras izveo masovne napade na Ujedinjene Arapske Emirate. Američki predsednik Donald Tramp je rekao da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana.
Rat u Ukrajini – 1.471. dan. Rusija i Ukrajina su danas razmenile po 200 zarobljenika, dok je za sutra planirano da ih se još po 300 vrati u svoje države.
Američki ministar odbrane Pit Hegset obratio se medijima iz sedišta američke Centralne komande (CENTCOM) na Floridi, koja je zadužena za vojne operacije na Bliskom istoku.
Iran je večeras izveo masovne napade na Ujedinjene Arapske Emirate. Američki predsednik Donald Tramp je rekao da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana.
Rat u Ukrajini – 1.471. dan. Rusija i Ukrajina su danas razmenile po 200 zarobljenika, dok je za sutra planirano da ih se još po 300 vrati u svoje države.
Sve je više dokaza da lekovi za mršavljenje, poznati kao GLP-1, imaju i potencijal u lečenju zavisnosti, a ovo područje istraživanja bi moglo da dobije ključne odgovore zahvaljujući novim studijama.
U Srbiji je porastao broj slučajeva oboljenja sličnih gripu tokom prethodne nedelje, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", ali dodaju da je nizak nivo kliničke aktivnosti gripa.
Srce pamti sve stresove, brige, načine i tempo života. U emisiji "Zdrava nacija" o savremenoj kardologiji i prevenciji govorio je čovek koji je ceo svoj radni vek posvetio srcu, prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
Na listi kandidata za prestižnu Bukerovu nagradu našlo se 13 dela, pri čemu će lista dodatno biti skraćena 31. marta - kada će biti obelodanjeno kojih šest romana ostaje u trci za priznanje.
Jedno od najprijatnijih iznenađenja sezone nagrada 2026. svakako je nominacija 75-godišnje Ejmi Medigan za Oskara za najbolju sporednu glumicu, zahvaljujući ulozi u filmu "Weapons".
Black Symphony: Metallica symphonic tribute show biće održan 2. aprila u mts Dvorani, a u pitanju je spoj neprevaziđenih pesama Metalike i filharmonije.
Iran is increasingly relying on drones rather than missiles in its attacks on countries in the Persian Gulf region as the war in the Middle East continues, Bloomberg reports.
Iran warned today that “if Europe continues to remain silent“ in the face of the “aggression against international law“ represented by the U.S. and Israeli attacks, “all countries will pay the price”.
China and Russia, the two most powerful diplomatic partners of Tehran, condemned the U.S.–Israeli attack on Iran, but despite their strong rhetoric neither side has shown readiness to intervene militarily in support of Iran.
The agreement between Russia and the U.S. on mutual notification of ballistic missile and submarine-launched missile launches is functioning, Russian Deputy Foreign Minister Sergei Ryabkov told Sputnik.
Komentari 893
Pogledaj komentare