Mali: Privredi 5,1 milijarda, svakom punoletnom po 100 evra VIDEO
Kompletan program mera za pomoć privredi Srbije pogođenoj posledicama epidemije koronavirusa vredan je 5,1 milijardu evra, saopštio je ministar Siniša Mali.
Izvor: Tanjug
"Program ekonomskih mera za podršku privredi trebalo je da predstavi predsednik Aleksandar Vučić, ali on se danas ne oseća dobro", rekao je ministar finansija Siniša Mali na početku predstavljanja paketa mera za privredu pogođenu pandemijom koronavirusa.
"Radili smo proteklih desetak dana na ovom programu, ali nismo želeli da izlazimo brzo s programom, sačekali smo da vidimo posledice krize kao i kako druge zemlje reaguju i kako deluju njihove mere", kazao je Mali.
"Mere imaju dva cilja: očuvanje zaposlenosti i drugo pomoć, preduzećima koja su najviše pogođena krizom", istakao je ministar finansija.
"Ove mere nisu prve koje su Vlada i NBS donele, još pre dve nedelje uveli smo odluku o povećanju plata zdravstvenim radnicima, kao i jednokratnu pomoć penzionerima", rekao je Mali i dodao da je NBS je donela i odluku o moratorijumima na kredite i finansijski lizing u periodu od 90 dana.
"Ova kriza nije izazvana u Srbiji, ovo je globalna kriza, sa kojom se suočava skoro svaka zemlja u svetu. Srbija, u odnosu na veliki broj zemalja, ovu krizu čeka i bori s ekonomski nikada jača i snažnija. Imamo stabilne javne finansije i imamo novca. Najveći teret krize će preuzeti država kako bi privreda prošla sa što manje posledica", rekao je Mali.
Rekao je da je pre par godina Srbija je bila na ivici bankrota, ali je tada Aleksandar Vučić pokrenuo mere zbog kojih danas imamo novca da privredi i zaposlenima pomognemo onda kada je pomoć najpotrebnija.
Paket mera je u vrednosti od 5,1 milijardu evra, a to je, kako kaže Mali, polovina našeg godišnjeg budžeta, ili 11 odsto BDP-a.
"Najveći zahtev privatnika bio je da se odloži plaćanje poreza i doprinosa to smo i uradili, kešom ćemo pomoći zaposlenima uplaćujući minimalnu zaradu, tako da smo i njima izašli u susret", istakao je Mali.
Ministar finansija rekao je da će preduzetnicima i radnicima mikro, malih i srednjih preduzeća prva minimalna zarada na račun biti isplaćena polovinom maja. Dodao je da će druga i treća minimalna zarada biti potom isplaćena u sledeća dva meseca.
"Želimo da izbegnemo zloupotrebu da neko, kada bismo odjednom to platili, dobije taj novac, a onda otpusti radnike", objasnio je Mali. On dodaje da se na ovaj način obezbeđuje kontinuitet plaćanja i daje sigurnost radnicima da imaju od čega da žive.
Upitan da li će novac za mala i srednja preduzeća biti uplaćena na račun zaposlenih ili firmi, Mali je rekao: "I na jedan i na drugi način. Taj novac ide zaposlenima u tim preduzećima, a kako će biti plaćen, videćete, najverovatnije preko posebnog računa kojim će se onda od tog preduzeća taj novac distribuirati svakom zaposlenom".
Ovaj paket je rezultat teških mera koje smo sprovodili proteklih godina, štedeli smo i ulagali ili vraćali stare dugove, pa tako prilazimo i ovom paketu jer imamo dovoljno sredstava za to, dok javni dug neće preći 60 BDP-a ni u jednom trenutku, kazao je i dodao da ćemo ovako skratiti vreme da u što kraćem periodu vratimo ekonomiju na noge posle krize. Prema njegovim rečima, vlada je odlučna u tome da u javnom sektoru nema smanjenja plata i otpuštanja, kao ni smanjenja penzija, a vlada će se truditi da poštuje sve obaveze prema privrednim subjektima u Srbiji.
"Ova kriza će se jednog dana završiti, a mi sa ovim paketom pomoći želimo da naša ekonomija u što kraćem periodu stane na noge", rekao je Mali.
Posebno se zahvalio predsedniku Vučiću i istakao da nije bilo reformi 2014, danas ne bismo mogli da pružimo ovoliku pomoć privredi.
"Ostanite kod kuće, čuvajte zdravlje sebe i najbližih, a sa ovim novcem i podrškom ćemo biti još jači i bolji", zaključio je Mali.
Ukupni procenjeni efekat mera je 608,3 milijarde dinara
Program ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa kovid-19 i podršku privredi Srbije obuhvata sledeće mere:
odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose za privatni sektor, tokom trajanja vanrednog stanja, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021;
odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu;
oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a.
Takođe je predviđena direktna pomoć preduzetnicima koji se paušalno oporezuju i koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru - uplata pomoći u visini minimalca (za vreme trajanja vanrednog stanja - tri minimalne zarade), kao i direktna pomoć velikim preduzećima u privatnom sektoru - uplata pomoći u visini 50 odsto neto minimalne zarade (za vreme trajanja vanrednog stanja) za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prestanak rada (član 116 i 117. Zakona o radu)
Mere za očuvanje likvidnosti u privatnom sektoru su i:
Program finansijske podrške privredi u uslovima kovid-19 krize Fonda za razvoj Republike Srbije;
garantna šema za podršku privredi u uslovima kovid-19 krize;
moratorijum na isplatu dividendi do kraja godine, osim za JP;
fiskalni stimulans – direktna pomoć svim punoletnim građanima
Pošto je cilj mera da se očuva zaposlenost u toku trajanja vanrednost stanja, kao i da se pomogne privrednim subjektima kojima je otežano poslovanje tokom vanrednog stanja, mere se ne primenjuju na privredne subjekte koji su:
tokom vanrednog stanja umanjili broj zaposlenih za više od 10 odsto (ne računajući zaposlene na određeno vreme kojima ugovor ističe tokom vanrednog stanja);
privremeno prekinuli poslovanje pre proglašenja vanrednog stanja, odnosno pre 15.03.2020. godine.
Prvi set mera pretpostavlja u najvećem delu odlaganje plaćanja dospelih poreskih obaveza, uz kasniju otplatu na rate, najranije od početka 2021. godine. Odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade sprovodi se u cilju obezbeđenja likvidnosti, održanja privredne aktivnosti i zaposlenosti. Odlaže se i plaćanje akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu.
Odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose za privatni sektor, tokom trajanja vanrednog stanja, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021. godine. Ova mera za cilj ima povećanje likvidnosti svih privrednih subjekata u privrednom sektoru koji isplaćuju zarade zaposlenima. Takođe, ova mera se odnosi na odlaganje plaćanja poreza na prihod od samostalnih delatnosti svih preduzetnika.
Povećanje likvidnosti se ogleda u odlaganju plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade. Svi poslodavci koji se opredele da koriste ovu meru mogu da koriste odlaganje plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade do početka 2021. godine, a nakon toga se ostavlja mogućnost daljeg odlaganja plaćanja ovih troškova najduže do 24 meseca bez obaveze plaćanja kamate na zahtev poreskog obveznika. Osnovni uslovi za primenu ove mere su identični za sve poslodavce bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
Odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu. Mera ima za cilj povećanje likvidnosti poreskih obveznika putem odlaganja plaćanja akontacija za porez na dobit za 2020. godinu koje dospevaju u drugom kvartalu 2020. godine. Osnovni uslovi za primenu ove mere su identični za sve obveznike poreza na dobit bez obzira na njihovu ekonomsku snagu. Za poreske obveznike na koje se mera odnosi, osnovni uslovi za primenu su identični bez obzira na ekonomsku snagu konkretnog poreskog obveznika.
Oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a. Osnovni cilj ove mere je da se od plaćanja PDV oslobode oni donatori koji svoje proizvode, odnosno proizvode čijim prometom se bave, doniraju ustanovama koje su neposredno uključene u aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje širenja i lečenje građana od bolesti kovid-19. Smatramo da je propisivanje ove mere potpuno primereno okolnostima, kao i da uslove za primenu ove mere treba propisati na način koji će onemogućiti bilo kakve zloupotrebe.
Drugi set mera odnosi se na direktna davanja preduzećima, isplatu pomoći u visini minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, odnosno subvencije 50% minimalne zarade velikim preduzećima, čiji zaposleni su poslati na prinudni odmor, zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave rada.
Direktna pomoć preduzetnicima koji se paušalno oporezuju i koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru - uplata pomoći u visini minimalca (za vreme trajanja vanrednog stanja), i za velika preduzeća uplata pomoći u visini 50% minimalca za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prestanak rada (član 116 i 117. Zakona o radu).
Kod ovog seta mera je napravljena razlika u načinu primene po osnovu ekonomske snage obveznika. Naime, pošlo se od pretpostavke da su privredni subjekti koji su razvrstani kao velika privredna društva imaju značajno veću ekonomsku snagu u odnosu na preduzetnike, mikro, mala i srednja pravna lice. U skladu sa navedenim, preduzetnicima, mikro, malim i srednjim pravnim licima je data ekonomska pomoć u visini neto minimalne zarade za svako lice koje kod njih ima status zaposlenog.
Za pravna lica koja su klasifikovana kao velika, pomoć je opredeljena srazmerno broju lica koja ovi poslodavci zadržavaju u radnom odnosu iako je za radom tih lica privremeno prestala potreba. Shodno tome, ovaj set mera je usmeren na to da država efektivno podnese deo tereta isplate naknada zarada licima za koje je nastupio prekid rada, a koja poslodavci – velika pravna lica zadržavaju u radnom odnosu.
U vezi sa primenom ove mere, posebno bi trebalo imati u vidu da se ne ulazi u poslovnu politiku poreskih obveznika – velikih pravnih lica, niti se ograničava broj zaposlenih kojima se utvrđuje prekid rada (ali ne i prekid radnog odnosa), niti se na bilo koji način utiče na obim prava koji zaposleni ostvaruju u toku prekida rada. S druge strane, predloženim merama poslodavci se u dovoljnoj meri stimulišu da održe postojeći nivo zaposlenosti, dok se u slučaju preduzetnika, malih, mikro i srednjih pravnih lica, većim obimom prava dodatno jača likvidnost u cilju održavanja poslovanja, odnosno odustajanja od pokretanja postupaka prestanka obavljanja poslovanja.
Cilj trećeg seta mera je očuvanje likvidnosti privrednih subjekata u uslovima ekonomske krize očekivane tokom i po okončanju vanredne situacije prouzrokovane pandemijom Kovid-19 virusa. Ovim programom Vlada Republike Srbije želi da minimizira spoljne uticaje (pad tražnje, prekid lanaca snabdevanja i dr.) i njihove posledice (smanjene zaposlenosti, nelikvidnost i dr) na poslovanje srpske privrede.
Konkretno, program predviđa dve mere
1) program za dodelu kredita za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, poljoprivrednih gazdinstava i zadruga koji su registrovani u relevantnom registru preko Fonda za razvoj Republike Srbije,
2) garantne šeme za podršku privredi u uslovima Kovid-19 krize za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, kao i poljoprivrednih gazdinstava preko komercijalnih banaka koje posluju u Republici Srbiji. Ukupna vrednost programa predviđenih ovom merom iznosi 264 milijarde dinara (oko 2.2 milijarde evra).
Četvrti set mera se odnosi na uplatu direktne pomoći u iznosu od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti svim punoletnim građanima Republike Srbije.
Mere koje je vlada usvojila i koje su u proceduri
Foto: Instagram/SinisaMali
Ograničena je visina cena i marži osnovnih životnih namirnica, zaštitne opreme, kao i maloprodajne cene zaštitnih sredstava, kako bi se sprečili poremećaji na tržištu i omogućilo redovno snabdevanje građana osnovnim životnim namirnicama i zaštitnom opremom i sredstvima. Iz istih razloga izvoz osnovnih proizvoda bitnih za stanovništvo (seme, ulje, kvasac, sapuni, deterdženti, dezinfektanti, asepsol, alkohol, zaštitna oprema) privremeno je zabranjen.
Takođe, u cilju zaštite stanovništva, doneta je odluka da se sva lična dokumenta državljana Republike Srbije kojima je istekao ili im istekne rok važenja, smatraju važećim za vreme dok je na snazi Odluka o proglašenju vanrednog stanja. Rokovi u upravnim postupcima usklađeni su na način da stranke ne mogu snositi posledice nepostupanja u rokovima usled vanrednog stanja, dok u sudskim postupcima rokovi prestaju teći za vreme vanrednog stanja, a nastavak računanja rokova vezuje se za prestanak vanrednog stanja.
Radi zaštite zaposlenih i radno angažovanih lica, preduzet je niz mera koje obavezuju poslodavca da omogući rad na daljinu, rad od kuće, rad u manjim smenama, kako bi se zaštitila zaposlena i radno angažovana lica.
Prema poreskim obveznicima koji imaju odobreno odlaganje plaćanja dugovanog poreza za vreme vanrednog stana se neće primenjivati poništaj sporazuma i naplaćivanje neplaćenog poreskog duga (iz sredstava obezbeđenja i u postupku prinudne naplate), počev od rate koja dospeva u martu 2020. godine.
Usled proglašenja vanrednog stanja na teritoriji RS, pomeraju se rokovi za pripremu, sastavljanje i podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja direktnih korisnika sredstava budžeta Republike Srbije, budžeta autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, završnih računa budžeta RS, autonomnih pokrajina, budžeta jedinica lokalne samouprave i organizacija za obavezno socijalno osiguranje, kao i konsolidovanog izveštaja Republike Srbije i konsolidovanih izveštaja gradova za 2019. godinu.
Privremene mere NBS
Foto: Depositphotos/Piter2121
Narodna banka Srbije donela je privremene mere u cilju očuvanja finansijskog sistema i to:
Zastoj u otplati (moratorijum) dužnicima na otplatu kredita, kao i obaveza po osnovu finansijskog lizinga, ne kraći od 90 dana, ili od trajanja vanrednog stanja, za koje vreme banka ne obračunava zateznu kamatu na dospelo a neizmireno potraživanje i ne pokreću postupak izvršenja, kao ni postupak prinudne naplate prema dužnicima, odnosno ne preduzima druge pravne radnje u cilju naplate potraživanja od dužnika. Dužnici neće plaćati nikakvu naknadu troškova za korišćenje ove mogućnosti, a ovakvi krediti se neće smatrati restrukturiranim, niti problematičnim potraživanjima.
Tokom trajanja vanrednog stanja davalac lizinga ne obračunava zateznu kamatu na dospelo a neizmireno potraživanje i ne pokreće postupak izvršenja, kao ni postupak prinudne naplate prema primaocu lizinga, odnosno ne preduzima druge pravne radnje radi naplate potraživanja od primaoca lizinga.
Dodatno Odlukom o naknadama u platnom prometu ne mogu se naplaćivati naknade i drugi troškovi kod uplata i prenosa novčanih sredstava radi prijema donacija u borbi protiv epidemije bolesti kovid 19. Ova Odluka se odnosi na banke, institucije elektronskog novca, platne institucije i javnog poštanskog operatora, kao i Narodnu banku Srbije kod uplata i prenosa novčanih sredstava radi prijema donacija u borbi protiv pandemije kovid 19 virusa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
M SAN Grupa je obavestila svoje kupce da se obustavlja proizvodnja VIVAX televizora, što znači da se obustavlja i jedina proizvodnja televizora u Hrvatskoj u Rugvici, kod Zagreba.
Republikanski senator Sjedinjenih Država Rodžer Viker izjavio je u subotu da se očekuje da će Vašington u roku od dve nedelje krenuti sa usvajanjem zakona o sankcijama usmerenim na ruski naftni sektor.
Mađarska i Slovačka zatražile su u nedelju od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda, pošto je Ukrajina blokirala njihove isporuke preko naftovoda Družba, izjavio je sinoć mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Udaljeno grčko ostrvo Antikitera, na kojem živi oko 45 stalnih stanovnika, pokrenulo je ambicioznu inicijativu kako bi preokrenulo ozbiljnu krizu depopulacije.
Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture jednog od prepoznatljivih industrijskih brendova na jugu Srbije.
Hrvatska je spremna da pomogne Mađarskoj i Slovačkoj u snabdevanju naftom nakon prekida uvoza ruske nafte naftovodom Družba, saopštio je danas hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar.
Nacionalna agencija za prihode Bugarske je zvanično pokrenula poresku kampanju za 2026. godinu za prihode ostvarene u 2025, a prvi rezultati pokazuju snažno interesovanje građana, piše Novinite.
Grčku će na 70. takmičenju za pesmu Evrovizije, koje će se održati u Beču u maju, predstavljati Akilas sa pesmom "Ferto", a član žirija bila je i pevačica Jelena Tomašević.
Nove teorije zavere o Džefriju Epstajnu ponovo postaju viralne na mreži, a korisnici društvenih mreža, pa i ozloglašeni influneser Endrju Tejt, tvrde da je on još uvek živ.
Hrvatsku će na Pesmi Evrovizije predstavljati grupa Lelek sa pesmom "Andromeda", a s obzirom na činjenicu da je autorka muzike srpska pevačica Zorja, ne čudi što društvene mreže "gore" od komentara.
Neretko danas do nas dođu slike sa divljih deponija, vidimo smeće u prirodi, na putu do kuće i mnogim drugim mestima - sve veći broj ljudi u svetu ostavlja za sobom i sve veću količinu otpada.
Dok nedavno objavljivanje miliona dokumenata koji se tiču slučaja Epstajn trese planetu, brat osudenog seksualnog prestupnika optužuje Ministarstvo pravde SAD da stoji iza njegove smrti.
Zimi, kada su prehlade i grip češći, snažan imuni sistem je bitan za zaštitu od infekcia, a ovih pet namirnica su najbolji saveznik u jačanju imuniteta.
Mozak može da zadrži određeni stepen svesti satima nakon što lekari proglase pacijenta mrtvim, pokazali su podaci izneti na naučnoj konferenciji održanoj u američkoj državi Arizona, prenosi Tajms.
Kako je moguće da dete premine nakon operacije krajnika? Ovo pitanje postavlja cela Srbija nakon smrti male Eme i muškarca od 38 godina u bolnici u Čačku.
Gotovo da nema naselja na obali jezera Balaton u Mađarskoj koje poslednjih nedelja nije dobilo prijave o uginulim pticama, a istraga je u nekoliko slučajeva utvrdila da je reč o ptičjem gripu.
Makl Daglas piše "sirovu i uzbudljivu" knjigu o svom životu i karijeri. Slavni glumac objavio je na Instagramu da na memoarima sarađuje sa novinarom Majkl Fleming.
Jedan od najpoznatijih umetničkih parova u regionu, Jelena Tomašević i Ivan Bosiljčić, održali su prvi zajednički koncert u Sava Centar u Beogradu, uz pratnju Big bend Radio-televizije Srbije.
The Supreme Commander of the Iranian Armed Forces warned today that any U.S. war against Tehran would serve as a "lesson" for President Donald Trump, as tensions in the region continue to rise due to the new deployment of American forces.
Serbia marks Statehood Day on February 15, commemorating two significant events in the country’s history that took place on Sretenje: the beginning of the First Serbian Uprising in 1804 and adoption of the first Constitution of Principality of Serbia in 1835.
This afternoon, there are massive traffic jams in Belgrade. According to reports from the roads, there is a complete standstill on Branko’s Bridge as well as on the Mostar Bridge.
Kompanija Meta, prema najnovijim izveštajima, radi na razvoju tehnologije za prepoznavanje lica koja bi mogla da postane ključni deo njenih popularnih Ray-Ban pametnih naočara.
Predstojeća iPhone 18 serija telefona poslednjih nedelja nalazi se u centru brojnih glasina, a u najnovijem curenju informacija saznajemo kapacitet baterije modela iPhone 18 Pro Max.
Ovaj primer potvrđuje da su najpoželjnije verzije modela 911 i dalje veoma tražene na tržištu korišćenih vozila, pa za neke kupce postaju i investicija.
Američke carine, nepovoljni valutni odnosi i sve snažnija konkurencija iz Kine prepolovili su neto profit Mercedesa, sa 10,4 milijardi evra iz 2024. na 5,3 milijardi prošle godine.
Komentari 33
Pogledaj komentare