Fokus

Nedelja, 09.03.2008.

02:48

Ostajemo u Srbiji

Mnoge strane kompanije koje su investirale kapital ili žele da posluju u Srbiji došle su u dilemu šta dalje da rade zbog novonastale nestabilne političke i poslovne klime u našoj zemlji. Prema rečima našeg sagovornika Nenada Vučinića, predsednika Henkel Adria i Henkel Srbija, stabilna politička situacija je od značaja jer je to, između ostalog, jedan od uslova stabilnog tržišta.

Autor: Mile Bijelić  |  Izvor: B92

Podrazumevana plava slika

„Kao veliki proizvođač i izvoznik mi se nadamo da će poslovna klima u Srbiji i dalje biti povoljna, jer ovo je područje sa mnogo potencijala“, kaže Vučinić.

Ukoliko potraje ova neizvesnost duži vremenski period, da li će se Henkel povući iz Srbije ili će smanjiti obim poslovanja?

Naše iskustvo u Srbiji je do sada bilo veoma pozitivno, a naši poslovni rezultati su potvrdili da je naša odluka o dolasku u Srbiju 2002. godine bila ispravna. U međuvremenu smo otvorili dve fabrike građevinskih lepkova Henkel Ceresit, prvu 2004. godine u Kruševcu, a drugu 2007. u Inđiji. O ve godine planiramo otvaranje još jedne fabrike u Inđiji.

Sigurno je da se ne povlačimo iz zemlje sa ovako velikim potencijalom. Smatramo da ćemo kao zemlja privući nove strane investicije ako je zemlja stabilna i ako je pozitivan privredni razvoj predvidiv. Našoj zemlji su potrebne strane investicije, da bismo to ostvarili, treba pružiti nešto drugo u odnosu na ono što pružaju okolne zemlje.

Ovih dana dolazi do poziva pojedinaca na bojkot robe iz zemalja koje su priznale Kosovo. Da li Henkel oseća posledice?
Centrala Henkela za centralnu i istočnu Evropu (Henkel CEE) pod čijim okriljem posluje Henkel u Srbiji nalazi se u Beču, u Austriji. Ipak, želim da naglasim da su Henkel Merima u Kruševcu i Henkel Ceresit u Inđiji fabrike kojima upravljaju i u kojima rade naši građani, i mislim da ih s pravom možemo nazvati srpskim fabrikama.

Osim toga, u pitanju su jedne od najznačajnijih i najuspešnijih kompanija koje u velikoj meri doprinose razvoju srpske privrede. Naši brendovi poput Merix-a, Meril-a i Decijeg sapuna stari su više decenija i postojali su i pre dolaska Henkela, tako da ne postoji nijedan razlog zbog kog bi naši potrošači bojkotovali ove izuzetno kvalitetne brendove.

Kakva su vaša predviđanja, šta će se desiti na kraju?

Mi smo kao veliki optimisti došli u zemlju i velika nam je želja da okruženje bude pozitivno i da angažujemo još investicija.

Henkel je kupio Merimu iz Kruševca pre pet godina, koliko je do sada investirano sredstava?

Po privatizacionom ugovoru kompanija Henkel obavezala se da investira 43,6 miliona evra za pet godina, a ukupne investicije, koje obuhvataju tehnološka i marketinška ulaganja, do kraja 2007. godine premašile su tu cifru i dostigle 50 miliona evra.

Najavili ste da će neki značajni proizvodi iz asortimana Henkela biti prebačeni da se proizvode u Kruševac. Da li je povodom toga nešto urađeno?

Henkel Merima ima za cilju da u narednih nekoliko godisna dostigne nivo proizvodnje neophodan za snabdevanje tržišta od 55 miliona stanovnika. Trenutno se iz nasih fabrika snabdevaju tržišta okolnih zemalja sa 17 miliona stanovnika. U tom smislu, proizvode se i brendovi za druga tržišta, kao sto je na primer deterdžent REX koji se prodaje u Rumuniji.

Da li je bilo otpuštanja ili zapošljavanja novih radnika za ovih pet godina? Od početka privatizacije Henkel Merime, mi smo u dva navrata zaposlenima ponudili socijalni program koji je omogućavao ljudima da pokrenu neki svoj mali biznis ili da bez veće ekonomske štete ostvare svoje pravo na penziju.

U međuvremenu smo primili više od stotinu mladih ljudi i smatramo da naša politika zapošljavanja mladih stručnjaka koji su budući lideri razvoja ove zemlje svedoči o težnji da se Henkel Merima pozicionira kao jedna od najboljih fabrika u regionu.

Iz glavne centrale Henkela u Nemačkoj najavljeno je otpuštanje tri hiljade radnika. Kakve će to imati posledice po vaše poslovanje u Merimi iz Kruševca?

Infomacija koja se ovih dana čula u javnosti, o smanjenju broja radnika u Henkelu, odnosi se na globalno poslovanje Henkela a ne na Henkel Merimu. Odluka o smanjenju broja zaposlenih posledica je širenja biznisa odnosno, optimizacija kapaciteta na svim trzistima na kojima Henkel posluje, kao i planiranih integracija sa drugim kompanijama.

Henkel je otvorio fabriku lepkova u Inđiji. Zašto baš ova opština?

Inđija je za nas bila atraktivna lokacija zato što se radi o industrijskoj regiji gde je usled sprovedenih administrativnih reformi bilo lako dobiti dozvole. Uz to, njen geografski položaj i odlična povezanost sa ostalim delovima Srbije i ostalim zemaljama u regionu, što je od strateškog značaja kada su u pitanju mogućnosti za izvoz, učvrstili su našu odluku da nova fabrika bude izgrađena upravo tu.

Osim toga, veoma je važno naglasiti i činjenicu da su troškovi prevoza osnovne sirovine – peska – znatno niži s obzirom na blizinu Dunava.

Henkel Merima zadržava svoju poziciju i nastavlja sa proizvodnjom građevinskih lepkova punim kapacitetom kao i do sada, a nova fabrika je samo naš odgovor na povećanu potražnju i naša spremnost da odgovorimo potrebama tržista, budemo konkurentni i ostvarimo što je moguće bolje rezultate.

Koliko vam znače subvencije države za zapošljavanje radnika?
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza već nekoliko godina vredno radi na predstavljanju Srbije kao atraktivne lokacije za buduće investitore i veliki broj uspešnih svetskih firmi već je, što kroz proces privatizacije što na drugi način, došao u Srbiju i danas uspešno posluje.

Naravno, strane kompanije ne dolaze tek tako u određenu zemlju ili određeno područje, već njihovo pozicioniranje i odabir lokacije zavise, između ostalog i od uslova koji im bivaju ponuđeni. Donacija SIEPA-e koju je 2007. godine dobila naša kompanija za zapošljavanje radnika u Inđiji je izuzetno pozitivan primer, koji je bio do skora nepoznat u našoj zemlji.

Međutim, moramo da budemo svesni toga da pomoć države u evropskim ili svetskim razmerama nije ništa neobično i služi stimulisanju investicije bilo da je i pitanju poklanjanje zemlje za grinfild investicije, oslobađanje od poreza za duži vremenski period i slićno.

Uzmite primer Slovačke gde je potencijalnim investitorima kao podsticaj ponuđeno pravo na državnu pomoć u rasponu između 15 i 50 procenata ukupne vrednosti projekta u zavisnosti od odabranog regiona u zemlji.

Koliko je za vas značajan CEFTA sporazum i koliko je značajno što proizvodi iz Srbije mogu da se prodaju pod povoljnim uslovima?

Do sada smo snabdevali tržište od 16, odnosno 17 miliona stanovnika – Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Od početka 2007. godine imamo značajno povećan izvoz, više od šest puta, i u Rumuniju i Bugarsku, a zahvaljujući CEFTA sporazumu moći ćemo slobodno da izvozimo i u druge zemlje regiona i tako pokrijemo tržište od 55 miliona stanovnika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: