Petak, 13.01.2012.

10:58

Propale banke u Srbiji ekstraprofiteri?

Na banke koje su pre desetak godina otišle u stečaj podsetila je ovih dana Poreska uprava Srbije. One su se našle na vrhu liste poreskih dužnika s ogromnim sumama, a za sve je kriv ekstraprofit. Da podsetimo: dug Beobanke je 24,08 milijarde dinara, Investbanke – 18,13, Astra banke, bivše Karić banke –15,63 milijardi i Beogradske banke – 13,13 milijardi dinara. Pored svake od njih je ista odrednica: akcionarsko društvo u stečaju.

Izvor: Dnevnik

Podrazumevana plava slika

Zašto ovaj postupak već odavno nije završen a njihova potrživanja naplaćena posle toliko godina pitali su se mediji ovih dana.

Odgovor na ovo pitanje znaju u Agenciji za osiguranje depozita, u čijoj su ove banke nadležnosti od uvođenja stečaja.

O zastalim ogromnim svotama poreza u ovoj instituciji kažu da se najveća stavka, po tom osnovu, odnosi na ekstraprofit, koji je pravosnažnim rešenjem utvrdila Republička uprava javnih prihoda neposredno nakon otvranja stečajnog postupka.
Protiv tih rešenja, a u toku stečajnog postupka, pokrenuti su upravni sporovi pred Vrhovnim sudom Srbije. Sud je doneo rešenje kojima se tužbe pomenute četiri banke uvažavaju i rešenja Republičke uprave javnih prihoda poništvaju.

Pomenutoj upravi dat je nalog da u ponovnom postupku, a držeći se naloga i primedbi Vrhovnog suda, oceni i preispita primedbe. U međuvremenu je Uprava prihoda prerasla u Poresku upravu. U Agenciji sada očekuju da Poreska uprava pokrene postupak pred nadležnim poreskim organima u skladu s pravosnažno utvrđenom odlukom.

Sem ekstraprfita, banke u stečaju imaju poreske obaveze proistekle iz tekućeg poslovanja. To se osnosi na porez na kapitalnu dobit, porez na imovinu, porez na prenos apsolutnih prava, PDV, porez na promet usluga.

Banke u stečaju ove poreze redovno izmiruju godišnje ili kvartalno o roku dopeća. Te obaveze padaju na teret troškova stečajnog postupka. U toku stečajnog postupka one su do sada, po osnovu poreza, izmirile obaveze od 1,5 milijarde dinara.

U Agenciji objašnjavaju da su se ovi postupci toliko otegli jer su kompleksni. Beogradska banka i Jugobanka, koja se nije našla na listi poreskih dužnika, poslovale su preko Agecija u Njujorku, a Beogradska i preko poslovne jedinice na Kipru, Anglo Jugoslav benk i banke Franko Jugoslavija koje su obe u postupku likvidacije, a postupci se vode pred domicilnim sudovima po propisima njihovih sedišta.
Prvo će morati da se završi stečaj Investbanke i Beobanke a potom Jugobanke i Beogradske banke. Najveći poverilac Beobanke i Investbanke je Beogradska banka u stečaju.

Ona u ukupnim potraživanjima Beobanke učestvuje s 50 odsto, kod Investbanke sa 70. Okončanje stečaja Beobanke i Investbanke zavisi od naplate potraživanja: dosta preduzeća dužnika je u procesu restrukturiranja. Mnoga od tih potraživanja su u nadležnosti Agencije za privatizaciju i sudova.

Često se dešava da banke ne mogu da naplate dug i od preduzeća koja redovno rade i ostvaruju prihode. Agencija je prinuđena na to da ga onda traži sudskim putem. Reč je o sporovima velike vrednosti i postupci dugo traju.

Očigledno, stare banke će još poživeti u administrativnim i sudskim procedurama i na pokojoj zaboravljenoj reklami.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: