Važna podrška finansijskoj disciplini privrede , ali i povoljnijim uslovima finansiranja treba da dođe od države koja bi kontrolom budžetskog deficita i javnog duga izbegla problem istiskivanja domaćih investicija, ali i smanjila percepciju rizika cele zemlje, navodi se u publikaciji "Top 500 privrednih društava u Srbiji" koja je danas predstavljena u privrednoj komori Srbije (PKS).
Novo izdanje publikacije Top 500 sadrži listu 500 velikih preduzeća i osnovne podatke o njihovom poslovanju , među kojima se u prvih 10 izvajaju Naftna industrija srbije, Elektroprivreda Srbije, Telekom Srbija, Delez Srbija, Srbiijagas, Tarket, Merkator S, Delta Holding, Vitkorija grupa, koncern Farmakom MB.
U pogledu strukture privrede, uočen je nastavak trenada povećanja učesća proizvodnje prerađivačke indsutrije namenjene izvozu iI sve više finanlnih proizvoda u ukupnom izvozu.
Takođe su uočene razlike u poslovanju pojedinih sektora, u pogledu rasta i prinosa na kapital.
Među najprofitabilnijim sektorima ističu se inforamacione tehnologije, igre na sreću, ali se solidna profitabilnost i rast beleže i kod proizvodnje prehrambenih I poljoprivrendih proizvoda. Kao jedan od glavnih izazova u nastapajućem periodu, ističe se pitanje daljeg rasta privatnih investicija ali i kako postaviti velike sisteme u većinskom državnom vlasništvu da stabilno I profitabilno funkcionišu.
Glavni ekonomosta Hipo Alpe Adrija banke Jasna Atanasijević rekla je da skup velikih drzavnih sistema koji posluju sa nedostajućom likvidnošću ima značajnu ulogu u privredi Srbije, kroz odnose kupac dobavljač, sa ostalim segmentima privrede.
"Tako se jedan deo njihove (ne) uspešnosti prevaljuje na oststak privrede", objasnila je Atanasijević i dodala da nema dileme da je put uvođenja finansijske discipline pravi put.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare