Info

Četvrtak, 17.05.2012.

21:15

Diković: Pretnje stižu samo sa Kosova

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Ljubiša Diković izjavio je u intervjuu za "Novosti" da je bezbednosna situacija na Kosovu osetljiva i da postoji mogućnost njenog usložnjavanja.

Autor: Danijela Milinković

Podrazumevana plava slika

- Mnogi problemi nisu rešeni i to direktno utiče na bezbednost. U drugim delovima zemlje situacija je stabilna. Ono što je najvažnije i što građani treba da znaju jeste da je Vojska Srbije spremna i sposobna da odgovori svojim misijama i zaštiti interese i bezbednost zemlje. Koje su trenutno najveće bezbednosne pretnje za Srbiju?

- Smanjena je mogućnost izbijanja klasičnog vojnog sukoba, pre svega zbog opredeljenosti svih zemalja u regionu za evropske integracije i upućenost na međusobnu bezbednosnu saradnju, tako da su, prema našim procenama, bezbednosni izazovi za Srbiju, kao i za region, različiti vidovi ekstremizma i organizovanog kriminala.

Kako Vojska i ostali državni organi odgovaraju na ovakve izazove?

- Pratimo sva dešavanja u regionu koja mogu da se odraze na bezbednost Srbije i imamo dobru saradnju sa susedima. Najveći bezbednosni izazov za Srbiju je jednostrano proglašena nezavisnost Kosova. Budite sugurni da ćemo na svaki pokušaj prelivanja krize iz ove pokrajine na teritoriju centralne Srbije adekvatno reagovati, u skladu sa odlukama i ovlašćenjima.

Ima li VS plan za eventualne nove nestabilnosti na severu KiM i da li je moguće prelivanje tenzija na jug Srbije i Sandžak?

- Vojska ima plan prevencije kriza i sposobnost da odgovori svojoj ustavnoj ulozi. Što se tiče KiM, glavni autoritet je, prema Vojno-tehničkom sporazumu, Kfor, i ja sam siguran da on može da odgovori takvim izazovima. Postoji mogućnost da dođe do pokušaja prelivanja nestabilnosti na prostor centralne Srbije, ali imamo snage i sposobnosti da sprečimo takve pokušaje i zaštitimo građane.

Da li ste zadovoljni saradnjom VS i Kfora?

- Vojska Srbije sarađuje sa Kforom profesionalno i korektno, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova. Redovno se održavaju sastanci Komisije za sprovođenje Vojno-tehničkog sporazuma, na svim nivoima, jednovremene patrole i zajednička izviđanja. Samo jednovremenih patrola bilo je više od 2.200, što govori o intenzitetu saradnje. Kako komentarišete najave da će se broj vojnika Kfora na KiM, ipak, smanjivati i koji je po vama optimalan broj vojnika za održavanje bezbednosti na Kosovu?

- Ti planovi nisu novost, ali važno je da se taj broj smanjuje u zavisnosti od bezbednosne situacije na KiM. Naše procene su da bi u ovim uslovima smanjenje kontingenta Kfora vratilo stanje unazad. Prisustvo Kfora ne sme da bude vezano za rok, već za stanje na terenu, a ono nije takvo da bi se snage mogle smanjivati.

Da li se nastavljaju reforme u procesu profesionalizacije Vojske?

- Reforme se nastavljaju. Zaposlili smo profesionalne vojnike i osposobili ih za vojničke dužnosti. Sada sledi fino podešavanje sistema, modernizacija sredstava i opremanje jedinica.

Koji su najveći izazovi koji su u narednim mesecima i godinama pred VS?

- Postoje dva osnovna izazova: prvi je dostizanje najvišeg stepena obučenosti po svetskim standardima, dalje usavršavanje kadrova i mudro upravljanje ljudskim resursima. Drugi je modernizacija postojećeg i nabavka novog naoružanja i vojne opreme.

Kako je kriza uticala na ovaj proces?

- Uprkos krizi, uradili smo mnogo na opremanju i modernizaciji, pre svega kada je reč o opremanju modernim sistemima veze, zaštitnom opremom, puškama kalibra 5,56 mm, bespilotnim letelicama, novim uniformama... Razvili smo avione za obuku pilota "lasta", a Specijalnu brigadu opremili najsavremenijim naoružanjem i opremom.

Šta su prednosti, a šta mane profesionalne armije?

- Prednosti profesionalne vojske su dobro motivisani i vrhunski obučeni vojnici koji u vojnom pozivu zaista nalaze sebe. Profesionalni vojnici na prvi pogled koštaju malo više nego vojnici na redovnom služenju vojnog roka, ali se ostvaruju velike uštede, pre svega u obuci, utrošku municije, goriva i drugih sredstava. Kada je reč o manama, postoji mogućnost da se u periodu ekonomskog napretka zemlje smanji broj zainteresovanih za rad u vojsci, ali očekujem da i standard pripadnika VS prati ekonomski rast.

Na koji način se razvija saradnja VS sa oružanim snagama u regionu i velikim silama, SAD, Rusijom?

- Međunarodna vojna saradnja jedan je od prioriteta Ministarstva odbrane i VS u narednom periodu. Posebno nam je važna regionalna saradnja, o čemu govore i moji susreti sa načelnicima generalštabova oružanih snaga Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Realizovaćemo veliki broj aktivnosti u oblasti obuke, zajedničkih vežbi, školovanja i usavršavanja...

Sa koliko pripadnika VS učestvuje u mirovnim operacijama?

- Trenutno 68 naših pripadnika učestvuje u sedam multinacionalnih operacija: pet pod okriljem Ujedinjenih nacija i dve pod okriljem Evropske unije. Angažovani su u Liberiji, Obali Slonovače, Kongu, Libanu, Somaliji i Ugandi, kao i na Kipru. Moramo biti na izvoru dešavanja i pratiti razvoj savremene vojne misli i prakse.

Koja je konkretna korist od ovih angažmana za našu zemlju?

- VS učešćem u multinacionalnim operacijama stiče nova iskustva, jača svoje operativne sposobnosti i prati svetske tokove u oblasti odbrane i bezbednosti. Poredimo se s drugim vojskama i mogu vam reći da od njih dobijamo priznanja za profesionalnost. Šire posmatrano, sama država ima najviše koristi od učešća u multinacionalnim operacijama, jer raste njen diplomatski potencijal i ugled u svetu. Ko i koliko doprinosi miru - taj i toliko je poštovan! Zašto da Srbija to ne iskoristi?

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: