Barem duplo toliko poreska policija i inspekcija nikad ne uteraju.
Da je naplata poreza u Srbiji efikasnija i da građani imaju svest da plaćanje poreza nije harač već fond iz koga se lečimo, obrazujemo i dobijamo penzije, manje bi se pominjalo povećanje stope PDV-a ili otpuštanje radnika.
Ovako, možemo se pohvaliti vrlo originalnim načinima za izbegavanje plaćanja te zakonske obaveze.
Jovan Beara, predsednik Udruženja vlasnika računovodstvenih agencija Uvra iz Novog Sada, kaže da je
tipičan primer utaje poreza na dohodak kod poslodavaca koji daju deo zarade na račun, deo na ruke. On, na primer, u maju isplati samo doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje, dok ostatak ide radniku na ruke. Obavezan je da plati i porez kad mu prođe kriza, ali se to u praksi retko dešava.
Kad inspektori dođu u takvu firmu, oni ni ne „uteruju“ porez na dohodak za taj mesec jer smatraju da poslodavac nije isplatio platu radnicima. U stvarnosti su se desila dva poreska prekršaja - poslodavac je platio radnike na crno od para koje nije legalno prijavio, odnosno na koje nije plaćen PDV.
"U ovom slučaju, inspektor obračuna doprinose na minimalni iznos osnovice za obračun doprinosa koja je važila u junu. Svi poslodavci kojima Poreska uprava obračuna na taj način zarade radnika prošli su mnogo povoljnije od onih koji redovno isplaćuju zarade", objašnjava Beara.
Poreska uprava godišnje podnese oko 1.700 krivičnih i 40.000 prekršajnih prijava, ali je zbog
utaje poreza u zatvoru završilo samo tridesetak ljudi. Oko 99 odsto osumnjičenih je ili oslobođeno ili kažnjeno uslovno i novčano.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare