Ključevi stanova u Nišu uručeni izbegličkim porodicama iz Hrvatske i BiH

U Nišu su danas uručeni ključevi 75 stanova izbegličkim porodicama iz Hrvatske i BiH u okviru realizacije Regionalnog stambenog projekta (RSP) u Srbiji.

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 02.08.2021.

17:50

Ključevi stanova u Nišu uručeni izbegličkim porodicama iz Hrvatske i BiH
Foto: TANJUG/ DIMITRIJE NIKOLIC/ nr

Uručenju ključeva je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Nikola Selaković koji je izrazio zadovoljstvo što je u prilici da podeli radost sa 75 porodica koje će nakon 25 godina dobiti svoj krov nad glavom i poželeo im je puno sreće, radosti i lepih momenata u novim domovima.

"Grad Niš je postao bogatiji za 75 divnih, vrednih, marljivih, čestitih porodica, naših ljudi koji nisu svojom voljom, već su iz puke želje da zaštite goli život pobegli u Srbiju", rekao je Selaković i zahvalio Nišu na pomoći u realizaciji ovog projekta.

Selaković, koji je i predsednik Komisije Vlade za koordinaciju procesa trajne integracije izbeglica, rekao je da je do sada u okviru realizacije RSP dodeljeno 5.825 stambenih rešenja.

Naveo je i da je do sada dodeljeno 2.004 paketa građevinskog materijala, 305 montažnih kuća, 1.575 seoskih kuća sa okućnicom i 1.941 stambena jedinica.

Ministar je rekao da su stanovi koji se danas useljavaju izgrađeni u okviru potprojekta 9 RSP-a, naglasivši da je njegova ukupna vrednost oko 1,5 miliona evra.

"Ovim projektom Niš rešava pitanje stambenog zbrinjavanja naših ljudi koji su sa prostora BiH i Hrvatske izbegli u Srbiju", rekao je Selaković i dodao da je potrebno naći adekvatno rešenje i za interno raseljene sa Kosova i Metohije.

On je zahvalio Evropskoj uniji, najvećem donatoru RSP, i drugim donatorima koji učestvuju u programu.

Takođe, istakao je značaj Banke za razvoj Saveta Evrope i posebno zahvalio Komeserijatu za izbeglice i migracije na angažmanu u sprovođenju programa.

Gordana Stojanović, u ime svih porodica kojima su danas uručeni ključevi novih stanova, zahvalila je svima koji su u programu učestvovali, kako bi oni danas konačno imali svoj krov nad glavom.

"Izbegla sam usred strahota rata kao samohrani roditelj dvoje male dece 1992. godine iz Zenice. Po dolasku u Srbiju došla sam u Niš gde 29 godina živimo kao podstanari. Ovde smo se naselili među dobrim ljudima, koji su nas lepo prihvatili", rekla je Stojanović.

Iza nje, kao i iza svih izbegličkih porodica su teške godine, ali su, kaže, odlučili da sve što je loše ostave iza njih i da gledaju samo napred.

"Ja radim, moja deca su se školovala, oboje državni reprezentativci u džudou, sin je zasnovao i svoju porodicu. Jedna od najlepših stvari u Srbiji je što smo zahvaljujući ovom programu dobili ovaj novi dom, gde će se naša porodica konačno skrasiti na svome", rekla je Stojanović.

Komesar za izbeglice Vladimir Cucić rekao je da ono što Srbija radi ovih godina, može da stane u jednu izreku - dela, a ne reči.

"Tu je 126 lokalnih samouprava, uz 23.000 rešenja, samo u ovom programu 5.800 i nastavljamo", rekao je Cucić.

On je podsetio da je za par dana godišnjica jednog nečuvenog zločina.

"Kaže se da ne valja ni lasti da rasturite gnezdo, a kamoli čoveku kuću. Da je neko oteo ili srušio 100.000 gnezda i raselio u pet dana 300.000 ptica ceo svet bi ustao i govorio o tom zlodelu vekovima. Vi znate kako se govorilo o 300.000 ljudi koji su proterani... Ali, onaj ko otera ptice i ljude, to više nije čovek, a i zemlja koja ih je oterala ne može više da bude ni domovina ma koliko da si dugo bio u njoj", rekao je Cucić.

Cucić je rekao da se nada da će porodice koje su dobile krov nad glavom videti da će "rode da sleću sada na njihove krovove".

"Tim rodama valja pomoći. Neka od sad taj rat za rode, za sve u Srbiji, bude jedini i najvažniji rat u budućnosti. Pobednik nije onaj ko ima pustu zemlju, već onaj na čije krovove sleti najviše roda", poručio je Cucić.

Gerhard Salcer iz Delegacije Evropske unije u Srbiji rekao je da je to danas bio jedan emotivan momenat, podsetivši da EU godinama podržava aktivnost na obezbeđivanju stanova za izbeglice iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije i da je sa 236 miliona evra Unija najveći donator programa.

"Nastavićemo da ga podržavamo do uspešnog završetka 2022. godine", rekao je Salcer.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: