Ambasador: Iza uvođenja bunjevačkog jezika stoje političke poruke Hrvatima u Srbiji

"Koliko god se nosioci te inicijative pozivali na 'manjinska prava', ili na potiranje odluka bivših jugoslovenskih vlasti iz 1945. godine, kojom su svi Bunjevci bili pozvani da se opredeljuju kao Hrvati, pa se izdvajanje dela Bunjevaca iz hrvatskog korpusa tumači i kao poništavanje nasleđa komunizma, ipak je potrebno upozoriti na jednostavnu i notornu činjenicu. Da bi neka etnička zajednica bila manjina u drugoj državi mora pre svega imati svoju matičnu državu", naveo je Biščević u pisanoj izjavi.

Navodeći da ne postoji bunjevačka država, ocenio je da je "očigledno" da inicijativa s bunjevačkim jezikom pre svega ima političku pozadinu i političke poruke hrvatskoj zajednici u Srbiji.

"Dodatni razlog zabrinutosti, ali i odlučnosti da se diplomatskim aktivnostima na bilateralnom planu zaštiti i unapredi položaj hrvatske zajednice u Srbiji, leži u činjenici da je do svega došlo u vreme kada svedočimo bitnom unapređenju i jačanju položaja srpske zajednice u Hrvatskoj", kazao je ambasador.

Ponovio je raniji stav da je inicijativa za uvođenje bunjevačkog jezika "zakonodavno-pravno neutemeljena, lingvistički promašena i protivna međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske iz 2004. godine o uzajamnoj zaštiti manjina".

"Upozorio sam i na šire, političke dimenzije takve inicijative, od onih koje upućuju na političko manipulisanje položajem i statusom dela Bunjevaca koji se ne žele izjašnjavati kao Hrvati, što je bilo očigledno u devedesetim godinama, do negativnog odraza inicijative na bilateralne odnose", naveo je Biščević.

Podsetio je da se ambasada Hrvatske tim povodom obratila kabinetu predsednika Srbije Aleksandru Vučiću kao i da je o toj temi razgovarao s ministrom inostranih poslova Nikolom Selakovićem i predsednikom Skupštine Subotice Balintom Pastorom.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je da je ta stranka sa zabrinutošću primila vest da je na sednici Skupštine Grada Subotice 4. maja doneta odluka o izmeni Statuta grada koja omogućuje sprovođenje inicijative da bunjevački jezik postane službeni.

"Sve vreme ukazujemo na činjenicu da se država svojim politikama i postupcima meša u spor o nacionalnoj pripadnosti Bunjevaca na taj način da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata, a da istovremeno spram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, a takvih je više od tri četvrtine, gradi i provodi politike s negativnim posledicama", naveo je Žigmanov u pisanoj izjavi.

Ocenio je da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu u Subotici, jer Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma Srbije jezik određene nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ukoliko je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriji jedinice lokalne samouprave najmanje 15 odsto.

"Broj Bunjevaca nehrvata prema popisu iz 2011. u Subotici iznosi 13.553, odnosno 9,57 odsto od ukupnog broja stanovnika. Ističemo kako do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabeležen slučaj 'novog, slobodnijeg tumačenja zakona' da je jezik jedne manjine, koje ima manje od 15 odsto od ukupnog stanovništva, uveden u službenu upotrebu, te će ovo predstavljati mogući presedan", naveo je Žigmanov.

Dodao je i da se "ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački govor nikad ne naziva jezikom", kao i da "još uvek nema svoju gramatiku i pravopis".