Međutim, on ističe da je za to potrebno da u naredne dve decenije budu obezbeđene vladine subvencije. U razvoj svake od ovih tehnologija će, po njegovoj proceni, u svetu biti potrebno ulagati između 10 i 20 milijardi evra godišnje, preneo je Rojters.
Bez finansijske i političke podrške, iz snage vetra i solarne energije će se proizvoditi manje od 15 procenata svetske eneregije, upozorio je Lund na Međunarodnom naučnom kongresu o klimatskim promenama, koji se održava u Kopenhagenu.
"Uz povoljne uslove, solarna i energija vetra mogle bi da zamene ugalj, koji je naš najgori neprijatelj", rekao je on, ali i upozorio da je za to potrebno "dati im politički prioritet, kako je učinjeno sa nuklearnom energijom 70-tih godina".
Naučnici upozoravaju da je elektična energija koja se dobija iz vetra još uvek za 50 odsto skuplja od one iz termo ili nuklearnih elektrana.
"Potrebna nam je politika koja promoviše investiranje u taj sektor", izjavio je Entoni Pet sa Instituta za primenjene sisteme u Laksenburgu, u Austriji.
On je objasnio da je, kako bi se energija sunca i vetra mogle potpuno iskoristiti, a da to bude isplativo, neophodna modernizacija elektroenergetskih mreža i integracija tržišta električne energije.
Subvencije u tom sektoru dovele bi na kraju do jeftinije električne energije, kada energija vetra i sunca postanu isplative za komercijalnu upotrebu, smatraju naučnici.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare