Možda se to još naziva rebalansom, ali Srbija će sada morati da pravi potpuno nov budžet. Da pocepa stare projekcije i državne prihode i troškove skroji iz početka: da smanji državnu administraciju, da zaboravi na planirana povećanja plata i drugih primanja, na obećanja data kad je privreda rasla sedam-osam odsto, da ako treba i revidira neka zakonska prava. Iako je razumljiv strah vlasti od socijalnih nemira i bunta, vlada će morati da budžetske korisnike suoči sa surovom realnošću, upozorava regionalni direktor „Ikonomist intelidžens junita” za centralnu i istočnu Evropu Laza Kekić.
Autor: Vesna Jeličić
|
Izvor: Politika
Koliko se pad državnih prihoda mogao ispeglati uvođenjem poreza na sva primanja iznad 12.000 dinara, kako je dogovoreno sa MMF-om, a od čega vlada, izgleda, odustaje pod pritiskom javnosti. Srpski zvaničnici su najavili da će najveći teret krize morati da podnesu imućniji, ali ovo rešenje je protumačeno kao veći udar na sirotinju nego na bogate.
U kriznim vremenima nije nenormalno da bar privremeno dođe do nekog prelivanja od bolje stojećih ka siromašnima. Ali to mnogo zavisi od načina kako bi se sprovelo. Postoje i neprijatna sećanja na uravnilovku iz ranijih vremena, kao i na državnu arbitrarnost prilikom preraspodele.
Vladin predlog je već naišao na žustro protivljenje. Građani očigledno nemaju poverenja u fer i transparentnu implementaciju. U svakom slučaju, to ne može biti primarna mera kojom će se vlada suočiti sa krizom, kojom bi mogla da obezbedi znatna i dovoljna sredstva za finansiranje socijale.
Koliko je realno i kako da Srbija obezbedi potrebna sredstva za 2009. godinu?
Srbija mora da obezbedi dovoljno inostranih sredstava za pokriće deficita (budžetski i platni deficit i otplatu kredita), uz naravno smanjenje javne potrošnje. Ako se to ne dogodi, nešto mora da pukne. Doći će do forsiranog smanjenja uvoza i dohotka, što bi bila katastrofa.Računica je dosta jednostavna. Potrebno je oko 10 milijardi dolara za pokriće projektovanog deficita u tekućem bilansu i dospelih otplata duga. Priliv stranih direktnih investicija sigurno će znatno pasti ove godine, pa Srbija može da računa na oko milijardu i po dolara, u najboljem slučaju.
Ostalo se mora pokriti iz zvaničnih i komercijalnih kredita i dela deviznih rezervi. Utoliko je značajan postignuti dogovor o stendbaj aranžmanu sa MMF-om, koji je nužan uslov za priliv drugih sredstva i za refinansiranje dela dugova, računajući i od matičnih banaka vlasnika filijala u Srbiji. Aranžman sa MMF-om je, dakle, važan ne samo zbog te dve milijarde evra u 2009. (i još milijardu u 2010), već i zbog drugih kreditora.
Ali treba vratiti taj novac. Postoji bojazan da će Srbija sa novim zaduživanjem upasti u dužničku krizu?
Ta bojazan je opravdana, ne samo za Srbiju, već i za druge zemlje regiona. Zaduživale su se uz očekivanje da će nastaviti s rastom od pet-šest i više odsto, što bi im obezbedilo sposobnost da vraćaju dugove. Međutim, kada je u pitanju goli opstanak, ne gleda se mnogo na buduću cenu. Na žalost, u životu je nekada pitanje izbora između manjeg i većeg zla. U ovim okolnostima primarno je preživeti, opstati, ne dozvoliti da dođe do kraha ove ili sledeće godine.
Dogovor sa MMF-om je postignut, ali da bi bord i zvanično odobrio aranžman i da bi Srbija povukla ta sredstva, vlada mora da ispuni zadatak koji joj najteže pada – smanjenje javne potrošnje.
Srbija bi to, sa MMF-om ili bez njega, u ovim okolnostima, ionako morala da uradi. Tu nema dileme: ovako je neodrživo, ne može da se finansira, bez obzira na razloge zbog kojih se Srbija našla u ovako nezavidnoj situaciji. MMF-ovi uslovi su, istina, dosta tvrdi i izgleda da je jedino odstupanje od uobičajenih uslova to što nema velikog insistiranja na strukturnim reformama. Ali nema mnogo vajde žaliti se. Srbija nema mnogo izbora.
Koliko su realna očekivanja podrške od EU?
Vidim da su očekivanja od EU i među zvaničnicima u Srbiji različita. EU neka veća sredstva verovatno neće dati. U svakom slučaju, aranžman sa MMF-om je nužan uslov da bi Srbija uopšte mogla da priča sa EU. Jer Unija ni svojim članicama ne pomaže ako MMF nije uključen. Međutim, veliko je pitanje da li Srbija sada može da računa na neku minimalnu međunarodnu (odnosnu evropsku) solidarnost.
Šta to znači?
Niko normalan ne bi trebalo da traži da poreski obveznici na Zapadu finansiraju plate i penzije u Srbiji, ali neka bar minimalna pomoć bi se mogla očekivati u ovim okolnostima. Utoliko pre što situacija u kojoj se našla ne samo Srbija, već i ostale zemlje u regionu, nije posledica samo njihove neodgovorne ekonomske politike, nego pre svega eksternog finansijskog kraha nastalog u razvijenim zemljama.
Hoćete da kažete da su Srbija i zemlje regiona nevine žrtve ove krize?
Jesu, delimično. One su uglavnom radile po receptu, ono što im je rečeno i ironija je da su mnoge od tih stvari povezane sa današnjim teškoćama: recimo, održavanje de fakto ili de jure fiksnih kurseva, preterana liberalizacija kapitalnih računa, veliki protok portfeljskih investicija koje, iskustvo dokazuje, nikome dobro nisu donele... Sve te pogrešne mere su imale spoljni blagoslov, u najmanju ruku. Jedino su strane direktne investicije bile korisne.
Tu je i proces pridruživanja EU, koji je doneo mnogo dobrog, ali je imao i neželjenih negativnih posledica. Sem što je, takođe, podržavao navedene pogrešne makroekonomske mere, svi akteri (uključujući i zajmodavce) računali su na zaštitu pod kišobranom EU, ako krene loše. Videćemo da li će tako i biti... U svakom slučaju, nema te adrese na koju se sada „može uložiti žalba”.
Kad se sve sabere, kako, prema Vašim projekcijama, izgleda Srbija u brojkama za ovu godinu?
Mislim da je u ovoj godini isključen rast. Sa sadašnjeg stanovišta, ako ne dođe do daljeg pogoršanja, bila bi to neka blaža recesija – minus jedan, dva, možda i malo više, s tim što pod određenim okolnostima ne isključujemo ni potpuno stagnaciju. Te razlike su marginalne. I nula znači da će biti izuzetno teško. Sa inflacijom će doći do znatnog pada realnih primanjima. Nezaposlenost će se dalje povećavati...
U vladinom paketu mera za ublažavanje krize jesu i mere podrške privredi. Šta se tu još može uraditi?
Prostor za manevrisanje je izuzetno sužen. U domenu makroekonomske i fiskalne politike nema prostora za stimulans privredi. To danas, izgleda, samo SAD i još nekoliko zemalja mogu sebi da priušte. Potez kao što je subvencionisanje kamata je od marginalnog značaja. Država može da reaguje u oblasti regulative, da tako poboljšava uslove poslovanja. Srbija počinje da zaostaje u odnosu na ostale zemlje regiona i jedna je od najgorih: na rang-listi Svetske banke, već dve godine pada dok se druge popravljaju. Za to nisu potrebna neka velika sredstva.
Neki domaći ekonomisti stalno podsećaju državu da se ne ponaša kao investitor, da to nije njen posao.
Nije to pitanje da li treba ili ne treba, nego nema. Najveći deo budžeta odlazi na plate i penzije i deficit će biti zbog tekućih plaćanja, a ne zbog infrastrukturnih ulaganja, iako zlatno fiskalno pravilo nalaže da je deficit jedino opravdan i u onoj meri u kojoj je taj minus iskorišćen za investicije. Mogućnosti su ograničene, niko više ne govori o NIP-u. Takva su vremena. Biće nekih kredita Evropske investicione banke i Svetske banke za, recimo, Koridor 10, ali to nije dovoljno za neko veliko povećanje investicija, koje bi dovele do privrednog rasta u ovoj godini.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Trgovinski deficit Sjedinjenih Američkih Država smanjen je u aprilu sa revidiranih 56,6 milijardi dolara u martu na 55,9 milijardi dolara, dok je izvoz dostigao rekordan nivo, objavila je danas Kancelarija za ekonomsku analizu (BEA).
Vrednost bitkoina je u sedam dana zaključno sa nedeljom pala za 16 odsto, što predstavlja najgori nedeljni rezultat od kolapsa berze FTX u 2022. godini, a analitičari upozoravaju na mogućnost daljeg pada.
Porodica predsednika SAD Donalda Trampa zaradila je najmanje 2,3 milijarde dolara na kriptoprojektima koje je promovisala nakon izbora 2024, dok je više od milion investitora zabeležilo gubitke u približno istom iznosu, pokazuje istraga agencije Rojters.
Nemačka krajnje desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) dostigla je novi najviši nivo potencijalne podrške birača, pokazuje istraživanje instituta INSA objavljeno danas.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas u Estoniji da Ukrajina gradi "jasnu diplomatsku strategiju kako bi osigurala da Rusija ne veruje da joj rat i dalje može doneti bilo kakvu korist", prenosi Euronjuz.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić sastala se danas sa parlamentarnom delegacijom Republike Koreje, koja boravi u zvaničnoj poseti Republici Srbiji.
Nakon obdukcije i transporta sa danskog ostrva Anholt, ostaci grbavog kita, nazvanog Timi, poslati su u fabriku u Randersu, gde će biti iskorišćeni za proizvodnju biodizela i biomase, dok će deo skeleta završiti u zbirci Prirodnjačkog muzeja u Kopenhagenu.
Stanovnici Erfurta najzadovoljniji su životom među stanovnicima 40 najvećih nemačkih gradova, pokazalo je istraživanje "Atlas sreće", koje su sproveli Univerzitet u Frajburgu i Južnonemačka državna lutrija (SKL).
Kantri pevač Morgan Volen nedavno se našao na meti negativnih komentara nakon što je razbio klavir na pozornici u Denveru, a sada je ponovo izazvao različita mišljenja zbog ponašanja na nastupu u Pitsburgu.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Demokratska Republika Kongo je saopštila da je broj potvrđenih smrtnih slučajeva od ebole porastao na 101 i da prisustvo naoružanih grupa nastavlja da ometa napore na suzbijanju epidemije u najteže pogođenoj provinciji, preneo je Rojters.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 7
Pogledaj komentare