1598. - Rođen je španski slikar Fransisko de Surbaran, čije delo, uz stvaralaštvo Velaskeza, predstavlja vrhunac španskog baroknog slikarstva. Bio je dvorski slikar kralja Filipa IV (1638), a njegovi najbolji radovi nalaze se u samostanima u Sevilji.
1659. - Francuska i Španija su zaključile Pirinejski mir, kojim je završen rat između dve zemlje započet 1635.
1867. - Rođena je poljska naučnica Marija Sklodovska Kiri, prva žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Radeći sa suprugom Pjerom na istraživanju radioaktinosti, otkrila je radijum (1898) i polonijum. Supružnici Kiri su 1903. podelili Nobelovu nagradu za fiziku sa Bekerelom, a 1911. Marija Kiri je dobila Nobelovu nagradu za hemiju.
1875. - Britanski istraživač Vernej Kameron stigao je na atlantsku obalu Afrike kao prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na taj put krenuo je 1873. iz Zanzibara.
1879. - Rođen je ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštejn, poznat kao Lav Trocki, jedna od ključnih ličnosti u obe ruske revolucije, 1905. i 1917. Bio je član Politbiroa boljševičke partije, predsednik uticajnog Petrogradskog sovjeta, šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi. Nakon sukoba sa Staljinom, isključen je 1927. iz partije, 1929. je proteran iz SSSR, a u avgustu 1940. po Staljinovom nalogu ubijen u Meksiku. Njegova ideja o permanentnoj revoluciji, kao jedinom načinu za pobedu socijalizma u svetu, našla je sledbenike u pokretu trockista.
1913. - Rođen je francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. ("Stranac", "Kuga", "Mit o Sizifu", "Pisma nemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovek").
1917. - U Petrogradu je pod vodstvom vođe boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija. Crvena garda zauzela je sve značjane punktove u gradu, srušena je privremena vlada Aleksandra Kerenskog i formirana prva sovjetska vlada s Lenjinom na čelu.
1944. - Frenklin Rozevelt izabran je četvrti put za predsednika SAD, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.
1946. - Završena je prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva izgradilo je za 190 dana prugu dugu 90 kilometara.
1956 - Tokom Suecke krize, Generalna skupština UN izglasala je rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.
1972. - Ričard Nikson izabran je drugi put za predsednika SAD, ali je u avgustu 1974. bio prisiljen da podnese ostavku zbog afere Votergejt u kojoj je otkriveno da su pristalice republikanaca uoči tih izbora, radi špijunaže provalile u glavno sedište Demokratske stranke. To je bilo prvi put da američki predsednik podnese ostavku.
1973. - SAD i Egipat su uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute posle Šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji.
1987. - U Tunisu je u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali oboren Habib Burgiba, predsednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ben Ali je za 84-godišnjeg lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa, rekao da je isuviše senilan da bi vladao.
1990. - Meri Robinson je, na prvim predšedničkim izborima posle 17 godina, postala prva žena predsednik Irske.
1992. - Umro je slovački državnik Aleksander Dubček, vođa reformističkog pokreta u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina XX veka nazvanog "Praško proleće", promoter "socijalizma sa ljudskim likom". U januaru 1968. je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ, a u avgustu iste godine je smenjen nakon vojne intervencije Varšavskog pakta. Posle pada komunističkog režima 1989. izabran je za predsednika čehoslovačkog parlamenta.
2000. - Održani su predsednički izbori u SAD koji su, zbog spora oko izbornih rezultata, doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za predsednika je izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi.
2001. - Belgijska nacionalna avio kompanija Sabena podnela je zahtev za bankrot i time postala prva evropska avio kompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka u avio industriji, nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine.
2002. - Na referendumu na Gibraltaru, većinom glasova odbijen je britansko-španski plan o podeli suvereniteta nad ovom kolonijom, što je izazvalo zastoj u pregovorima između Londona i Madrida.
2004. - Umro je južnoafrički scenarista Gibson Kente (72), osnivač pozorišta Crnaca, koji je otvoreno priznao da ima AIDS.
2007. - U Briselu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije. Sporazum su parafirali potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i komesar za proširenje EU Oli Ren. Pregovori sa EU trajali su dve godine, uključujući i jednogodišnji prekid.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare