Neretko se mogu čuti zahtevi „nadri-ekonomista“ da dinar devalvira i do 120 za evro, koji uz to, predviđaju da će uskoro doći do neodrživih otplata rata spoljnog duga, te da će zemlja upasti u finansijsku, odnosno platnobilansnu krizu.
Autor: Goran Nikolić
Koliko su realne ovakve ocene i prognoze? Da li zaista može doći do takvih dešavanja? Odgovor je da. Može doći do platnobilansne i devizne krize, ali je verovatnoća da se tako nešto desi vrlo mala. Istina, veća od mougućnosti da vas udari meteorit.
Brojne teorijske studije bave se determinantama deviznih kurseva. Manje više, nije sporno da su glavni faktori koji određuju nivo kursa: stopa inflacije (teorijski, viši rast cena vodi depresijaciji), saldo platnog bilansa (deficit tekućeg računa uzrokuje slabljenje valute, po pravilu), kamatne stope (više kamate vrše apresijacioni pritisak), nivo spoljnog duga (veća ino-zaduženost povlači za sobom više transfere deviza radi servisiranja anuiteta dugova, što vrši pritisak ka depresijaciji monete) kao i politička situacija u zemlji i inostranstvu. Postoji više savremenih teorija deviznih kurseva (DK); one imaju brojne zajedničke elemente, i razlike se svode na naglašavanje pojedinih faktora koji određuju kurs. Kada je u pitanju Srbija, čini se da je od najvećeg značaja pri utvrđivanju ravnotežnog DK, analiza fundamenalnih makroekonomskih varijabli (kao npr. saldo platnog bilansa, rast BDP-a i produktivnosti) kao determinanti DK, oblast kojoj se, inače, poslednjih decenija posvetila velika akademska pažnja.
Koliko trenutno odstupa kurs dinara od ravnotežnog?
Pošto izračunavanje realnog ravnotežnog DK na bazi fundametalnih makroekonomskih varijabli podrazumeva vrlo složen i često, zbog odsustva adekvatnih vremenskih serija ili određenih podataka, skoro nemoguć zadatak, pokušali smo da analizu svedemo na poređenje relativnih cena, naravno uzumajući u obzir nivo Bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i BDP-a po kupovnoj moći (po stanovniku) za izabrane zemlje. Naime, uzimajući u obzir da analiza fundamentalnih makroekonomskih varijabli kao determinanti DK ukazuje da je DK na dug rok određen odnosom relativnih cena pokušali smo da na osnovu regresione analize, koja obuhvata veliki broj zemalja (i koja inkorporira njihove relativne cene prema referentnim valutnim zonama) utvrdimo odstupanje stvarne od ocenjenje regresione ocene, odnosno precenjenost ili potcenjenost deviznih kurseva u uzorku. To što mnogi tzv. stručnjaci uzimaju kao bazni kurs onaj s kraja 2000, je potpuno proizvoljno i pogrešno (jer je tada nivo relativnih cena u Srbiji, kao i u svakoj zemlji posle teške krize, bio neverovatno nizak), i to što na osnovu njega izvode zaključak o precenjenosti dinara od 60%, ne treba da znači ama baš ništa, za danasnju kursnu politiku.
Precenjenosti (potcenjenost) izabranih valuta prema evru 2006. g. Izvor: WIIW - The Wienna Institute for International Economic Studies; proraèuni G. Nikoliæa
Ако kao osnovu uzmemo podatke WIIW (Bečki institut za međunarodne ekonomske studije) o relativnim cenama u EU 27 (bez Kipra i Malte) i u svih šest zapadno-balkanskih zemalja (i Turskoj) zа 2006. (cross-country analiza), i na osnovu regresionih koeficijenata (regresione varijable su nivo relativnih cena i BDP po stanovniku po kupovnoj moći) izračunamo odstupanje od regresione ocene za 2006. godinu, dolazimo do zaključka da precenjenost dinara 2006. godine iznosi 4,9 odsto. Očekivana pravilnost je da što je zemlja nerazvijenija, to je odstupanje GDP-a po kupovnoj snazi nacionalne valute veće od GDP-а po tekućim cenama. U datom uzorku koeficijent korelacije je izuzetno visok i iznosi 0,976.
Imajući u vidu da je u dosadašnjem delu godine realni bilateralni kurs dinar-evro samo blago realno apresirao u odnosu na kraj 2006. g. (oko 2%) može se zaključiti da se ne dešavaju bitnije promene, a projekcije nešto slično nagoveštavaju i u narednim mesecima. Doduše, realni efektivni kurs je, usled slabljenja dolara na svetskim finansijskim tržištima, nešto više apresirao. Treba imati u vidu i proces „hvatanja priključka“ (catching up), koji ''dozvoljava'' da valuta zemlje koja konvergira (’’ide’’ ka) višem nivou dohotka godišnje realno apresira 1% (il čak i neki procentni poen više), a da to ne naruši cenovnu konkurentnost date zemlje. Naime, suština da je rast produktivnosti rada u posmatranoj zemlji bude viši od rasta produktivnosti u razvijenim zemljama, što je poslednjih, i ove godine, i slučaj sa Srbijom (procena Ministarstva finansija o povećanju produktivnosti rada od 8,4% u 2007. se čini ostvarivom).
S druge strane, ako posmatramo nivo relativnih cena u Srbiji u odnosu na SAD, dobijamo nešto, ali ne drastično, drugačije podatke. Ako kao osnovu uzmemo izvor MMF sa podacima za 2006. godine, (vrednost BDP-a po tekućim cenama i BDP po kupovnoj snazi domaće valute, za 179 zemalja), dobijamo da je nivo relativnih cena (relativne cene se dobijaju kada se stave u međusobni odnos BDP po tekućim cenama i BDP-u po kupovnoj snazi) u Srbiji čak 62 odsto američkih, što je skoro sigurno netačno, usled loše procene nivoa GDP po kupovnoj moći za Srbiju, koji se, za razliku od ostalih zemalja, bazira na ekstrapolaciji iz 2004. godine (time se potcenjuje kupovna moć u Srbiji). Ako pak, korigujemo te podatke MMF-a za Srbiju, i uzmemo realniji (niži) nivo relativnih cena, i potom na osnovu istih regresionih koeficijenata izračunamo odstupanje od regresione ocene za 2006. godinu, dolazimo do zaključa da bi precenjenost dinara iznosila između 5,6 i 12 odsto (u datom uzorku koeficijent korelacije je visok i iznosi 0,753).
U ovom uzorku skoro sve nove članice EU imaju realne nivoe kurseva koji su ispod očekivanih za njihov nivo razvijenosti. Srbija je jedna od retkih zemalja čiji je nivo kursa precenjen prema dolaru, odnosno iznad očekivanog nivoa, za dati nivo razvoja. Slovenija je 2006. imala potcenjen kurs za 4,8%, Slovačka za 16,1%, Bugarska za 22,9%, Makedonija za 18,3%, Poljska za 5,8%, Češka za 25,5%, Rusija za 1,9%.
Tu su jos i Hrvatska i Rumunija (koja je, inače, 2006, kao i Srbija, imala realnu apresijaciju nacionalne monete prema dolaru od oko 20% i prema evru od preko 12%, a taj trend, samo ublazen, se nastavlja i u 2007). S druge strane, zemlje zapadne Evrope imaju znatno precenjenije kurseve u odnosu na dolar (npr. Francuska za 19,9%, Nemačka za 16,6%). Kina ima depresirani kurs od 45,6%, i možda stoga nije čudno da ta zemlja rapidnom brzinom povećava udeo u svetskom izvozu gotovo svih industrijskih proizvoda.
Dinar samo blago precenjen
Iz navedenih istraživanja može se potvrditi teza o precenjenom dinaru, ali i osporiti tvrdnja o njegovoj enormnoj precenjenosti, koja odlučujuće utiče na zbivanja u realnom, posebno spoljnotrgovinskom sektoru. U svakom slučaju, potrebno je voditi opreznu monetarnu i kursnu politiku (mada NBS, praktično, negira da uopšte utiče na kurs) u narednom periodu. Kurs se, dakako, formira tržišno, ali samo formalno, jer sposobnost NBS kao monopoliste na medubankarskom deviznom trzistu (i institucije koja ima relativno ''ubitačne'' instrumente), da utiče na kurs je ogromna i praktično zavisi samo od nivoa deviznih rezervi (koje su trenutno, relativno gledano, visoke).
Bilo bi dobro da NBS u narednom razdoblju ne dozvoli jaču realnu apresijaciju dinara, što se iz implicitnih najava može i očekivati (istina, guverner NBS ne koristi ''famozne fraze'' guvernera ECB, koje ukazuju na buduće kretanje bazne kamatne stope). Kada je u pitanju nivo depresijacije, on je, faktički, limitiran koridorom bazne inflacije.
Usvojeni nešto ekspanzivniji budžet (čija rashodna strana možda i neće biti potpuno realizovana), koji je već doveo do toga da jedna od tri svetske rejting agencije za procenu investicionog rizika zemalja minimalno smanji naš kreditni rejting, redukuje manevarski prostor NBS, te je skoro sasvim izvesno da će na samom kraju jula NBS podići referentnu kamatnu stopu. Ne treba posebno naglašavati da viša referentna kamatna stopa smanjuje depresijacioni pritisak (i indirektno podstiče jačanje dinara), odnosno da bi tokom jeseni stvari mogle ići i u tom smeru (ali nikako drastično).
Ekonometrijske studije pokazuju da kurs dinara nema značajniji uticaj na izvoz. S druge strane, realna apresijacija dinara, uz snažan rast plata i priliv ino-kapitala stimuliše uvoz, te je izvesno da ce deficit platnog bilansa dostići istorijski rekord (računajući i SFRJ) i dostići šestinu GDP-a. I pored toga, bilo bi pogrešno i opasno posegnuti za oštrim merama za njegovo sniženje. Znatnije popuštanje monetarne politike ili klizanje dinara bi se pokazalo kao kontra-produktivno zа ukupnu ekonomiju (bolje je poraditi na dodatnoj liberalizaciji domaćeg tržišta, kako bi se sprečilo formiranje monopola i zloupotreba cena).
Jednostavno rečeno, naša zemlja srednjoročno, u odsustvu snažnijih političkih turbulencija, po svemu sudeći, neće imati problem sa pokrivanjem deficita tekućih transakcija platnog bilansa. Naime, ima još dosta toga da se privatizuje, a postoje nagoveštaji da se lagano dinamiziraju i prilivi po osnovu grinfild investicija, tako da će ukupni platni bilans biti u blagom plusu, što u prevodu znači dalji prirast deviznih rezervi NBS. U svakom slučaju, precenjenost dinara nije ni približno tako velika kao što to neki samozvani ekonomisti pokušavaju predstaviti u javnosti.
Na komentare, odnosno pitanja koji se tiču metodologije, koja zbog složenosti nije u potpunosti elaborirana, autor će davati odgovore na sajtu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Indija je odbila ruski predlog za kupovinu tečnog prirodnog gasa (TPG) koji se nalazi pod američkim sankcijama, uprkos rastućim problemima sa snabdevanjem energentima zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Potpisivanjem ugovora o prenosu udela, Fortenova grupa i Žito su danas i formalno završili proces kojim Zvijezda plus i Zvijezda Slovenija prelaze u vlasništvo Žito grupe.
Indijska rupija je danas pala na novi istorijski minimum od 95,55 za jedan američki dolar u ranoj trgovini, usled rasta cena nafte i novih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izneo je niz optužbi na račun SAD, tvrdeći da Vašington koristi sankcije, energetsku politiku i geopolitički pritisak kako bi proširio globalni uticaj i oslabilo ruske i druge međunarodne pozicije.
Nemački regionalni sud u Bremenu doneo je danas presudu protiv konditorskog giganta Mondelez, pošto je utvrdio da je kompanija obmanula potrošače kada je smanjila gramažu popularne čokolade Milka uz nepromenjenu ambalažu.
Iz Hrvatskih prodavnica povlači se prehrambeni proizvod pošto alergen, indijski orah, nije bio naveden na etiketi. Državni inspektorat je povukao "pesto despar genoveze" od 190 grama, saopštila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Hrvatska ulazi u realizaciju velikog infrastrukturnog projekta na Pelješcu – izgradnje nove trajektne luke u Perni, koji bi trebalo značajno da promeni pomorski i drumski saobraćaj prema Korčuli.
Kuba je potpuno ostala bez dizela i lož ulja, objavio je ministar energetike i rudarstva Visente de la O, upozoravajući da je elektroenergetski sistem u "kritičnom stanju".
Nemačka automobilska industrija suočava se sa egzistencijalnom krizom koja bi do 2035. godine mogla da košta zemlju ukupno 225.000 radnih mesta, upozorilo je Udruženje automobilske industrije (VDA).
Sukob na Bliskom istoku – 75. dan. Kineske kompanije su planirale tajnu prodaju oružja Iranu, transportujući oružje kroz druge zemlje kako bi sakrile poreklo materijala, navodi se u izveštaju Njujork tajmsa, koji se poziva na američke zvaničnike.
Slika uništene iranske vojske koju je javnosti predstavila Trampova administracija je u oštroj suprotnosti sa onim što američke obaveštajne agencije otkrivaju u poverenju.
Rat – 1.541. dan. Ruske snage izvele snažne udare na Ukrajinu. Napadnut je i Kijev, u kom ima mrtvih i povređenih. Kako saopštava Kijev, reč je o jednom od najžešćih udara od početka rata.
Kijev insdependent objavio saopštenje Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine da je jedan ruski komandant izdao naredbu svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih vojnika poginulih u borbi kod Huliupolja i da ih izlože na javnom mestu.
Zbog komentara izraelske televizije na račun grupe "Lelek", koja predstavlja Hrvatsku na "Evroviziji 2026", digla se velika prašina, a sada je stiglo i izvinjenje zbog tog poteza.
Supruga francuskog predsednika Emanuela Makrona, Brižit Makron "kategorički je negirala" navode da je njen sukob sa suprugom prošle godine, koji je snimljen kamerama, bio posledica otkrića o njegovoj navodnoj vezi sa glumicom.
Madona, Šakira i K-pop bend Bi-Ti-Es biće glavne zvezde prvog "haftajm šoua" koji će se održati na poluvremenu finala predstojećeg Svetskog prvenstva u fudbalu.
Dijana boluje od zloćudnog tumora jajnika (C56 Neoplasma malignum ovarii). Dijagnoza je ustanovljena u februaru 2022. godine prilikom kontrolnog pregleda.
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Italijansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da su svi do sada urađeni testovi na hantavirus kod osoba koje su stavljene pod medicinski nadzor - negativni.
Broj recepata za antiparazitne lekove ivermektin i fenbendazol značajno je porastao među onkološkim pacijentima u SAD tokom 2025. godine, nakon tvrdnji glumca Mela Gibsona u podkastu Džoa Rogana da su tri njegova prijatelja izlečena od raka ovim preparatima.
Španski putnik sa kruzera "MV Hondius", koji je pozitivan na hantavirus i nalazi se u izolaciji u bolnici "Gomez Ulja", i dalje ima simptome poput respiratornih problema i blago povišene temperature, ali je njegovo stanje stabilno.
Finski hard rok sastav “Lordi” najavio je objavljivanje dva nova singla nastala u saradnji sa zvezdama Evrovizije, među kojima je i dvostruki pobednik ovog takmičenja, Džoni Logan.
Helena Bonam Karter je u aprilu napustila snimanje četvrte sezone serije "Beli lotos", a kao razlog se navode kreativne razlike sa autorom Majkom Vajtom.
Prvo veče filmskog festivala u Kanu obeležila je dodela nagrade novozelandskom reditelju Piteru Džeksonu, kao i snažne političke poruke koje su zasenile festivalski glamur.
Predstavnici Srbije na Evroviziji 2026, grupa Lavina, održaće veliki beogradski koncert 19. septembra u Luci Beograd, najavili su organizatori iz Centra beogradskih vestivala (CEBEF).
Američka glumica Demi Mur pozvala je uoči ceremonije otvaranja Filmskog festivala u Kanu, filmsku industriju da pronađe načine da sarađuje sa veštačkom inteligencijom i da se zaštiti od nje, umesto da vodi "izgubljenu bitku".
Jedan od najvećih uspeha regionalnog esporta dogodio se 2015. godine, kada je Srbija osvojila titulu najbolje reprezentacije na IeSF World Esports Championshipu održanom u Južnoj Koreji.
A ceasefire in Ukraine and peace negotiations are possible only after the withdrawal of the Ukrainian army from the territory of Donbas, said Kremlin spokesman Dmitry Peskov.
The President of the United States, Donald Trump, arrived today in Beijing on a state visit to the People’s Republic of China, at the invitation of Chinese President Xi Jinping, Xinhua reports.
Serbia’s Minister of Mining and Energy, Dubravka Djedović Handanović, said a revised proposal from Hungarian company MOL regarding the takeover of the Russian stake in NIS arrived late last night, but that the Serbian side is still not satisfied with solutions
German media are seriously addressing the question of who, if not Gerhard Schröder, could serve as a mediator in peace talks between Russia and Ukraine, and one name has emerged as the most serious candidate.
Hundreds of Britons have been held on a French cruise ship after one passenger died due to suspected norovirus, while dozens of people have developed symptoms.
Saradnja velikih nemačkih grupacija usmerena je na razvoj integrisanih sistema odbrane koji kombinuju naprednu mrežnu povezanost i vojnu tehnologiju za zaštitu gradova od hibridnih pretnji.
Grupa za obaveštajne podatke o pretnjama upozorava na novu eru sajber kriminala u kojoj hakeri koriste AI za pronalaženje nepoznatih propusta u sistemima.
Komentari 42
Pogledaj komentare