Ponedeljak, 23.11.2009.

00:02

Na današnji dan, 23. novembar

Izvor: Beta

Podrazumevana plava slika

1221. Rođen je Alfonso X Učeni, kralj Kastilje i Leona (1252-82), utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i književnosti, pobornik verske tolerancije. Pokrenuo je pisanje španske istorije i astroloških dela, a njegovom zaslugom prevedeni su Biblija, Talmud i Kuran.

1531. Mirom u Kapelu završen je drugi građanski rat u Švajcarskoj i rimokatoličke oblasti su priznate kao deo Švajcarske Konfederacije.

1831. Dvodnevni štrajk lionskih tkača prerastao je u organizovani ustanak lionskih radnika. Ustanici su zauzeli ključne punktove u Lionu i uspostavili privremenu vladu. Njihovi zahtevi za povećanje nadnica nisu prihvaćeni, a vojska je početkom decembra ugušila ustanak.

1855. U Senti je rođen Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma. Bio je član Srpske kraljevske akademije.

1883. Rođen je meksički slikar Hose Klemente Orosko, osnivač novog meksičkog likovnog izraza koji je prekinuo s evropskom tradicijom i našao inspiraciju u autohtonoj umetnosti predkonkvistadorskog doba. Smatra se najvećim slikarom murala u 20. veku.

1889. U Pale rojal salonu u San Francisku postavljen je prvi džuboks.

1891. Deodoroda Fonseka, vođa prevrata 1889. kojim je oboreno brazilsko carstvo i prvi predsednik Brazila, zbog sukoba sa Kongresom prisiljen je da napusti položaj.

1932. Spajanjem dva kraljevstva - Nejd i Hejaz, formirana je Kraljevina Saudijska Arabija sa kraljem Abdul Azir ibn Saudom.

1933. Rođen je poljski kompozitor Kžištof Penderecki , najmarkantnija ličnost poljske avangardne muzike u drugoj polovini 20. veka ("Emanacije", "Tužbalica za žrtve Hirošime", "Muka po Luki", opere - "Đavo iz Ludena", "Kralj Ibi").

1961. Dominikanska Republika je promenila naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.

1971. Kina je postala stalna članica Saveta bezbednosti UN.

1976. Umro je francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije (1924-27), Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1959. do 1969. ("Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Iskušenje Zapada", "Antimemoari").

1980. U zemljotresu koji je pogodio grad Eboli u južnoj Italiji poginulo je 2.735 ljudi, a ranjeno je najmanje 7.500.

1983. SSSR je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

1989. Oko 300.000 ljudi okupilo se na centralnom trgu Vaclavske namesti u Pragu zahtevajući demokratske reforme u Čehoslovčkoj.

1995. Umro je francuski filmski režiser Luj Mal, jedan od najznačajnijih predstavnika francuskog "novog talasa" ("Ljubavnici", "Lift za gubilište", "Zaza u Metrou", "Privatan život").

1996. Oteti etiopski avion "Boing 767", sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 ljudi.

1999. Predsednik SAD Bil Klinton stigao je na Kosovo gde je posetio američku vojnu bazu "Bondstil" kod Uroševca i razgovarao sa predstavnicima Srba i kosovskih Albanaca. Američki predsednik je zatražio od Albanaca da "oproste Srbima" i poručio im da je "vreme za borbu prošlo".

2001. U sukobima Izraelaca i Palestinaca na Zapadnoj obali ubijen je vođa vojnog krila Hamasa Mahmud Abu Hanod.

2001. Tribunal u Hagu podigao je treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića za genocid u Bosni i Hercegovini. Milošević je ranije optužen za zločine na Kosovu i Hrvatskoj.

2002. Novi premijer Pakistana Mir Zafarula Kan Džamali položio je zakletvu, čime je formalno označen povratak civilne vlasti posle trogodišnje vojne diktature.

2003. Pod pritiskom demonstranata i opozicije dugogodišnji predsednik Gruzije Eduard Ševardnadze podneo je ostavku zbog falsifikovanja izbornih rezultata. Za novog predsednika izabran je lider gruzijskog "Nacionalnog pokreta" Mihail Sakašvili.

2005. Pobedom na prvim posleratnim izborima u Liberiji bivša ministarka finansija Elen Džonson-Sirlif postala je prva žena ikada izabrana za predsednicu jedne afričke zemlje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: